Od Praga do Zagreba: Priča o ljudima koji su stvorili jednu od najljepših zagrebačkih oaza
Postoje mjesta u gradu koja s vremenom postanu mnogo više od svoje izvorne namjene. Mjesta koja prerastu funkciju zbog koje su nastala i postanu dio kolektivne memorije generacija. Zagrebački Botanički vrt upravo je jedno od takvih mjesta. Za mnoge je to prostor prvih školskih izleta, omiljena kulisa za proljetne šetnje ili skrivena zelena oaza u kojoj gradska vreva na trenutak utihne. No iza njegovih staza, stoljetnih stabala i pažljivo oblikovanih biljnih zbirki krije se priča koja nas vodi daleko izvan granica Hrvatske – sve do Praga.
Malo je poznato da su upravo češki znanstvenici, vrtlari i kulturni djelatnici ostavili dubok trag u nastanku jednog od najljepših i najvažnijih zagrebačkih prostora. U vremenu kada se Zagreb ubrzano razvijao u moderno srednjoeuropsko središte, ideje, znanje i stručnost putovali su zajedno s ljudima koji su vjerovali da obrazovanje, znanost i kultura mogu mijenjati gradove. Među njima bili su i vizionari zahvaljujući kojima je nastala institucija koja više od stoljeća oblikuje identitet hrvatske metropole.
Upravo toj fascinantnoj priči posvećen je program „Od Praga do Zagreba: Češki trag u nastanku Botaničkog vrta u Zagrebu“, koji će se održati u subotu, 13. lipnja 2026. godine, od 11 do 13 sati u Botaničkom vrtu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Događanje organiziraju Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust, Botanički vrt PMF-a i Češka beseda Zagreb, a posjetiteljima će približiti povijest ljudi koji su svojim znanjem i predanošću sudjelovali u stvaranju jednog od najvažnijih zagrebačkih znanstvenih i kulturnih prostora.
Priča počinje prije točno 150 godina, kada je češki botaničar Bohuslav Jiruš, prvi profesor botanike na Sveučilištu u Zagrebu, pokrenuo ideju osnivanja prvog sveučilišnog botaničkog vrta u Zagrebu i Hrvatskoj. Bila je to vizija prostora koji će služiti obrazovanju, istraživanju i proučavanju biljaka, ali i povezivanju ljudi sa svijetom prirode. Nekoliko desetljeća kasnije tu je ideju ostvario dr. Antun Heinz, Zagrepčanin čeških korijena, čije se ime danas neodvojivo veže uz povijest Vrta.
Važnu ulogu imao je i Vítězslav Durchánek, nadvrtlar koji je 1890. godine stigao iz Češke i sudjelovao u izradi glavnog nacrta Botaničkog vrta. Njegov rad nije obilježio samo razvoj ove ustanove nego i šire hrvatsko vrtlarstvo, kojemu je tijekom desetljeća dao izniman doprinos. Zahvaljujući ljudima poput njega, Zagreb je dobio prostor koji je od samih početaka spajao znanost, estetiku i javni život grada.
Danas, više od stoljeća kasnije, Botanički vrt ostaje jedno od rijetkih mjesta u samom središtu Zagreba gdje priroda i gradski ritam uspijevaju pronaći savršenu ravnotežu. Upravo zato priča o njegovu nastanku nije samo priča o biljnom svijetu ili znanstvenoj ustanovi. To je priča o Zagrebu kao gradu otvorenom različitim kulturama, jezicima i idejama. Gradu koji su gradili ljudi različitih podrijetla, a čije su znanje i nasljeđe ostali vidljivi i danas.
Posjetitelji programa imat će priliku razgledati posebnu POP UP izložbu posvećenu nastanku i razvoju Botaničkog vrta te upoznati zanimljive detalje o češkom doprinosu njegovu oblikovanju. Organizirano je i stručno vodstvo kroz različite dijelove Vrta uz povijesni osvrt koji će voditi dr. Vanja Stamenković, voditelj Botaničkog vrta PMF-a. Šetnja će otkriti brojne manje poznate priče skrivene iza biljnih zbirki, arhitekture i krajobraznih rješenja koja već desetljećima oblikuju prepoznatljivu vizuru ovog prostora.
Poseban ugođaj događanju dodat će glazbeni program u izvedbi članica i članova Češke besede Zagreb, najstarije udruge nacionalne manjine u Zagrebu, osnovane još 1874. godine. Njihov nastup simbolično će povezati prošlost i sadašnjost te podsjetiti na bogatu kulturnu razmjenu koja je tijekom desetljeća povezivala Zagreb i Prag.
U vremenu kada sve više otkrivamo skrivene slojeve povijesti gradova u kojima živimo, ovakvi programi podsjećaju koliko su važni ljudi koji su svojim idejama i radom oblikovali prostore koje danas uzimamo zdravo za gotovo. Zagrebački Botanički vrt nije samo zbirka biljaka niti tek omiljeno gradsko šetalište. On je živi spomenik suradnji, znanju i kulturnim vezama koje su prije više od stoljeća spojile dva srednjoeuropska grada i ostavile trag koji i danas cvjeta u srcu Zagreba.
Hrvatska dizajnerica interijera i osnivačica splitskog studija Posh Project, Tina Sablić, održala je 1. rujna 2026. gostujuće predavanje na Istituto Marangoni, jednoj od vodećih međunarodnih institucija za obrazovanje u području mode, dizajna i kreativnih industrija. Sudjelovanjem u prestižnoj seriji „Talk Series Tuesday“ Sablić je hrvatsku dizajnersku scenu predstavila međunarodnoj publici institucije koja već desetljećima oblikuje nove generacije stručnjaka i profesionalaca na svjetskoj kreativnoj sceni.
