Živimo li već svoju distopiju? Zagrebački književni razgovori otvaraju temu koja pogađa u srž naše stvarnosti
Svakodnevno listamo vijesti, gledamo serije i filmove koji prizivaju mračne scenarije budućnosti i pitamo se – je li distopija još uvijek samo književni žanr ili već svakodnevica u kojoj živimo? Upravo na to pitanje ove će jeseni pokušati odgovoriti 46. Zagrebački književni razgovori, jedna od najdugovječnijih i najuglednijih književnih manifestacija u Hrvatskoj, koja 16. i 17. listopada u Društvu hrvatskih književnika na Trgu bana Jelačića okuplja autore i stručnjake iz Hrvatske i inozemstva.
Ovogodišnja tema – „Distopija u književnosti“ – ne otvara samo vrata fascinantnom žanru koji je iznjedrio djela poput Orwella i Huxleya, već i zrcali našu stvarnost. Na dva dana Zagreb postaje središte rasprave o tome kako književnost anticipira, kritizira i reflektira svijet koji možda već živi svoju antiutopiju.
Na pozornici će se izmjenjivati renomirani gosti iz Ukrajine, Slovenije, Češke, Poljske, Mađarske i Hrvatske: Oleksandr Irvanec, Dušan Merc, Michal Bauer, Anna Boguska, Zsolt Czigányik i mnogi drugi. Svaki od njih donosi jedinstvenu perspektivu – od sovjetske antiutopije i manjinskih književnosti do eko-distopija i kritike društvenih utopija – pokazujući kako književnost ostaje nezaobilazno ogledalo stvarnosti.
Domaći autori također nude intrigantna izlaganja. Dubravka Brezak Stamać preispituje klasična djela hrvatske moderne kroz prizmu distopije, Tomislav Kardum rekonstruira ideologije skriven u prvom hrvatskom SF romanu „Na Pacifiku god. 2255.“, a Mario Vrbančić istražuje zašto je 21. stoljeće postalo „stoljeće distopije“. Tu su i Marijana Bijelić, Paula Rem, Tuga Tarle, Jelena Šesnić, Marina Katinić Pleić, Krešimir Mišak, Matija Štahan i Nada Mirković – svaki s vlastitim pogledom na teme koje nas ne ostavljaju ravnodušnima.
Uz moderaciju književne kritičarke i novinarke Karoline Lisak Vidović, nakon svakog izlaganja predviđena je otvorena rasprava za sve posjetitelje. Zagrebački književni razgovori tako još jednom potvrđuju svoju misiju: stvarati prostor za dijalog, postavljati neugodna pitanja i pozivati na kritičko promišljanje budućnosti. Jer možda distopija nije samo prijetnja – možda je i poziv da zajedno potražimo bolje sutra.
Ako ste ikad željeli zaviriti u živote i rad hrvatskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a da pritom osjetite dah talijanske umjetničke inspiracije, ova vijest će vas posebno razveseliti. U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, 2. prosinca 2025. u 13 sati, bit će predstavljena knjiga „Poveznice hrvatskoga i talijanskoga slikarstva od 1872. do 1919.“, autorice dr. sc. Ivane Rončević Elezović.
Ovogodišnji Interliber donio je nešto više od uobičajenog književnog uzbuđenja. Donio je emociju, toplinu i onu rijetku vrstu književne povezanosti koju publika prepoznaje bez zadrške. A ništa to ne dokazuje bolje od titule najprodavanije knjige sajma: dirljive, nježne i duboko ljudske posvete prijateljstvu između čovjeka i psa — romana „Njegov miris poslije kiše“ Cédrica Sapin-Defoura.
U samom srcu Zagreba, u intimnoj atmosferi Atelieru LM, ovog je vikenda otvorena izložba „Portreti i šire“ koja donosi jedinstven presjek tri desetljeća domaće kulturne i društvene scene, a publiku istodobno poziva da zastane pred više od 400 portreta koji oblikuju naše zajedničko pamćenje. Izložba je osmišljena kao pažljivo komponirana vizualna pripovijest koja istodobno otkriva lica, ali i trenutke u kojima se fotografija pretvara u osobni susret, dok svaki kadar donosi onu tihu, ali snažnu poruku koja se rađa u odnosu fotografa i portretiranog.
Blagdani su sve bliže, a s njima i onaj neobjašnjivi osjećaj topline, mirisa cimeta, svjetlucanja lampica i trenutaka koje dijelimo s najdražima. Upravo taj duh čarolije, mašte i ljubavi oživljava u interaktivnoj slikovnici „Orašar – Klarina priča“, projektu koji spaja glazbu, ilustraciju i pripovijedanje u jedno neponovljivo iskustvo.
Postoje trenuci kad glazba utihne, ali emocija ne nestaje. Kad note prestanu svirati, a riječi ostanu — gole, ranjive, istinite. Upravo u tom prostoru između glazbe i tišine živi nova knjiga Zlatana Stipišića Gibonnija “Bandire potonulog carstva” — zbirka poezije koja ne samo da nosi ritam njegova srca, već i miris mora, soli i svih tih neizrečenih emocija koje čine njegov svijet.
Najuzbudljiviji tjedan za ljubitelje knjige i kulture je pred vratima – Interliber od 11. do 16. studenog pretvara Zagrebački velesajam u raj za čitatelje, a među najiščekivanijim štandovima i ove se godine ističe onaj knjižare Rockmark koja već više od desetljeća spaja svijet knjige, glazbe i pop kulture.
Kažu da je knjiga naš najbolji prijatelj. Uz nju se opuštamo, učimo i putujemo u krajeve koje nikada nismo posjetili. Radujemo se i tugujemo s glavnim junacima, rješavamo zločine i tražimo recepte za neka nova, ukusna jela. No, život je danas prilično ubrzan, a vremena malo. Dan započinjemo brzinskom kavom, gužvom u prometu, e-mailovima koji ne prestaju dolaziti, a završavamo ubrzanim večerima u kojima rješavamo obiteljske obaveze.
Britanski PR stručnjak tvrdi da su Harryjeve šale i medijski nastupi postali neučinkoviti te znak gubitka identiteta nakon odlaska iz kraljevske obitelji.
Glumac otkriva kako je politički govor o Tibetu doveo do dvadesetogodišnje zabrane prisustvovanja Oscaru i zašto nikada nije požalio što ga je izrekao.
