Živimo li već svoju distopiju? Zagrebački književni razgovori otvaraju temu koja pogađa u srž naše stvarnosti
Svakodnevno listamo vijesti, gledamo serije i filmove koji prizivaju mračne scenarije budućnosti i pitamo se – je li distopija još uvijek samo književni žanr ili već svakodnevica u kojoj živimo? Upravo na to pitanje ove će jeseni pokušati odgovoriti 46. Zagrebački književni razgovori, jedna od najdugovječnijih i najuglednijih književnih manifestacija u Hrvatskoj, koja 16. i 17. listopada u Društvu hrvatskih književnika na Trgu bana Jelačića okuplja autore i stručnjake iz Hrvatske i inozemstva.
Ovogodišnja tema – „Distopija u književnosti“ – ne otvara samo vrata fascinantnom žanru koji je iznjedrio djela poput Orwella i Huxleya, već i zrcali našu stvarnost. Na dva dana Zagreb postaje središte rasprave o tome kako književnost anticipira, kritizira i reflektira svijet koji možda već živi svoju antiutopiju.
Na pozornici će se izmjenjivati renomirani gosti iz Ukrajine, Slovenije, Češke, Poljske, Mađarske i Hrvatske: Oleksandr Irvanec, Dušan Merc, Michal Bauer, Anna Boguska, Zsolt Czigányik i mnogi drugi. Svaki od njih donosi jedinstvenu perspektivu – od sovjetske antiutopije i manjinskih književnosti do eko-distopija i kritike društvenih utopija – pokazujući kako književnost ostaje nezaobilazno ogledalo stvarnosti.
Domaći autori također nude intrigantna izlaganja. Dubravka Brezak Stamać preispituje klasična djela hrvatske moderne kroz prizmu distopije, Tomislav Kardum rekonstruira ideologije skriven u prvom hrvatskom SF romanu „Na Pacifiku god. 2255.“, a Mario Vrbančić istražuje zašto je 21. stoljeće postalo „stoljeće distopije“. Tu su i Marijana Bijelić, Paula Rem, Tuga Tarle, Jelena Šesnić, Marina Katinić Pleić, Krešimir Mišak, Matija Štahan i Nada Mirković – svaki s vlastitim pogledom na teme koje nas ne ostavljaju ravnodušnima.
Uz moderaciju književne kritičarke i novinarke Karoline Lisak Vidović, nakon svakog izlaganja predviđena je otvorena rasprava za sve posjetitelje. Zagrebački književni razgovori tako još jednom potvrđuju svoju misiju: stvarati prostor za dijalog, postavljati neugodna pitanja i pozivati na kritičko promišljanje budućnosti. Jer možda distopija nije samo prijetnja – možda je i poziv da zajedno potražimo bolje sutra.
Poznati zagrebački umjetnik i florist ovih dana uživa u posljednjim raskošnim cvjetovima svojeg istarskog vrta, a istodobno predstavlja i novu, vrlo osobnu knjigu posvećenu Božiću. Na 300 stranica ispričao je priče o djetinjstvu, obitelji, prijateljima, kućnim ljubimcima i malim ritualima koji su obilježili njegove blagdane.
Nova knjiga izdavačke kuće Flammarion donosi osobno svjedočanstvo Yorna Michaelsena o radu u modnoj kući Dior 1956. i 1957. godine. Kroz njegova sjećanja i arhivske fotografije otvara se pogled na parišku visoku modu u posljednjoj godini života Christiana Diora.
