Živimo li već svoju distopiju? Zagrebački književni razgovori otvaraju temu koja pogađa u srž naše stvarnosti
Svakodnevno listamo vijesti, gledamo serije i filmove koji prizivaju mračne scenarije budućnosti i pitamo se – je li distopija još uvijek samo književni žanr ili već svakodnevica u kojoj živimo? Upravo na to pitanje ove će jeseni pokušati odgovoriti 46. Zagrebački književni razgovori, jedna od najdugovječnijih i najuglednijih književnih manifestacija u Hrvatskoj, koja 16. i 17. listopada u Društvu hrvatskih književnika na Trgu bana Jelačića okuplja autore i stručnjake iz Hrvatske i inozemstva.
Ovogodišnja tema – „Distopija u književnosti“ – ne otvara samo vrata fascinantnom žanru koji je iznjedrio djela poput Orwella i Huxleya, već i zrcali našu stvarnost. Na dva dana Zagreb postaje središte rasprave o tome kako književnost anticipira, kritizira i reflektira svijet koji možda već živi svoju antiutopiju.
Na pozornici će se izmjenjivati renomirani gosti iz Ukrajine, Slovenije, Češke, Poljske, Mađarske i Hrvatske: Oleksandr Irvanec, Dušan Merc, Michal Bauer, Anna Boguska, Zsolt Czigányik i mnogi drugi. Svaki od njih donosi jedinstvenu perspektivu – od sovjetske antiutopije i manjinskih književnosti do eko-distopija i kritike društvenih utopija – pokazujući kako književnost ostaje nezaobilazno ogledalo stvarnosti.
Domaći autori također nude intrigantna izlaganja. Dubravka Brezak Stamać preispituje klasična djela hrvatske moderne kroz prizmu distopije, Tomislav Kardum rekonstruira ideologije skriven u prvom hrvatskom SF romanu „Na Pacifiku god. 2255.“, a Mario Vrbančić istražuje zašto je 21. stoljeće postalo „stoljeće distopije“. Tu su i Marijana Bijelić, Paula Rem, Tuga Tarle, Jelena Šesnić, Marina Katinić Pleić, Krešimir Mišak, Matija Štahan i Nada Mirković – svaki s vlastitim pogledom na teme koje nas ne ostavljaju ravnodušnima.
Nastavite čitati nakon oglasa
Uz moderaciju književne kritičarke i novinarke Karoline Lisak Vidović, nakon svakog izlaganja predviđena je otvorena rasprava za sve posjetitelje. Zagrebački književni razgovori tako još jednom potvrđuju svoju misiju: stvarati prostor za dijalog, postavljati neugodna pitanja i pozivati na kritičko promišljanje budućnosti. Jer možda distopija nije samo prijetnja – možda je i poziv da zajedno potražimo bolje sutra.
Postoje knjige koje informiraju, postoje knjige koje potresaju, a postoje i one rijetke koje nepovratno mijenjaju način na koji razumijemo svijet oko sebe – Ničija djevojka: Memoari o preživljavanju zlostavljanja i borbi za pravdu nedvojbeno pripada ovoj posljednjoj skupini, jer ne donosi samo ispovijest jedne žene, nego razotkriva duboko ukorijenjene obrasce moći, šutnje i društvene ravnodušnosti koji nadilaze pojedinačan slučaj i prerastaju u univerzalnu priču o ranjivosti i preživljavanju.
U kontekstu ubrzanih društvenih i urbanističkih transformacija koje su obilježile 19. stoljeće, europski su gradovi, suočeni s intenzivnim demografskim rastom i posljedičnim infrastrukturnim pritiscima, bili primorani razvijati sustavne i dugoročno održive modele upravljanja javnim prostorom. Među ključnim prioritetima tadašnjih upravnih i političkih struktura, uz osiguravanje dostatnih količina pitke vode, razvoj kanalizacijskih sustava i modernizaciju prometne mreže, istaknulo se i pitanje organizacije prikladnih prostora za ukop, koji su morali zadovoljiti stroge sanitetske propise, ali i reflektirati estetske i kulturne vrijednosti vremena. U tom se smislu u brojnim urbanim središtima pristupilo osnivanju novih grobalja ili značajnom proširenju postojećih, najčešće temeljem odluka lokalnih vlasti koje su djelovale u skladu s novim zakonodavnim okvirima.
U svijetu pretrpanom predmetima, obavezama i stalnom težnjom za uspjehom, rijetko tko zaustavi trenutak i zapita se: što mi je doista potrebno za sreću? Upravo to pitanje postavlja japanski autor Fumio Sasaki u svojoj knjizi „Zbogom, stvari“, koju je upravo danas moguće pronaći na policama knjižara u Hrvatskoj. Knjiga nije samo vodič kroz minimalistički način života, već intimna i iskrena ispovijest o osobnom oslobađanju od suvišnog i otkrivanju istinske unutarnje slobode.
