Potpaljivačica je jedan od najboljih romana Stephena Kinga, nastao kao rezultat autorova proučavanja parapsihologije, a govori o jedanaestogodišnjoj Charlie McGee koja može
zapaliti vatru snagom volje, no roditelji joj to izričito zabranjuju.
Nakon što pripadnici Vladine agencije Dućan ubiju njezinu majku, otac joj dopusti da upotrijebi svoju moć protiv dijabolične vlasti. Potpaljivačica prvi put izlazi u hrvatskom prijevodu Marka Marasa u izdanju Lumena 25. listopada, a može naručiti s popustom od 10 posto u svim knjižarama i webshopu Školske knjige.
Potpaljivačica Stephena Kinga veliki je hit
King je počeo pisati Potpaljivačicu 1976., ali je prekinuo pisanje kad je osjetio da ga previše
podsjeća na njegov prvi objavljeni roman – Carrie. U glavnoj junakinji koja je dobila obličje
prema njegovoj desetogodišnjoj kćeri Naomi, Kinga je isprva očaravala pirokineza, a zatim
pitanje što bi bilo kad bi lik kao Carrie White prenio svoje psihičke moći na kćer.
Kako navodi Bev Vincent u djelu Stephen King – Svemir najčitanijeg pisca današnjice,
objavljenom prošle godine u izdanju Lumena, King je čitao o ljudskom samoizgaranju i
drugim neobjašnjivim pojavama te želio istražiti što bi se moglo dogoditi osobi koja mislima
može zapaliti vatru. Jednako tako želio je pisati o neobuzdanoj moći državnih službi da rade
što god im padne na pamet.
„Konačno je završio rukopis u jesen 1978., a radio je navečer jer je tijekom dana predavao
kreativno pisanje na Sveučilištu u Maineu – tada je prvi put predavao na sveučilišnoj razini.
Roman je objavljen u rujnu 1980. u nakladi od 100 000 primjeraka. To je bila prva
knjiga koja je imala i ekskluzivno izdanje u ograničenoj nakladi”, napominje autor prve
cjelovite kronološke monografije o Kingovu životu i djelu.
U središtu priče je djevojčica Charlie McGee koja s ocem Andyjem bježi od Vladine agencije
Dućan. Andy i njegova žena u državnom su eksperimentu 1969. godine dobili Seriju šest,
drogu sa svojstvima sličnima LSD-u. Droga je u njima probudila latentne psihičke moći koje
zatim nasljeđuje njihova kći Charlie, no ona ih uspijeva i nadograditi. Charlie može paliti
vatru snagom volje, ali joj roditelji to izričito zabranjuju jer je to „zločesto”.
Kad se nađu u škripcu nakon što Dućan ubije njezinu majku, Andy dopusti Charlie da
iskoristi svoju moć i ona pretvori jednu mirnu farmu u vatrenu stihiju te u bijegu ubije više
agenata Dućana. Nekoliko mjeseci poslije uhvati ih John Rainbird, operativac Dućana
unakažena lica.
Inspiracija za hit seriju Stranger Things
Posljednja trećina knjige prati zatočeništvo oca i kćeri u sjedištu Dućana u
kojemu Rainbird igra dugu igru nadmudrivanja – glumeći običnog bolničara, sprijatelji se s
Charlie i nagovori je da sudjeluje u pokusima Dućana. Razdvojen od kćeri, Andy postane
ovisnik o tabletama, a Charlie shvati da ju je Rainbird izdao i krene u osvetnički napad.
Potpaljivačica sadržava više znanstvene fantastike nego bilo koji drugi Kingov triler. Prema
tom su romanu snimljena čak dva istoimena filma.
Prije gotovo četrdeset godina, 1984., snimljen je film u režiji Marka L. Lestera s Drew Barrymore u glavnoj ulozi, a 2022. film u režiji Keitha Thomasa u kojemu je ulogu Charlie McGee dobila Ryan Kiera Armstrong.
Potpaljivačica je nesumnjivo i jedno od glavnih nadahnuća za TV seriju Stranger Things.
Charlie je rana varijanta Eleven (iako ima drukčiju moć), a Dućan je utro stazu za Hawkins
Lab. Eksperiment s drogom jako sliči na eksperiment u prvom autoriziranom romanu prema
seriji Suspicious Minds koji u odnosu prema seriji ima ulogu prequela. Jednako tako
poklapaju se i mnoge druge pojedinosti, osobine te motivacije likova.
