Živimo li već svoju distopiju? Zagrebački književni razgovori otvaraju temu koja pogađa u srž naše stvarnosti
Svakodnevno listamo vijesti, gledamo serije i filmove koji prizivaju mračne scenarije budućnosti i pitamo se – je li distopija još uvijek samo književni žanr ili već svakodnevica u kojoj živimo? Upravo na to pitanje ove će jeseni pokušati odgovoriti 46. Zagrebački književni razgovori, jedna od najdugovječnijih i najuglednijih književnih manifestacija u Hrvatskoj, koja 16. i 17. listopada u Društvu hrvatskih književnika na Trgu bana Jelačića okuplja autore i stručnjake iz Hrvatske i inozemstva.
Ovogodišnja tema – „Distopija u književnosti“ – ne otvara samo vrata fascinantnom žanru koji je iznjedrio djela poput Orwella i Huxleya, već i zrcali našu stvarnost. Na dva dana Zagreb postaje središte rasprave o tome kako književnost anticipira, kritizira i reflektira svijet koji možda već živi svoju antiutopiju.
Na pozornici će se izmjenjivati renomirani gosti iz Ukrajine, Slovenije, Češke, Poljske, Mađarske i Hrvatske: Oleksandr Irvanec, Dušan Merc, Michal Bauer, Anna Boguska, Zsolt Czigányik i mnogi drugi. Svaki od njih donosi jedinstvenu perspektivu – od sovjetske antiutopije i manjinskih književnosti do eko-distopija i kritike društvenih utopija – pokazujući kako književnost ostaje nezaobilazno ogledalo stvarnosti.
Domaći autori također nude intrigantna izlaganja. Dubravka Brezak Stamać preispituje klasična djela hrvatske moderne kroz prizmu distopije, Tomislav Kardum rekonstruira ideologije skriven u prvom hrvatskom SF romanu „Na Pacifiku god. 2255.“, a Mario Vrbančić istražuje zašto je 21. stoljeće postalo „stoljeće distopije“. Tu su i Marijana Bijelić, Paula Rem, Tuga Tarle, Jelena Šesnić, Marina Katinić Pleić, Krešimir Mišak, Matija Štahan i Nada Mirković – svaki s vlastitim pogledom na teme koje nas ne ostavljaju ravnodušnima.
Uz moderaciju književne kritičarke i novinarke Karoline Lisak Vidović, nakon svakog izlaganja predviđena je otvorena rasprava za sve posjetitelje. Zagrebački književni razgovori tako još jednom potvrđuju svoju misiju: stvarati prostor za dijalog, postavljati neugodna pitanja i pozivati na kritičko promišljanje budućnosti. Jer možda distopija nije samo prijetnja – možda je i poziv da zajedno potražimo bolje sutra.
Ako ste ikad željeli zaviriti u živote i rad hrvatskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a da pritom osjetite dah talijanske umjetničke inspiracije, ova vijest će vas posebno razveseliti. U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, 2. prosinca 2025. u 13 sati, bit će predstavljena knjiga „Poveznice hrvatskoga i talijanskoga slikarstva od 1872. do 1919.“, autorice dr. sc. Ivane Rončević Elezović.
Ovogodišnji Interliber donio je nešto više od uobičajenog književnog uzbuđenja. Donio je emociju, toplinu i onu rijetku vrstu književne povezanosti koju publika prepoznaje bez zadrške. To najbolje dokazuje titula najprodavanije knjige sajma: dirljiva, nježna i duboko ljudska posveta prijateljstvu između čovjeka i psa — roman „Njegov miris poslije kiše“ Cédrica Sapin-Defoura.
U samom srcu Zagreba, u intimnoj atmosferi Atelieru LM, ovog je vikenda otvorena izložba „Portreti i šire“ koja donosi jedinstven presjek tri desetljeća domaće kulturne i društvene scene, a publiku istodobno poziva da zastane pred više od 400 portreta koji oblikuju naše zajedničko pamćenje. Izložba je osmišljena kao pažljivo komponirana vizualna pripovijest koja istodobno otkriva lica, ali i trenutke u kojima se fotografija pretvara u osobni susret, dok svaki kadar donosi onu tihu, ali snažnu poruku koja se rađa u odnosu fotografa i portretiranog.
Blagdani su sve bliže, a s njima i onaj neobjašnjivi osjećaj topline, mirisa cimeta, svjetlucanja lampica i trenutaka koje dijelimo s najdražima. Upravo taj duh čarolije, mašte i ljubavi oživljava u interaktivnoj slikovnici „Orašar – Klarina priča“, projektu koji spaja glazbu, ilustraciju i pripovijedanje u jedno neponovljivo iskustvo.
Postoje trenuci kad glazba utihne, ali emocija ne nestaje. Kad note prestanu svirati, a riječi ostanu — gole, ranjive, istinite. Upravo u tom prostoru između glazbe i tišine živi nova knjiga Zlatana Stipišića Gibonnija “Bandire potonulog carstva” — zbirka poezije koja ne samo da nosi ritam njegova srca, već i miris mora, soli i svih tih neizrečenih emocija koje čine njegov svijet.
Najuzbudljiviji tjedan za ljubitelje knjige i kulture je pred vratima – Interliber od 11. do 16. studenog pretvara Zagrebački velesajam u raj za čitatelje, a među najiščekivanijim štandovima i ove se godine ističe onaj knjižare Rockmark koja već više od desetljeća spaja svijet knjige, glazbe i pop kulture.
Kažu da je knjiga naš najbolji prijatelj. Uz nju se opuštamo, učimo i putujemo u krajeve koje nikada nismo posjetili. Radujemo se i tugujemo s glavnim junacima, rješavamo zločine i tražimo recepte za neka nova, ukusna jela. No, život je danas prilično ubrzan, a vremena malo. Dan započinjemo brzinskom kavom, gužvom u prometu, e-mailovima koji ne prestaju dolaziti, a završavamo ubrzanim večerima u kojima rješavamo obiteljske obaveze.
Pop boje, blagdanski motivi i luksuzne teksture definiraju Chanel Holiday ekskluzivnu blagdansku selekciju modnih dodataka koja u prvi plan stavlja sofisticiranu interpretaciju božićne estetike. Kolekcija je osmišljena kao hommage sezoni slavlja, uz naglasak na detalje koji čine razliku.
Postoje LEGO setovi koji se slažu, izlože i s vremenom padnu u zaborav. A postoje i oni rijetki, pomno osmišljeni modeli koji nadilaze granicu igračke i postaju predmet želje, razgovora i statusa. Upravo takav je novi LEGO Icons set inspiriran serijom Stranger Things – Creel House, mračna kuća iz Hawkinsa koja u Hrvatsku stiže za svega nekoliko dana i već sada se smatra jednim od najpoželjnijih kolekcionarskih izdanja ove godine.
Eurosong je desetljećima volio sebe zamišljati kao sigurno utočište glazbe – prostor u kojem se politika zaustavlja na vratima pozornice, a reflektori obasjavaju isključivo pjesme, izvođače i obećanje zajedništva. No povijest tog natjecanja pokazuje da se stvarnost uvijek, prije ili kasnije, probije kroz scenografiju. Odluka Nema, pobjednika Eurosonga 2024., da vrati svoj trofej Europskoj radiodifuznoj uniji (EBU), nije samo osobni čin savjesti, nego i simbolički rez u tkivu natjecanja koje se već godinama bori s vlastitim proturječnostima.
