Nije neobično da i mala djeca dolaze u doticaj s ekranima – bilo putem videopoziva s rodbinom ili gledanjem crtanih filmova. No, istovremeno postoje brojna upozorenja o mogućim štetnim učincima prekomjerne izloženosti ekranima u ranom djetinjstvu. Trebaju li se roditelji brinuti?
Stručnjaci Američke akademije za pedijatriju preporučuju da djeca mlađa od 18 mjeseci izbjegavaju ekrane. U prvim godinama života mozak se intenzivno razvija, a bebe najbolje uče kroz igru, kretanje i interakciju s okolinom, objašnjava pedijatar Sean McKenna za HuffPost. Pedijatrica Fadiyla Dopwell ističe da djeca ne uče jednako dobro iz dvodimenzionalnih slika kao iz stvarnih iskustava. Umjesto pasivnog gledanja ekrana, bebe bi trebale koristiti sva osjetila kako bi istraživale svijet. Istraživanja pokazuju da prekomjerna upotreba ekrana u ranom djetinjstvu može negativno utjecati na pažnju, planiranje i emocionalnu regulaciju kasnije u životu.
Što ako dijete povremeno gleda ekran?
Iako bi idealno bilo potpuno izbjeći ekrane u najranijoj dobi, stručnjaci razumiju da to nije uvijek lako ostvariti. Ako roditelj treba kratki predah ili obaviti kućanske poslove, povremena izloženost ekranu ne mora biti zabrinjavajuća.
Dr. Sean McKenna savjetuje da se ekrani koriste u kratkim intervalima – primjerice, 15 minuta gledanja videa, nakon čega slijedi 15 minuta igre bez ekrana. Preporučena maksimalna dnevna granica je 30 minuta.
Također, važno je birati sadržaj koji je interaktivan i potiče dijete na sudjelovanje, poput emisija koje postavljaju pitanja ili potiču ples. Preporučuje se izbjegavanje brzih, bučnih i agresivnih scena koje mogu previše stimulirati dijete.
Kako smanjiti vrijeme pred ekranom ako je dijete već naviklo?
Ako je dijete mlađe od 18 mjeseci već naviknuto na ekrane, moguće je postupno smanjiti njihovu upotrebu. “Mozak beba je još uvijek vrlo prilagodljiv“, objašnjava dr. Dopwell za HuffPost. Roditelji mogu postupno skraćivati vrijeme gledanja – primjerice, smanjiti ga s 30 na 25 minuta, a zatim postupno na 20 minuta. Umjesto ekrana, preporučuje se uključivanje djeteta u aktivnosti poput igre, crtanja, slaganja kockica ili čitanja slikovnica.
Iako su ekrani neizbježan dio suvremenog života, stručnjaci preporučuju njihovo umjereno korištenje, uz što više interakcije i igre koja potiče prirodan razvoj djeteta.
Sunce nas svakodnevno grije i puni energijom, no ono što često ne vidimo, a što je istovremeno i najopasnije, su ultraljubičaste zrake – poznate kao UV zrake. Dok većina zna da nam treba krema sa SPF-om, malo tko zaista razumije razliku između UVA, UVB i UVC zraka.
Sunce je nezaobilazan dio našeg života – donosi energiju, vitalnost i dobro raspoloženje, no istovremeno je i jedan od najvećih neprijatelja kože. Sve što trebaš znati o utjecaju UV zraka na kožu krije se u razumijevanju njihovog djelovanja, koje može izazvati ne samo neugodne opekline već i ozbiljne dugoročne probleme poput prijevremenog starenja i raka kože. U nastavku otkrivamo kako UV zrake djeluju na tvoju kožu u kratkom roku, ali i što im je zapravo cilj u dugoročnom pogledu, te kako se učinkovito zaštititi.
Sunce je izvor života, ali i jedan od najvećih neprijatelja naše kože. Svi znamo da je zaštita od sunca važna, no koliko zapravo razumijemo SPF – faktor zaštite od sunca? Što se krije iza tih brojeva na bočici kreme i zašto nije svejedno koji SPF koristimo? Ovaj tekst razbija sve nedoumice, donosi znanstvene činjenice i praktične savjete koji će ti pomoći da konačno izabereš idealnu zaštitu za svoju kožu.
Zdravlje je usko povezano s pravilnom prehranom koja uključuje ključne vitamine poput vitamina A, B i C, koji podržavaju funkcije imunološkog sustava, zdravlje kože i oči te energiju.
Ljeto nije sezona u kojoj se skrivaš – to je vrijeme kada puštaš da te valovi, melodije i lude ideje povedu. A ako je netko to shvatio ozbiljno, onda je to Predrag Martinjak P’eggy – glazbenik koji, umjesto da ljeto čeka, odlučuje ga stvoriti. I to kroz brzu, šarmantnu i pomalo nestašnu pjesmu “Dođi u 7”, koja već nakon prvih taktova tjera na ritmično kretanje i razigrani bijeg iz gradske vreve.
Dubrovnik poznajemo kroz razglednice, fotke s putovanja i vrveće ulice pune turista. Ali što se događa kada netko ovaj grad, njegovu povijest i duh, ne gleda izvana — nego iznutra? Pietro Boban, akademski slikar i sin dubrovačkih ulica, u svojoj novoj izložbi “iza zidina” upravo to donosi: intimnu i osobnu viziju grada koji živi u njegovom srcu.