Kad Damir Urban svira, a Boris Liješević razgolićuje Čehova – Rijeka dobiva predstavu o svima nama
Postoji trenutak u kazalištu kada granica između glumca i lika nestane. Kada pozornica više nije prostor za interpretaciju, nego za ispovijed. Upravo u tom prostoru susreta, između Čehova i današnjeg čovjeka, nastala je predstava „Tri sestre, ja“ redatelja Borisa Liješevića, koja će premijerno biti izvedena 25. listopada u HNK-u Ivana pl. Zajca u Rijeci. Ovaj autorski projekt, utemeljen na Čehovljevoj drami, ne traži odgovore nego dijalog – onaj tih, ljudski, koji nas suočava s vlastitim čežnjama i nesnalaženjima.
U vremenu koje ne dopušta zastajanje, Liješevićeva interpretacija „Tri sestre“ poziva nas da se zadržimo u sebi. U nježnoj tišini kazališne dvorane publika će gledati ne samo Čehova, nego i vlastite živote. Redatelj pristupa tekstu kao živom biću koje diše u skladu s vremenom i ljudima koji ga utjelovljuju, pa tako glumci ne skrivaju sebe iza likova nego dijele svoje osjećaje, iskustva i sjećanja.
„Tri sestre, ja“ postaje prostor u kojem se osobno i kolektivno stapaju u jedno – mjesto gdje glumac i publika zajedno traže smisao unutar trajne ljudske potrebe za blizinom.
Tri sestre koje govore našim glasom
Predstava „Tri sestre, ja“ u riječkom HNK-u nije klasična interpretacija Čehova. Ona se razvija kao proces u kojem glumci, vođeni Liješevićevom vizijom, pronalaze odjeke poznate drame u vlastitim životima. Redatelj ne inzistira na tekstualnoj vjernosti nego na emocionalnoj iskrenosti, na suočavanju sa sobom kroz prizmu Čehovljevih junakinja. U tom smislu, ključna tema predstave postaje ljudska duša – ono neuhvatljivo i često potisnuto što izranja kad nestanu maske.
Nastavite čitati nakon oglasa
Dramaturg Dimitrije Kokanov ističe da projekt „Tri sestre, ja“ ne gradi novu priču, već otvara polje iskustva. Između Čehova i današnjih glumaca uspostavlja se suživot, mozaik osobnih ispovijesti koje zajedno tvore kolektivni glas. Svaka rečenica, svaka tišina i svaki pogled na pozornici postaju svjedočanstvo o tome kako se Čehov i dalje nastanjuje u nama – u našim odnosima, bolima, neizgovorenim riječima.
U toj scenskoj ispovijesti sudjeluju članovi ansambla Hrvatske drame – Olivera Baljak, Ana Marija Brđanović, Aleksandra Stojaković Olenjuk, Jelena Lopatić, Sabina Salamon, Nika Grbelja, Petar Baljak, Denis Brižić, Damir Orlić, Jasmin Mekić, Deni Sanković i Mario Jovev. Kostimografkinja Marina Sremac, scenograf Igor Vasiljev i autor glazbe Damir Urban stvaraju scenski svijet koji ne ilustrira nego podržava emociju, dok suradnik za pokret Denes Debrei i oblikovatelj svjetla Dalibor Fugošić dopunjuju taj intimni ton predstave.
Nastavite čitati nakon oglasa
Ono što „Tri sestre, ja“ razlikuje od ostalih predstava jest njezina iskrenost. U vremenu prepunom projekcija, Liješević se vraća osnovi – ljudskosti. Njegove „sestre“ više ne žive samo u Čehovljevu svijetu, nego u našemu. One nisu likovi iz prošlosti nego žene današnjice, izgubljene i ranjive, ali i snažne u svojoj potrazi za smislom. U njima prepoznajemo sebe, a u njihovim riječima svoje vlastite tišine.
Predstava „Tri sestre, ja“ igra 27., 28., 29. i 30. listopada, a zahvaljujući suradnji s Flixbusom, publika iz Zagreba moći će besplatno doputovati na premijeru.
23. izdanje Festivala svjetskog kazališta od 12. do 26. rujna donosi predstave autora i kolektiva koji suvremeni teatar promišljaju kroz povijest, tijelo, obitelj, identitet, rod, sjećanje i generacijske odnose
Nova sezona Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu potvrđuje jasno usmjerenje prema snažnijem međunarodnom povezivanju, umjetničkoj razmjeni i sustavnom pozicioniranju nacionalne kazališne kuće unutar suvremenoga europskog kulturnog prostora. Međunarodna suradnja pritom nije tek dodatak redovitom programu, nego jedan od važnih razvojnih pravaca kojim HNK u Zagrebu istodobno zagrebačkoj publici približava relevantna europska kazališna ostvarenja te vlastite umjetnike i produkcije predstavlja izvan hrvatskih granica.
