„Tri sestre, ja“: Predstava koja ruši zid između publike i glumaca. Tko smo kada skinemo sve maske?
Kazalište ima neku svoju tihu magiju, onu koja nas nenadano pogodi u srž i natjera da se zapitamo kamo žurimo, što želimo, čega se bojimo. Upravo to želi postići autorski projekt Borisa Liješevića „Tri sestre, ja“, koji se sprema osvojiti publiku Hrvatskog narodnog kazališta u Rijeci u subotu, 25. listopada 2025. godine. Polazište je dobro poznato: Čehovljeva drama „Tri sestre“, amblematsko djelo svjetske književnosti. No ova predstava odbija biti tek još jedna interpretacija klasika.
Ovdje se Čehov susreće s osobnim pričama, životom koji pulsira ispod kože izvođača. Intendantica Dubravka Vrgoč naglasila je da klasika ostaje temelj, ali da kazalište živi tek kada ga umjetnici prevedu u svoj jezik i svoje vrijeme. Publiku zato očekuje intimno kazališno iskustvo kojim će se klasična drama pretočiti u nešto iznenađujuće suvremeno i duboko ljudsko.
„Tražimo osobni odjek Čehova u nama, kako danas rezonira, što izaziva“, kaže redatelj Boris Liješević. Naslovno „ja“ ne skriva se niti srami. Poziva na putovanje prema unutra, prema vlastitim asocijacijama, sjećanjima i ranjivostima koje više nemamo luksuz skrivati. Na sceni nastaje nova stvarnost koja se ne boji dirnuti tamo gdje najviše boli.
Taj proces nisu prošli samo glumci. Damir Urban, autor glazbe, priznaje da je i sam morao pronaći svoje mjesto u ovoj priči. Glazba, kao i gluma, ovdje postaje osobna ispovijed koja se pretače u zajednički osjećaj. Svaki sudionik predstave zapravo je koautor, jer na sceni ostavlja dio sebe.
Tri glumice u ulogama slavnih sestara – Jelena Lopatić, Ana Marija Brđanović i Nika Grbelja – otkrivaju da ih je upravo dijeljenje osobnih priča pretvorilo u dramaturški i ljudski kompaktno tijelo. U predstavi će se čuti tek djelić onoga što su jedna drugoj povjerile iza zatvorenih vrata. No taj djelić trebao bi biti dovoljno snažan da probudi nešto i u gledateljima.
„Trenutak kada glumac u sebi dotakne prostor iskrenosti i ranjivosti otvara prostor suosjećanja. A iz toga se rađa kazalište koje spaja“, ističe Brđanović. Ta rečenica možda najbolje opisuje ono što nas čeka: kazalište kao prostor povjerenja, ne glume; prostor u kojem publika možda prvi put vidi stvarne ljude iza likova.
Uz spomenuti trio, predstavu nose i Olivera Baljak, Aleksandra Stojaković Olenjuk, Sabina Salamon, Petar Baljak, Denis Brižić, Damir Orlić, Jasmin Mekić, Deni Sanković i Mario Jovev. Autorski tim uvjeren je da će moderni odmak od klasike otvoriti kazalište novim generacijama, ali i zadržati vjernu publiku koja u HNK dolazi po svoje emocionalno utočište.
„Tri sestre, ja“ nije puka adaptacija. To je poziv na preispitivanje: tko smo kada otpustimo sav naučeni teatar života? Možda odgovor daje upravo subota navečer, tamo gdje scena i život napokon progovaraju istim jezikom.
Lada Bonacci će 22. listopada u 20 sati u zagrebačkom Histrionskom domu pedeseti put izvesti svoju autorsku predstavu „Ostatak života“, monodramu koja je tijekom gotovo dvije godine igranja pronašla publiku diljem Hrvatske. Jubilarna izvedba donosi i mali zaokret u životu predstave jer će u prvi plan izaći Gospođa Nitko i Ništa, lik koji je nastao na pozornici, a s vremenom je dobio vlastiti glas i prostor izvan kazališta.
Praizvedba drame Nikaragva mladog hrvatskog autora Vida Adama Hribara, u režiji Patrika Sečena, pred publikom Zagrebačkog kazališta mladih otvorila je prostor jedne zagrebačke obitelji koja izvana još uvijek zadržava poznati oblik zajednice, iako su se odnosi među njezinim članovima već počeli raspadati. U toj dnevnoj sobi ljudi još sjede jedni pokraj drugih, razgovaraju, prisjećaju se, dobacuju jedni drugima i pokušavaju održati privid svakodnevice, ali njihove riječi sve teže uspijevaju prikriti ono što se među njima dogodilo. Obitelj formalno postoji, njezini članovi još dijele prostor i zajedničku prošlost, ali bliskost koja bi ih trebala povezivati gotovo je nestala. Upravo iz tog raskoraka između vanjskog dojma normalnosti i unutarnjeg raspada nastaje svijet Nikaragve, istodobno melankoličan, neugodan, groteskan i vrlo duhovit.
Kino Valli u sezoni 2026./2027. ponovno donosi publici u Puli izravne prijenose predstava s pozornice njujorške Metropolitan Opere, čime se nakon prethodnih sezona nastavlja program koji omogućuje praćenje velikih opernih produkcija istodobno s njihovim izvođenjem u New Yorku. Pula će pritom biti jedini grad u Hrvatskoj u kojem će se tijekom ove sezone u kinu uživo prikazivati odabrani naslovi iz programa The Met: Live in HD, dok će dio repertoara biti prikazan u repriznim terminima.
Francuska koreografkinja čija je prva grupna predstava postala međunarodni fenomen na daskama HNK2 istražuje ženstvenost, identitet, očekivanja i pobunu.
Na pozornicu Zagrebačkog kazališta mladih 22. i 23. rujna stiže BREL, nova predstava Anne Terese De Keersmaeker i plesača i koreografa Solala Mariottea, inspirirana opusom legendarnog belgijskog šansonjera Jacquesa Brela. Umjetnici pripadaju različitim generacijama i imaju različite pristupe koreografiji i plesu, a u svom prvom zajedničkom radu istražuju kako danas pristupiti Brelovim pjesmama, njegovoj snažnoj scenskoj prisutnosti i temama koje, iako nastale prije više desetljeća, i dalje otvaraju pitanja o odnosima, društvu, nasilju i promjenama.
Obitelj koju dobivamo i ona koju sami pronalazimo: hvaljena predstava Louisa Janssensa govori o pripadanju, bliskosti i odnosima koji nastaju izvan tradicionalnih obiteljskih okvira.
Ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković predstavljanje sezone povezala je s društvenim i političkim okolnostima u kojima kazalište danas djeluje.
Što danas znači biti uspješna žena i postoji li uopće kriterij prema kojem se uspjeh može pošteno mjeriti, pitanja su koja se otvaraju uz novi izbor pokrenut na platformi Uspješna.hr, gdje je javnosti omogućeno da nominira i podrži žene koje smatra najboljima u četiri vrlo različite kategorije. Znanstvenica godine, Trenerica godine, Influencerica godine i Najbolje odjevena osoba godine titule su za koje će konkurirati poznata, ali i manje poznata imena, dok će završnu riječ imati stručni žiri koji čine Ecija Ojdanić, Ana Begić Tahiri, Judita Franković Brdar i Barbara Nola.