Postoje knjige koje ne stare, koje ne pripadaju samo jednom vremenu ni jednoj generaciji, nego se iznova rađaju u svakom čitatelju koji ih uzme u ruke – tiho, gotovo neprimjetno, a opet snažno i trajno. Među njima posebno mjesto zauzima Mali princ, krhka, ali duboko ukorijenjena priča koja već desetljećima putuje svijetom poput svog naslovnog junaka, prelazeći granice jezika, kultura i iskustava, ostavljajući za sobom tragove nježnosti, pitanja i onih rijetkih istina koje se ne mogu izreći naglas, nego samo osjetiti.
Mjesec dječje knjige u knjižarama Školske knjige ove godine obilježava se uz posebnu pažnju prema vizualnoj i literarnoj čaroliji koja očarava sve generacije mladih čitatelja, a u središtu pažnje nalazi se kolekcija MinaLima Classics, serija prekrasno dizajniranih knjiga koje spajaju klasična književna djela s inovativnim ilustracijama. Riječ je o izdanjima koja pokazuju da knjiga nipošto nije samo prolazni medij već prostor čuda u kojem tekst, slika i čitatelj susreću u trenutku gotovo dječje fascinacije, stvarajući iskustvo čitanja koje nadilazi uobičajene granice obične priče i pretvara knjigu u interaktivni, vizualni svijet pun otkrića.
Roman „Katabaza“ autorice R. F. Kuang vodi čitatelja kroz vrata Pakla, ne samo kao mjesto fizičkog silaska, već i kao prostor unutarnjih iskušenja gdje se granice ambicije, znanja i osobne žrtve stapaju u jedno. U središtu priče nalazi se mlada doktorandica Alice Law, čiji je život oblikovan neumornim nastojanjem da se istakne u akademskom svijetu, spremna žrtvovati prijateljstva, zdravlje pa čak i vlastitu sigurnost kako bi dokazala svoju vrijednost. Kada njezin mentor tragično nastrada u magičnoj nesreći, Alice ne oklijeva: odlučuje sići u podzemlje kako bi pronašla njegovu dušu i vratila je među žive, uvjerena da će jedino tako očuvati svoj akademski integritet i osobni moral.
Akcija poticanja čitanja od najranije dobi koju provodi Školska knjiga podsjeća nas na jednostavnu, ali duboko važnu istinu: ljubav prema knjizi počinje u djetinjstvu. Upravo u tim prvim godinama, kada djeca s radoznalošću otkrivaju svijet oko sebe, knjiga može postati njihov prvi prozor u nepoznato, izvor mašte, znanja i osjećaja koji se pamte cijeli život. Stoga nije slučajno što se tijekom Mjeseca dječje knjige, koji traje do 31. ožujka, u knjižarama i na webshopu Školske knjige nudi bogat izbor slikovnica i raskošno ilustriranih knjiga po sniženim cijenama, s ciljem da što više djece dobije priliku zakoračiti u čaroban svijet čitanja.
Neke nam knjige uistinu promijene život. Ponekad nas pogode u pravom trenutku, kada smo spremni čuti ono što prije nismo mogli razumjeti, a često nas natjeraju da preispitamo sve ono što smo mislili da znamo. I tu ne mislimo samo na bestsellere s područja popularne psihologije, koji često tvrde upravo da će nam otkriti tajne sreće, uspjeha ili ispunjenog života, već na sve naslove koji nas tjeraju na razmišljanje – od fikcije, preko klasika, do self-help naslova.
U vremenu u kojem estetska medicina sve snažnije balansira između znanosti, estetike i psihologije, doc.dr. sc. Ivana Prkačin, specijalistica dermatovenerologije sve se češće ističe kao sinonim za promišljen, suzdržan i izrazito individualiziran pristup ljepoti. Kao liječnica u Poliklinika SIAI, Prkačin pripada novoj generaciji stručnjaka koji estetske zahvate ne promatraju kao brze korekcije, već kao dugoročan proces očuvanja prirodne strukture, dinamike i identiteta lica.
Svijet parfema fascinantna je industrija koja spaja znanost i luksuz, a pritom je oblikovana i općim tendencijama i pravilima suvremenog marketinga i strelovitog uspona novih tehnologija.
Kada govorimo o prevenciji bolesti i dugoročnom zdravlju, u proteklih smo nekoliko godina svjedočili impresivnom nizu noviteta – cold plungevi, biohacking i suplementacija raznim korisnim i manje korisnim dodatcima obećavali su poboljšanje cjelokupnog zdravlja i dulji, kvalitetniji život. Neovisno o tome planirate li inkorporirati neke od ovih popularnih wellness rituala u svoj život, postoje one “stare” rutine, koje liječnici preporučuju već desetljećima, a koje (iako to možda nerado priznajemo) često zaboravljamo.
Izložbeni prostor Gorenja na sajmu EuroCucina 2026 danas je bio u središtu pozornosti jer je brend ugostio globalnu nogometnu ikonu i svog ambasadora, Luku Modrića. Legendarni veznjak prenio je svoju prepoznatljivu eleganciju i preciznost s nogometnog terena u kuhinju, oduševivši okupljene partnere na najprestižnijem svjetskom sajmu kuhinja.
Marković je putem društvenih mreža otkrila da je do ozljede došlo nakon sudara na treningu, a osim same fizičke boli, dodatno ju je iznenadilo iskustvo u američkom zdravstvenom sustavu.