Prije nego što je postao jedan od najčitanijih suvremenih autora kriminalističkih trilera, Chris Carter bavio se poslom koji većina pisaca tog žanra poznaje samo iz istraživanja i dokumentarnih filmova. Radio je u području kriminalističke psihologije, proučavao ponašanje počinitelja teških kaznenih djela i susretao se s ljudima čiji će postupci godinama poslije poslužiti kao nadahnuće za njegove književne priče. Nakon toga gotovo je desetljeće proveo u glazbenoj industriji, nastupajući kao profesionalni gitarist, a tek se potom okrenuo pisanju. Danas iza sebe ima međunarodno uspješan serijal o detektivu Robertu Hunteru, milijune prodanih knjiga i čitatelje diljem svijeta. Od 10. do 12. studenoga 2026. godine gostovat će u Zagrebu, gdje će u organizaciji hrvatskog nakladnika Sonatine sudjelovati na Interliberu i predstaviti svoj novi roman „Igra mačke i miša”.
Daria Lorenci Flatz iza sebe ima četvrt stoljeća profesionalnog rada u kazalištu, na filmu i televiziji,. Projekt „Ja, glumica!“ nastao je u trenutku kada se njezina dosadašnja karijera mogla promatrati kao zaokružena cjelina, ali i kao polazište za novi autorski period. Predstava je premijerno izvedena 2026. godine, kada je glumica navršila pedeset godina i obilježila 25 godina umjetničkog rada. Upravo je spoj osobne obljetnice i profesionalnog iskustva postao temelj projekta u kojem se izvođačica prvi put tako izravno bavi vlastitim identitetom, profesijom i životnim ulogama. „Ja, glumica!“ zato nije klasična retrospektiva karijere niti niz anegdota iz glumačkog života, nego autorski projekt u kojem Daria Lorenci Flatz vlastitu biografiju koristi kao materijal za predstavu o radu, ambiciji, tijelu, starenju, majčinstvu, obitelji, pripadanju, popularnosti i potrebi čovjeka da pred drugima stalno iznova oblikuje neku verziju sebe.
„Cvijet emocija“ mlade autorice Antonije Vuletić slikovnica je koja govori o osjećajima iz perspektive osobe koja ih nije upoznavala samo kroz odrastanje, nego i kroz dugogodišnje iskustvo teške bolesti i liječenja. Antonija je iza sebe imala dugotrajnu borbu s malignom bolešću, a dio onoga što je tijekom tog razdoblja proživljavala pretočila je u priču o emocijama, ljubavi, strahu, snazi, podršci i nadi.
Školska knjiga objavila je znanstvenu monografiju Povijest Sjedinjenih Američkih Država – od europskih kolonija do svjetske velesile dr. sc. Mladena Tomorada, redovitog profesora i pročelnika Odjela za povijest na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o prvoj cjelovitoj sintezi američke povijesti napisanoj na hrvatskom jeziku koja razvoj prostora današnjih Sjedinjenih Američkih Država prati od nastanka europskih kolonija do početka 20. stoljeća, odnosno razdoblja u kojem SAD prerasta u svjetsku silu. Monografija obuhvaća 632 stranice i više od tisuću fotografija, povijesnih karata, crteža, skica, karikatura, arhivskih dokumenata i drugih ilustrativnih priloga te povezuje političku, društvenu, gospodarsku i kulturnu povijest s izvornom povijesnom građom.
Drago Glamuzina ove jeseni objavljuje novu knjigu pjesama Crveni zec, u izdanju V.B.Z.-a, četiri godine nakon zbirke sabranih i novih pjesama Crni zec. Nova zbirka nastavlja pjesničku liniju po kojoj je Glamuzina prepoznatljiv još od početka književnog rada, ali je razvija u smjeru izraženije refleksivnosti i intimnijeg promatranja iskustava koja su desetljećima prisutna u njegovoj poeziji.
Ideja o povratku u prošlost obično dolazi s vrlo konkretnom željom. Promijeniti jednu odluku. Ne izgovoriti rečenicu zbog koje smo kasnije požalili. Prihvatiti posao koji smo odbili. Ostati s osobom od koje smo otišli ili otići od osobe s kojom smo ostali. U romanu Ti & ja i Ti & ja i Ti & ja, autorski dvojac Josie Lloyd i Emlyn Rees tu poznatu fantaziju pretvara u priču o dugom braku, obitelji i svim onim životima za koje se pitamo jesu li mogli biti naši.