Šokantna istina o SPF-u koju dermatolozi ne žele da znaš – kako odabrati pravi faktor i zaštititi kožu poput profesionalca!
Sunce je izvor života, ali i jedan od najvećih neprijatelja naše kože. Svi znamo da je zaštita od sunca važna, no koliko zapravo razumijemo SPF – faktor zaštite od sunca? Što se krije iza tih brojeva na bočici kreme i zašto nije svejedno koji SPF koristimo? Ovaj tekst razbija sve nedoumice, donosi znanstvene činjenice i praktične savjete koji će ti pomoći da konačno izabereš idealnu zaštitu za svoju kožu.
SPF je kratica za “Sun Protection Factor” ili faktor zaštite od sunca. On označava koliko puta dulje možeš biti na suncu bez opeklina u usporedbi s vremenom bez zaštite. Na primjer, ako tvoja koža obično pocrveni nakon 10 minuta bez kreme, SPF 30 znači da teoretski možeš biti izložena suncu 30 puta duže, dakle 300 minuta, bez opeklina.
Međutim, SPF nije linearan – SPF 30 ne znači dvostruko bolju zaštitu od SPF 15. U stvarnosti, SPF 15 blokira oko 93 % UVB zraka, SPF 30 oko 97 %, a SPF 50 oko 98 %. Ni jedna krema ne može blokirati 100 % UV zraka, ali može maksimalno smanjiti oštećenja kože.
Od kojih zraka štiti SPF?
SPF prvenstveno mjeri zaštitu od UVB zraka, koje su glavni uzročnik opeklina i izravno oštećenje DNK u koži. No, UVA zrake su jednako opasne jer prodiru dublje, uzrokuju starenje kože, bore i mogu pridonijeti nastanku raka kože. Zato je važno koristiti širokospektralnu zaštitu – kreme koje štite i od UVA i od UVB zraka.
Razlika između kemijske i fizičke zaštite
Kreme sa SPF-om mogu imati kemijske ili fizičke (mineralne) filtre.
Kemijski filteri upijaju UV zrake i pretvaraju ih u toplinu. Najčešći sastojci su avobenzon, oksibenzon i oktokrilen. Ove kreme su obično lakše i prozirne.
Fizički filteri poput cinkovog oksida i titanskog dioksida reflektiraju i raspršuju UV zrake. Često su gušće, bijele i idealne za osjetljivu kožu.
Koliko SPF je dovoljno?
Dermatolozi preporučuju minimalno SPF 30 za svakodnevnu upotrebu, a SPF 50 i više za intenzivno izlaganje suncu (plaža, planinarenje, sportske aktivnosti).
Bitno je nanositi kremu u dovoljnoj količini – prosječno odrasla osoba treba oko 2 mg kreme po cm² kože (to je otprilike puna čajna žličica za lice i svaki dio tijela). Prečesto ljudi nanesu premalo pa efekt zaštite znatno pada.
Kada i kako nanositi SPF?
SPF treba nanijeti najmanje 15 do 30 minuta prije izlaska na sunce kako bi se aktivirao. Obnavljanje je ključno: svaka dva sata, nakon plivanja, znojenja ili brisanja ručnikom. Nemoj se oslanjati samo na SPF u makeupu ili hidratantnim kremama, dodatna zaštita je neophodna.
Mitovi o SPF-u koje treba razjasniti
Mit: Tamnija koža ne treba SPF. Istina: Svaka koža može biti oštećena UV zrakama i razviti rak kože. Tamnija koža može imati manji rizik, ali nije imuna.
Mit: Nema potrebe za SPF-om zimi ili u oblačnim danima. Istina: Do 80 % UV zraka prolazi kroz oblake, a refleksija snijega ili vode može povećati izloženost.
Mit: Visoki SPF znači da možeš biti duže na suncu bez nanošenja. Istina: SPF ne produžuje vrijeme bez nanošenja, samo povećava zaštitu. Obnavljanje je uvijek potrebno.
Dodatni savjeti za maksimalnu zaštitu
Nosite zaštitnu odjeću, šešire i sunčane naočale.
Izbjegavajte sunce između 10 i 16 sati, kad je UV zračenje najjače.
Koristite kreme otporne na vodu ako se kupate ili znojite.
Provjerite rok trajanja kreme – SPF se s vremenom smanjuje.
SPF je tvoj najbolji saveznik u borbi protiv oštećenja kože i prevenciji raka kože. Razumijevanje kako SPF djeluje, pravilna primjena i odabir kreme prilagođene tvom tipu kože ključ su zdrave i lijepe kože dugoročno. Ne zanemaruj zaštitu od sunca jer ona nije samo stvar estetike, već i zdravlja!
Postoji trenutak u životu kada primijetimo da naši nokti više ne izgledaju baš onako kako su izgledali prije deset ili petnaest godina. Lak koji je nekada savršeno prianjao možda više ne traje jednako dugo, koža oko noktiju djeluje suše, površina nokta može postati osjetljivija, a ono što je nekoć bila sasvim jednostavna beauty rutina odjednom zahtijeva nešto više pažnje. Takve promjene nisu nužno razlog za zabrinutost jer se izgled i struktura noktiju prirodno mijenjaju tijekom života, baš kao što se mijenja i koža na rukama. Zato s godinama manikuru sve više promatramo ne samo kroz boju i dizajn, nego i kroz pravilnu njegu.
