Tiramisu kolač poznat je diljem svijeta, no jeste li ikad čuli za slasni napitak pod nazivom tiramisu kava? Tiramisu latte svakako je jedan od najglamuroznijih načina za pripremanje kave, a ako ste fan slavnog deserta ne moramo ni objašnjavati koliko je ta kava ukusna.
Umjesto da radite kolač s kavom, ovaj put ćete napraviti kavu s okusima kolača i sve, naravno, začiniti jednom piškotom.
Kako se radi tiramisu kava ili tiramisu latte?
Tiramisu kava ukusni je način da počastite sami sebe ili svoje goste nečim profinjenim i neobičnim, a premda ju nije teško izraditi kod kuće, trebat će vam samo malo strpljenja, kako bi baš svaki sloj bio savršen.
Za posluživanje ovakve kave predlažemo prozirne šalice za tople napitke (moraju biti otporne na toplinu), a lijepo će izgledati i u retro šalicama za kavu. Od “alata” će vam trebati mala ručna pjenilica za mlijeko.
Sastojci:
espresso kava ili turska kava
kakao prah
mlijeko
žličica šećera
pola žličice ekstrakta vanilije
mascarpone kremasti sir
vrhnje za šlag
žličica šećera u prahu
piškota
Tiramisu kava: postupak
Napravite jednu malu šalicu espresso kave po svakoj porciji odnosno šalici koju namjeravate poslužiti, a može vam poslužiti i malo jača turska.
Pomiješajte kavu sa žličicom kakaa.
Zagrijte mlijeko, prebacite ga u drugu šalicu, dodajte žličicu šećera i pola žličice ekstrakta vanilije te zapjenite uz pomoć ručne pjenilice.
Prelijte pjenu od mlijeka preko kave.
Napravite kremu od mascarponea miješajući u zasebnoj zdjelici mascarpone i vrhnje za šlag (u omjeru 1/1) te šećer u prahu (žličica za svaku šalicu koju namjeravate poslužiti). Ovo možete napraviti i u dobro zatvorenoj staklenci, snažno je tresući, ili uz pomoć pjenilice ili miksera.
Dodajte mascarpone smjesu preko kave i pjene od mlijeka te na vrh pospite kakao prah, baš kao što biste to napravili i s tiramisu kolačem.
Ukrasite jednom piškotom, ili je dodajte na tanjurić pored šalice vaše tiramisu kave.
Omjere sami najbolje možete odrediti ovisno o tome koliko ćete tiramisu lattea posluživati, a sigurno se nitko neće žaliti ako napravite malo više kreme.
U toplijim danima, na početku u šalicu dodajte led i napravite Tiramisu Ice Latte.
Siječanj i veljača u Esplanade 1925 Lounge & Cocktail Baru obilježeni su promišljenim povratkom ravnoteži, uz novu kolekciju zero-proof i low ABV (LABV) koktela s potpisom Vjenceslava Madića, poznatog kao Master Kishoni. U srcu Zagreba, u ambijentu koji već desetljećima njeguje kozmopolitski duh, koktel-kultura dobiva suvremenu, pročišćenu i svjesniju dimenziju.
Kraj godine oduvijek ima tu čudnu, gotovo ritualnu moć da nas natjera na inventuru. Ne samo ormara, navika ili odnosa, nego i trendova koje smo, svjesno ili ne, puštali u svoje tanjure, ekrane i svakodnevicu. Dok odbrojavamo posljednje dane 2025. godine, postaje jasno da se ne opraštamo samo od još jednog kalendara, nego i od cijelog niza gastronomskih, lifestyle i pseudo-zdravih pojava koje su nas, priznajmo, umorile. Neke su nas zabavljale, neke zbunjivale, a neke ozbiljno dovele u pitanje zdrav razum, okusne pupoljke i granice dobrog ukusa.
U iščekivanju Božića, ali i posljednje epizode, donosimo recept za doboš tortu – savršen klasik za blagdanski stol, koji spaja tradiciju i nezaboravne okuse Austro-Ugarske.
Bakalar, skandinavska riba koja je stoljećima bila specijalitet hladnih sjevernih mora, danas je nezaobilazna delicija mediteranske kuhinje, posebno tijekom blagdana. Taj fascinantni spoj tradicije i okusa u Istri doživljava pravu renesansu, a recept za jednostavno i brzo jelo koje oduševljava i najmlađe otkriva Aleksandar Stefanov, majstor bakalara s iskustvom dugim gotovo tri desetljeća.
U trenutku kada namirnica postaje glavna priča, a jednostavnost prostor za kreativnost, nastaje zimski meni koji slavi čiste okuse, tišinu prostora i večeri koje se pamte – bez žurbe, bez viška, s jasnim karakterom.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.