U vremenu u kojem se luksuz desetljećima povezivao s raskošnim interijerima, skupocjenim predmetima, upečatljivim detaljima i prostorima koji gotovo namjerno privlače pogled, sve je vidljivija promjena u načinu na koji doživljavamo istinsku eleganciju. Najsofisticiraniji prostori današnjice više ne pokušavaju dokazati koliko vrijede, nego stvaraju atmosferu u kojoj njihova vrijednost postaje gotovo intuitivna. U njima nema potrebe za pokazivanjem, nema vizualne buke koja bi trebala potvrditi nečiji društveni status i nema predmeta koji su ondje samo zato da bi ostavili dojam. Umjesto toga pojavljuju se smirenost, odmjerenost, kvalitetni materijali, prirodno svjetlo, pažljivo oblikovane praznine i osjećaj da je svaki element u prostoru prisutan zato što ima svoju funkciju, teksturu ili emocionalnu vrijednost.
Dom se danas često promatra kroz prizmu estetike, kvadrature i komada namještaja koji se pojavljuju u katalozima, na društvenim mrežama i u fotografijama savršeno uređenih interijera, pa se lako stvara dojam da je za lijep prostor potrebno mnogo novca, dizajnerski namještaj i besprijekorno usklađena paleta boja. Međutim, najprivlačniji interijeri gotovo nikada nisu oni u kojima je sve novo, skupo i pomno odabrano prema jednom katalogu, nego oni prostori u kojima se osjeća prisutnost ljudi koji u njima žive, njihove navike, uspomene, karakter i odnos prema predmetima koje su tijekom godina unosili u svoj život. Takav dom ne djeluje kao izložbeni salon, nego kao prirodan nastavak osobe koja ga nastanjuje, zbog čega njegova ljepota ne proizlazi iz savršenstva, nego iz autentičnosti.
Umjetnost više nije rezervirana samo za galerijske zidove, muzejske postave i pažljivo uređene interijere u kojima svaki predmet ima unaprijed određeno mjesto, jer IKEA novom limitiranom kolekcijom KONSTRUNDA želi pokazati da umjetnički predmet može živjeti sasvim prirodno i u domu u kojem se svakodnevno pije jutarnja kava, razgovara s prijateljima, čita knjiga ili jednostavno provodi vrijeme.
Od 8. do 20. rujna Zagreb će ponovno postati veliko susretište dizajna, vizualne kulture, arhitekture, mode, tehnologije, glazbe i novih kreativnih praksi, a trinaesto izdanje Zagreb Design Weeka ove godine dolazi s temom koja je istodobno jednostavna i iznenađujuće duboka – „Trenje“. Festival će se održavati u dvotjednom formatu, što je drugo takvo izdanje nakon prošlogodišnjeg proširenja programa, a njegov će se sadržaj tijekom prvog dijela festivala širiti na približno trideset partnerskih lokacija diljem Zagreba, da bi se od 15. do 20. rujna cijela festivalska energija koncentrirala na Akademiju likovnih umjetnosti u Ilici 85, gdje će se nakon četiri godine ponovno otvoriti prostor za jedan od najvažnijih događaja hrvatske dizajnerske scene.
Ovogodišnje, trinaesto izdanje Zagreb Design Weeka donosi značajnu novost koja mijenja dosadašnji koncept održavanja najvećeg hrvatskog festivala dizajna, budući da će se festivalska atmosfera po prvi put razvijati diljem grada i prije početka središnjeg programa, čime partner lokacije preuzimaju ulogu svojevrsnog uvoda u manifestaciju te posjetiteljima omogućuju da suvremeni dizajn upoznaju u njegovu prirodnom okruženju, ondje gdje nastaje kroz svakodnevni rad umjetnika, arhitekata, dizajnera i brojnih kreativnih profesionalaca.
Postoje televizijske serije koje tijekom godina prerastu okvire vlastitog medija te postanu dio popularne kulture, ostavljajući trag koji nadilazi vrijeme njihova prikazivanja, a upravo među takvim naslovima posebno mjesto zauzimaju Dosjei X (The X-Files), znanstveno-fantastična kriminalistička drama koja je tijekom devedesetih godina promijenila način na koji publika doživljava televizijske misterije, paranormalne fenomene i priče o teorijama zavjere.
Gotovo tri desetljeća nakon njihova prekida, glumica se u podcastu „Friends Keep Secrets“ prisjetila odnosa s Pittom i razdoblja u kojem je njihova privatna veza postala jedna od najpraćenijih ljubavnih priča Hollywooda.
William se na važnoj ceremoniji pojavio bez supruge Kate Middleton, a društvo mu je pravila njegova teta, princeza Anne, koja je u Norvešku stigla u privatnom svojstvu.
Umjesto da haljinu sačuva za toplije dane, Nina ju je prilagodila prijelaznom razdoblju i pokazala jednostavan trik koji vrijedi isprobati čim temperature počnu padati.
Hrvatska kinematografija imat će snažnu zastupljenost u natjecateljskim programima 24. Zagreb Film Festivala, koji će se održati od 9. do 15. studenoga. U glavnom programu za Zlatna kolica natjecat će se dugometražni igrani filmovi Danas je mama živa Josipa Lukića i Sitni lopovi Mate Ugrina, dok će Male stvari Zvonimira Jurića u programu Ponovno s nama konkurirati za Zlatni bicikl. Ovogodišnji ZFF zagrebačkoj će publici tijekom sedam festivalskih dana predstaviti oko stotinu filmskih naslova, a domaći filmovi zauzet će istaknuto mjesto u dijelu programa posvećenom novim autorskim ostvarenjima.