„Ova je knjiga objavljena u vrijeme Kingove ovisnosti. Kako on sam priznaje u esejističkoj
knjizi On Writing, čiji će prijevod također uskoro objaviti Lumen, slabo se sjeća onoga što je
pisao u to vrijeme, ali su mu jako dobro poznati postulati Potpaljivačice jer je taj roman
istinska studija likova provedena kroz filtar akcijskog trilera.
Oduševit će vas i taj povratak u osamdesete jer roman obiluje književnim i filmskim temama popularnima u tom razdoblju: invazivnim tajnim agentima, ludim znanstvenicima i psihodeličnim drogama”, napominje urednica knjige Miroslava Vučić.
Ako ste ikad željeli zaviriti u živote i rad hrvatskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a da pritom osjetite dah talijanske umjetničke inspiracije, ova vijest će vas posebno razveseliti. U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, 2. prosinca 2025. u 13 sati, bit će predstavljena knjiga „Poveznice hrvatskoga i talijanskoga slikarstva od 1872. do 1919.“, autorice dr. sc. Ivane Rončević Elezović.
Ovogodišnji Interliber donio je nešto više od uobičajenog književnog uzbuđenja. Donio je emociju, toplinu i onu rijetku vrstu književne povezanosti koju publika prepoznaje bez zadrške. A ništa to ne dokazuje bolje od titule najprodavanije knjige sajma: dirljive, nježne i duboko ljudske posvete prijateljstvu između čovjeka i psa — romana „Njegov miris poslije kiše“ Cédrica Sapin-Defoura.
U samom srcu Zagreba, u intimnoj atmosferi Atelieru LM, ovog je vikenda otvorena izložba „Portreti i šire“ koja donosi jedinstven presjek tri desetljeća domaće kulturne i društvene scene, a publiku istodobno poziva da zastane pred više od 400 portreta koji oblikuju naše zajedničko pamćenje. Izložba je osmišljena kao pažljivo komponirana vizualna pripovijest koja istodobno otkriva lica, ali i trenutke u kojima se fotografija pretvara u osobni susret, dok svaki kadar donosi onu tihu, ali snažnu poruku koja se rađa u odnosu fotografa i portretiranog.
Blagdani su sve bliže, a s njima i onaj neobjašnjivi osjećaj topline, mirisa cimeta, svjetlucanja lampica i trenutaka koje dijelimo s najdražima. Upravo taj duh čarolije, mašte i ljubavi oživljava u interaktivnoj slikovnici „Orašar – Klarina priča“, projektu koji spaja glazbu, ilustraciju i pripovijedanje u jedno neponovljivo iskustvo.
Postoje trenuci kad glazba utihne, ali emocija ne nestaje. Kad note prestanu svirati, a riječi ostanu — gole, ranjive, istinite. Upravo u tom prostoru između glazbe i tišine živi nova knjiga Zlatana Stipišića Gibonnija “Bandire potonulog carstva” — zbirka poezije koja ne samo da nosi ritam njegova srca, već i miris mora, soli i svih tih neizrečenih emocija koje čine njegov svijet.
Najuzbudljiviji tjedan za ljubitelje knjige i kulture je pred vratima – Interliber od 11. do 16. studenog pretvara Zagrebački velesajam u raj za čitatelje, a među najiščekivanijim štandovima i ove se godine ističe onaj knjižare Rockmark koja već više od desetljeća spaja svijet knjige, glazbe i pop kulture.
Kažu da je knjiga naš najbolji prijatelj. Uz nju se opuštamo, učimo i putujemo u krajeve koje nikada nismo posjetili. Radujemo se i tugujemo s glavnim junacima, rješavamo zločine i tražimo recepte za neka nova, ukusna jela. No, život je danas prilično ubrzan, a vremena malo. Dan započinjemo brzinskom kavom, gužvom u prometu, e-mailovima koji ne prestaju dolaziti, a završavamo ubrzanim večerima u kojima rješavamo obiteljske obaveze.
Britanski PR stručnjak tvrdi da su Harryjeve šale i medijski nastupi postali neučinkoviti te znak gubitka identiteta nakon odlaska iz kraljevske obitelji.
Glumac otkriva kako je politički govor o Tibetu doveo do dvadesetogodišnje zabrane prisustvovanja Oscaru i zašto nikada nije požalio što ga je izrekao.