Nokte najčešće promatramo kroz prizmu estetike, osobito kada su uredno oblikovani, nalakirani ili ukrašeni, pa vrlo lako zaboravljamo da se ispod površine koja nam je važna zbog izgleda nalazi složen dio našeg tijela koji može reagirati na ozljede, infekcije, upalne procese, određene bolesti i različite svakodnevne navike. Upravo zato promjena na noktu nije uvijek samo pitanje manikure, a novi oblik, boja, brazda, pucanje ili odvajanje nokta ponekad mogu biti signal koji vrijedi primijetiti, osobito ako se promjena pojavila naglo, zahvaća samo jedan nokat ili se s vremenom pogoršava. Američka akademija za dermatologiju pritom naglašava da promjene boje, teksture ili oblika mogu biti potpuno bezazlene, ali u nekim slučajevima mogu biti povezane i s bolešću zbog čega ih nije dobro automatski pripisati kozmetičkim navikama.
Postoji nešto gotovo paradoksalno u načinu na koji danas pokušavamo živjeti mirnije. Kada osjetimo da smo pod stresom, kupujemo aplikaciju za meditaciju, rezerviramo vikend izvan grada, počinjemo trenirati, planiramo kvalitetnije obroke, čitamo knjige o osobnom razvoju i pokušavamo bolje organizirati vrijeme, a zatim sve te aktivnosti pažljivo raspoređujemo u kalendar koji je već toliko ispunjen da u njemu jedva ostaje mjesta za još jedan slobodan sat. Odmor je tako prestao biti suprotnost obavezama i postao još jedna obaveza, opuštanje je dobilo vlastitu metodologiju, a vrijeme provedeno bez konkretnog cilja počeli smo doživljavati gotovo kao izgubljeno vrijeme.
Postoji nešto vrlo jednostavno, gotovo nevidljivo, u načinu na koji se osjećamo iz dana u dan, a što često pokušavamo objasniti velikim stvarima, promjenama rasporeda, novim rutinama, vikendima izvan grada ili nekim dugo odgađanim odmorom, iako se naš stvarni osjećaj života najčešće oblikuje puno tiše, kroz ono što radimo gotovo automatski i bez posebnog razmišljanja. Tijelo ne poznaje naše planove, obećanja koja sami sebi dajemo ponedjeljkom ujutro ni odluke koje donosimo nakon još jednog napornog dana, nego prepoznaje obrasce koji se ponavljaju, vrijeme kada odlazimo spavati, koliko se krećemo, jesmo li cijeli dan proveli zatvoreni između četiri zida, jedemo li u miru ili između dva sastanka, pijemo li dovoljno vode, ostavljamo li prostor za predah i imamo li ljude s kojima možemo razgovarati bez osjećaja da stalno nekamo žurimo.
Postoje jutra u kojima se probudimo nekoliko minuta prije alarma, još uvijek između sna i dana, s kosom koja nije poslušna, očima koje su natečene od spavanja i licem na kojem se vidi sve ono što smo prethodne večeri pokušavali ne misliti, pa ipak, gotovo nesvjesno, ustanemo, priđemo ogledalu, pustimo vodu da poteče preko dlanova i umijemo se, i premda taj pokret traje svega nekoliko sekundi, u njemu se događa nešto mnogo veće od običnog održavanja higijene, jer trenutak u kojem hladna ili mlaka voda dotakne kožu postaje svojevrsna granica između onoga što je bilo i onoga što tek treba početi.
Doručak može izgledati obilno, a da vas ipak već sredinom jutra ponovno natjera da razmišljate o hrani, posežete za čokoladom, keksima ili nečim iz automata na poslu, no problem pritom nužno nije u tome što ste pojeli premalo, nego u tome što vaš prvi obrok možda nije dovoljno dobro složen.
Margot Robbie ovog je proljeća ponovno bila u središtu pozornosti zahvaljujući filmu “Wuthering Heights”, no jednako su zapažena bila i njezina pojavljivanja na crvenim tepisima. Besprijekorna forma australske glumice mnoge je potaknula da se zapitaju kako izgleda njezina fitness rutina.
Ako ste posljednjih mjeseci barem jednom zavirili na društvene mreže, vrlo je vjerojatno da ste primijetili detalj koji je nekoć bio rezerviran uglavnom za profesionalne sportaše, a danas ga sve češće nose trkači, rekreativci i poznata lica, a riječ je o tankim trakicama koje se postavljaju preko nosa i obećavaju jednostavniji protok zraka, ugodnije disanje tijekom dana, mirniju noć i manje problema s hrkanjem.
Gotovo tri desetljeća nakon njihova prekida, glumica se u podcastu „Friends Keep Secrets“ prisjetila odnosa s Pittom i razdoblja u kojem je njihova privatna veza postala jedna od najpraćenijih ljubavnih priča Hollywooda.
William se na važnoj ceremoniji pojavio bez supruge Kate Middleton, a društvo mu je pravila njegova teta, princeza Anne, koja je u Norvešku stigla u privatnom svojstvu.
Umjesto da haljinu sačuva za toplije dane, Nina ju je prilagodila prijelaznom razdoblju i pokazala jednostavan trik koji vrijedi isprobati čim temperature počnu padati.
