Ako volite otkrivati tradicionalnu hrvatsku kuhinju, ovo je nešto za vas. Kolač utopljenici, koji neki poznaju i pod nazivom “vodene kiflice” priprema se na uistinu jedinstven način, a posebno ga vole na Korčuli gdje ga s puno ljubavi pripremaju majke i none, jer se ovih dana rijetko gdje može kupiti. Recept za kolač utopljenici u svoje su kuharice uvrstile mnoge gastro blogerice i influencerice iz Dalmacije, a mi vam donosimo dva recepta, jedan Anke Slišković i drugi Tee Mamut, u praktičnom obliku videa.
Recept za kolač utopljenici korak po korak
Ovaj recept na svom je profilu objavila Anka Slišković koja je detaljno opisala kako izraditi slavne kolače okusa punog nostalgije.
“Plivajući vodeni kiflici… Negdi utopljenici. Sve su to varijacije na temu, već sam ih radila i savršeni su, danas repriza sa sitnim izmjenama – moj degustator prezadovoljan”, napisala je Anka Slišković i svojim pratiteljima otkrila svoj recept i upute.
U toplo mlijeko dodajte razmrvljeni kvasac, žlicu šećera i žlicu brasna. Ostavite da se aktivira.
U zasebnu posudu stavite brašno, sol, jaja, ulje, koricu naranče i rum te dodajte mješavinu mljeka i kvasca. Miksajte 5 do 10 minuta dok tijesto postane homogeno.
Tijesto stavite u kuhinjsku krpu i svežite u čvor, te stavite u zdjelu napunjenu do pola vodom sobne temperature. Pustite da stoji sve dok se ne digne na površinu (cca 60-ak min)
Izvadite tijesto iz krpe, otkinite komadiće veličine oraha, formirajte valjcice te ih uvaljajte u smjesu koju ste prethodno pripremili – mljeveni (ne presitno) orasi pomiješani sa šećerom.
Kako bi orasii šećer što bolje ušli u smjesu, kiflić lagano zavrtite (ka kad robu cidite)
Slazite na pleh obložen papirom za pečenje i pecite na 180°C dok lagano ne počnu dobijati boju, a šećer se počne karamelizirati, duzinu pecenja prilagodite svojim pećnicama
Vrlo je bitno je da ih ne prepečete jer onda orasi izgore i kiflice budu pretvrde.
Recept za kolač utopljenici Tee Mamut
Tea Mamut svojedobno se također pozabavila ovim ukusnim kolačem koji nije tako lako pronaći u slastičarnicama pa je bolje da ga sami spremite.
Siječanj i veljača u Esplanade 1925 Lounge & Cocktail Baru obilježeni su promišljenim povratkom ravnoteži, uz novu kolekciju zero-proof i low ABV (LABV) koktela s potpisom Vjenceslava Madića, poznatog kao Master Kishoni. U srcu Zagreba, u ambijentu koji već desetljećima njeguje kozmopolitski duh, koktel-kultura dobiva suvremenu, pročišćenu i svjesniju dimenziju.
Kraj godine oduvijek ima tu čudnu, gotovo ritualnu moć da nas natjera na inventuru. Ne samo ormara, navika ili odnosa, nego i trendova koje smo, svjesno ili ne, puštali u svoje tanjure, ekrane i svakodnevicu. Dok odbrojavamo posljednje dane 2025. godine, postaje jasno da se ne opraštamo samo od još jednog kalendara, nego i od cijelog niza gastronomskih, lifestyle i pseudo-zdravih pojava koje su nas, priznajmo, umorile. Neke su nas zabavljale, neke zbunjivale, a neke ozbiljno dovele u pitanje zdrav razum, okusne pupoljke i granice dobrog ukusa.
U iščekivanju Božića, ali i posljednje epizode, donosimo recept za doboš tortu – savršen klasik za blagdanski stol, koji spaja tradiciju i nezaboravne okuse Austro-Ugarske.
Bakalar, skandinavska riba koja je stoljećima bila specijalitet hladnih sjevernih mora, danas je nezaobilazna delicija mediteranske kuhinje, posebno tijekom blagdana. Taj fascinantni spoj tradicije i okusa u Istri doživljava pravu renesansu, a recept za jednostavno i brzo jelo koje oduševljava i najmlađe otkriva Aleksandar Stefanov, majstor bakalara s iskustvom dugim gotovo tri desetljeća.
U trenutku kada namirnica postaje glavna priča, a jednostavnost prostor za kreativnost, nastaje zimski meni koji slavi čiste okuse, tišinu prostora i večeri koje se pamte – bez žurbe, bez viška, s jasnim karakterom.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.