Rebecca F. Kuang svjetska je književna senzacija koja je oduševila kritiku i publiku s obje strane Atlantika. „Babel“ je njezina prva knjiga objavljena u Hrvatskoj, a u svijetu su je mnogi već opisali kao književno remek-djelo fantastike.
Babel mnogi zovu remek-djelom fantastike
U samo nekoliko mjeseci od objavljivanja „Babel“ postiže rekordnu prodaju, osvaja sve najveće literarne nagrade i zaluđuje čitatelje diljem svijeta. Unutar prvih trideset dana od izlaska ovo remek-djelo prodalo se u pola milijuna primjeraka čime je Kuang dodatno učvrstila svoj vodeći položaj u svijetu književnosti.
Uz pohvale, „Babel“ je već dobio brojne prestižne nagrade, uključujući visoko cijenjene nagrade Nebula, Locus, Blackwell, British Book Award i ALA Alex Award za najbolji fantastični roman. Ovo priznanje dodatno učvršćuje Kuangin status autorice pionirke u ovom žanru i njezinu sposobnost stvaranja narativa koji duboko odjekuju kod čitatelja.
„Babel“ slijedi trag Kuanginih prethodnih romana koji su hvaljeni od strane kritike, kao što su „The Poppy War“ i „The Dragon Republic“. Sa svojim uvjerljivim pripovijedanjem, bogatom izgradnjom svijeta i dubokim istraživanjem tema, Kuang je prikupila predanu bazu obožavatelja koji željno iščekuju svako novo izdanje.
Dok iščekivanje „Babela“ raste, čitatelji mogu očekivati očaravajuću mješavinu zamršenih zapleta, moralno složenih likova i tema koje potiču na razmišljanje. Sa svojim jedinstvenim pripovjedačkim glasom i preciznom pažnjom za detalje, knjiga obećava da će biti izvrstan dodatak svakoj polici.Ova epska fantastična saga vodi čitatelje na očaravajuće putovanje kroz višeslojni svijet magije, politike i identiteta. Vještim perom, Kuang spaja zamršene zaplete i uvjerljive likove, pružajući nezaboravno iskustvo čitanja koje je pobralo izvrsne kritike kritičara diljem svijeta.
„Babel ili nužnost nasilja: Tajna povijest revolucije prevoditelja na Oxfordu“ na hrvatski je prevela Ira Martinović.
RADNJA:
Godina je 1828. i Robin Swift, siroče iz Kantona čija je obitelj podlegla koleri, dolazi u London u pratnji misteriozna profesora Lovella. U Engleskoj ga godinama podučavaju latinskom, starogrčkom i kineskom, sve kako bi bio spreman jednoga se dana prijaviti na prestižan Kraljevski prevoditeljski institut Sveučilišta Oxford, poznatog pod nazivom Babel. Babel je svjetsko prevoditeljsko središte, no ondje se zbiva nešto još i važnije – čarolija. Srebrnarstvo, umijeće manifestacije upravo onog značenja riječi koje biva izgubljeno u prijevodu uz pomoć magičnih srebrnih poluga, Britancima je osiguralo nepobitnu moć, budući da sve znanje koje posjeduju koriste u svrhe širenja carstva.
Za Robina je Oxfrod utopija posvećena potrazi za znanjem. No znanje je podložno moći, a kao Kinez koji je odrastao u Britaniji, Robin ubrzo shvaća da služiti Babelu istovremeno znači izdati domovinu iz koje potječe. Tijekom svog studija Robin sve više biva rastrgan između Babela i Hermesove družine, tajne organizacije koja se svim silama trudi spriječiti imperijalnu ekspanziju. A kada Britanija isprovocira nepravedan rat protiv Kine radi srebra i opijuma, Robin će morati odabrati stranu…
Mogu li moćne institucije biti promijenjene iznutra ili revolucija uvijek traži određenu količinu nasilja?
Ako ste ikad željeli zaviriti u živote i rad hrvatskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a da pritom osjetite dah talijanske umjetničke inspiracije, ova vijest će vas posebno razveseliti. U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, 2. prosinca 2025. u 13 sati, bit će predstavljena knjiga „Poveznice hrvatskoga i talijanskoga slikarstva od 1872. do 1919.“, autorice dr. sc. Ivane Rončević Elezović.
Ovogodišnji Interliber donio je nešto više od uobičajenog književnog uzbuđenja. Donio je emociju, toplinu i onu rijetku vrstu književne povezanosti koju publika prepoznaje bez zadrške. A ništa to ne dokazuje bolje od titule najprodavanije knjige sajma: dirljive, nježne i duboko ljudske posvete prijateljstvu između čovjeka i psa — romana „Njegov miris poslije kiše“ Cédrica Sapin-Defoura.
U samom srcu Zagreba, u intimnoj atmosferi Atelieru LM, ovog je vikenda otvorena izložba „Portreti i šire“ koja donosi jedinstven presjek tri desetljeća domaće kulturne i društvene scene, a publiku istodobno poziva da zastane pred više od 400 portreta koji oblikuju naše zajedničko pamćenje. Izložba je osmišljena kao pažljivo komponirana vizualna pripovijest koja istodobno otkriva lica, ali i trenutke u kojima se fotografija pretvara u osobni susret, dok svaki kadar donosi onu tihu, ali snažnu poruku koja se rađa u odnosu fotografa i portretiranog.
Blagdani su sve bliže, a s njima i onaj neobjašnjivi osjećaj topline, mirisa cimeta, svjetlucanja lampica i trenutaka koje dijelimo s najdražima. Upravo taj duh čarolije, mašte i ljubavi oživljava u interaktivnoj slikovnici „Orašar – Klarina priča“, projektu koji spaja glazbu, ilustraciju i pripovijedanje u jedno neponovljivo iskustvo.
Postoje trenuci kad glazba utihne, ali emocija ne nestaje. Kad note prestanu svirati, a riječi ostanu — gole, ranjive, istinite. Upravo u tom prostoru između glazbe i tišine živi nova knjiga Zlatana Stipišića Gibonnija “Bandire potonulog carstva” — zbirka poezije koja ne samo da nosi ritam njegova srca, već i miris mora, soli i svih tih neizrečenih emocija koje čine njegov svijet.
Najuzbudljiviji tjedan za ljubitelje knjige i kulture je pred vratima – Interliber od 11. do 16. studenog pretvara Zagrebački velesajam u raj za čitatelje, a među najiščekivanijim štandovima i ove se godine ističe onaj knjižare Rockmark koja već više od desetljeća spaja svijet knjige, glazbe i pop kulture.
Kažu da je knjiga naš najbolji prijatelj. Uz nju se opuštamo, učimo i putujemo u krajeve koje nikada nismo posjetili. Radujemo se i tugujemo s glavnim junacima, rješavamo zločine i tražimo recepte za neka nova, ukusna jela. No, život je danas prilično ubrzan, a vremena malo. Dan započinjemo brzinskom kavom, gužvom u prometu, e-mailovima koji ne prestaju dolaziti, a završavamo ubrzanim večerima u kojima rješavamo obiteljske obaveze.
Britanski PR stručnjak tvrdi da su Harryjeve šale i medijski nastupi postali neučinkoviti te znak gubitka identiteta nakon odlaska iz kraljevske obitelji.
Glumac otkriva kako je politički govor o Tibetu doveo do dvadesetogodišnje zabrane prisustvovanja Oscaru i zašto nikada nije požalio što ga je izrekao.
