Jedna ovakva bluza pretvorit će vas u modnu zvijezdu proljeća
Skandinavke uzvraćaju udarac. Nakon što su tron ultimativnih modnih influencerica preuzele Parižanke pa zatim elegantne djevojke iz Milana, stil iz Kopenhagena vraća se na scenu uz bluzu koja će biti ultimativni hit sezone.
Što je Kopenhagen bluza? Ako za nju još niste čuli, nema veze – uskoro ćete je viđati posvuda. Riječ je o uistinu neočekivanom trendu koji je već prisutan u proljetnim kolekcijama high street brendova s trgovinama u Hrvatskoj, a koji modne influencerice obožavaju otkako su se ukazale prve zrake sunca ove sezone.
Ova bluza lijepo se uklapa u ženstveni stil koji se vratio na velika vrata, kao i uz odjeću u stilu “koketne kaubojke” koja je najavljena kao veliki trend za proljeće i ljeto 2024.
Što je Kopenhagen bluza?
Vjerovali ili ne, ovaj komad možda stvarno još nemate u svom ormaru, čak ni ako prekopate police s odjećom koju ste nosili prije desetak godina.
Kopenhagen bluza podrazumijeva košulje i bluze koje nemaju klasično kopčanje već se vežu uz pomoć nekoliko vezica s prednje strane.
Najbolje izgledaju ako ih nosite na golu kožu, no možete ih nositi i preko majica na bretelice.
Kopenhagen bluze nose se uz minice i duge suknje od trapera ili drugih materijala, uske i široke hlače ili preko haljina bez naramenica, a najbolje izgledaju uz traperice.
U svijetu preplavljenom trendovima koji dolaze i odlaze gotovo preko noći, često je izazov pronaći osobni stil koji nije tek preslika nečijeg Instagram profila ili trenutnog hypea.
U vremenu kada je svaka Instagram objava potencijalni trend, a svaka priča u shopping aplikaciji obećava instant modni makeover, lako je izgubiti vlastiti identitet i zamijeniti ga uniformiranim kombinacijama koje možda lijepo izgledaju na ekranu, ali ne odražavaju nas.
Postoji jedno nepisano pravilo u modnom svijetu koje je generacijama muškarce držalo pod strogim režimom boja i nijansi, pravilo koje je uporno tvrdilo da plava i crna nikada ne smiju biti prisutne rame uz rame u muškom stilu jer bi kombinacija tih dvaju tonova mogla stvoriti vizualni nesklad. No, vrijeme prolazi, a moda neumorno pomiče granice i mijenja pravila, pokazujući da ono što je nekad bilo greška, danas može postati izraz suptilne elegancije i modne sofisticiranosti.
Iako je ljeto iza nas i sunčeve zrake više ne griju s takvom neumoljivom energijom, uspomene na dane provedene na plaži još uvijek odjekuju u svježini kasnog poslijepodneva i mirisu soli u zraku, a zajedno s njima ostaju i tragovi modnih pogrešaka koje su, svjesno ili ne, mnogi muškarci činili dok su šetali uz obalu ili se pokušavali pokazati u svojoj najbolje odmjerenoj verziji ljetnog stila.
Odjeća nije samo funkcionalna potreba; ona je tiha poruka koju šaljemo svijetu, način na koji govorimo o svojoj osobnosti, samopouzdanju i stilu, a da pritom ne izgovorimo niti jednu riječ.
Postoji tanka, gotovo nevidljiva linija između zrelog, elegantnog stila i onog koji neprimjetno sklizne u zastarjelost. Muškarci koji su u određenom trenutku života pronašli “svoj način odijevanja” često ostanu zarobljeni u njemu, nesvjesni da se moda – i kontekst u kojemu se odijevamo – neprestano mijenjaju.
Sako je dugo bio simbol formalnosti – komad koji se iz ormara vadi samo kada prigoda zahtijeva „bolji dojam“: vjenčanja, poslovni sastanci, večere s dres-kodom.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.