Festival svjetskog kazališta ove godine u Zagrebačkom kazalištu mladih otvara se 12. rujna predstavom The Making of Berlin, autorskim projektom belgijskog kazališnog kolektiva Berlin i NTGent u režiji Yvesa Degrysea. Predstava donosi složenu priču o povijesti, sjećanju i mehanizmima kojima se stvarnost pretvara u priču, a kroz neobičan susret s čovjekom koji tvrdi da je svjedočio jednom od posljednjih poglavlja povijesti Berlina otvara pitanje koliko se istina može promijeniti kada je promatramo kroz vrijeme, osobno sjećanje i potrebu da događajima damo smisao.
Na današnji dan, prije trideset i jednu godinu, 7. kolovoza 1995., na Petrovačkoj cesti između Bosanskog Petrovca i Ključa dogodio se jedan od najtragičnijih događaja koji se vežu uz završnicu ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Tijekom zračnog napada na izbjegličku kolonu koja se kretala prema Bosni i Hercegovini poginulo je deset civila, među kojima je bilo četvero djece, dok je više osoba ranjeno. Među najmlađim žrtvama bili su jedanaestogodišnja Nevenka Rajić i njezin devetogodišnji brat Žarko Rajić iz Donjeg Lapca, čije su smrti tijekom desetljeća postale simbol stradanja djece u ratnim okolnostima i podsjetnik na činjenicu da upravo oni koji u ratovima nemaju nikakvu odgovornost nerijetko plaćaju njihovu najveću cijenu.
Goran Bogdan tijekom posljednjih je godina izgradio status jednog od najuspješnijih i međunarodno najprepoznatljivijih hrvatskih glumaca, ostvarivši zapažene uloge u domaćim i inozemnim filmskim i televizijskim projektima koji su njegov talent predstavili publici daleko izvan granica Hrvatske, dok je svojim interpretacijama slojevitih i emocionalno zahtjevnih likova potvrdio glumačku širinu zbog koje ga redovito angažiraju ugledni redatelji europske kinematografije.
Dok publika na pozornici najčešće vidi tek završni rezultat umjetničkog rada, ono što se događa iza kulisa često ostaje skriveno. Upravo taj nevidljivi svijet – isprepleten prijateljstvima, sukobima, odlascima, ljubavima i zajedničkim uspomenama – u središtu je nove predstave „Kazalište“, autorskog projekta jednog od najcjenjenijih europskih dramatičara i redatelja Pascala Ramberta, koja će svoju premijeru doživjeti 21. srpnja u sklopu festivala Riječke ljetne noći.
Postoje predstave koje publiku zabavljaju, postoje one koje izazivaju divljenje zbog estetske ljepote, a postoje i one rijetke, istinski važne izvedbe koje nas ne puštaju da ostanemo isti. Upravo takvo kazališno iskustvo donosi predstava Kad ne čuješ tu rijeku, novi projekt Doma kulture Kristalna kocka vedrine i Gradskog kazališta Sisak, nastao u koprodukciji s umjetničkom organizacijom Arterarij, koja na obali Kupe ne donosi samo umjetničku izvedbu, nego i dirljiv podsjetnik da iza svake statistike, svake naslovnice i svake prirodne katastrofe postoje ljudi čije se priče nastavljaju mnogo dulje nego što traje medijska pozornost.
Više od dvadeset godina Festival svjetskog kazališta u Zagrebu prikazuje predstave koje artikuliraju stanje europske izvedbene misli i uspostavlja zajednički dijalog između domaće publike i suvremenog autorskog kazališta. Predstave s ovogodišnjeg izdanja Festivala dijele zajednički impuls istraživanja što znači biti tijelo u povijesti, u pamćenju, u rodu, između generacija.
Poznata domaća poduzetnica Jana Dužanec svojim je najnovijim modnim izdanjem pokazala kako efektan dnevni look može istodobno djelovati ženstveno, profinjeno i dovoljno opušteno za gradske ulice.
Poznati domaći pjevač nedavno je privukao veliku pozornost javnosti fotografijama na kojima je pokazao zavidnu fizičku formu. Njegovo izdanje brzo se proširilo društvenim mrežama, a posebno mnogo simpatija izazvao je njegov prirodan izgled koji se savršeno uklopio u popularni pojam „dad bodyja“. Brojni komentari i pohvale pokazali su da publika nije ostala ravnodušna, a pjevač je sada odlučio otkriti i dio priče koja stoji iza fotografija o kojima se toliko govorilo.
Nova frizura Izabel Kovačić idealna je inspiracija za novu sezonu i razdoblje pred nama, osobito ako se nakon ljeta javila želja za promjenom koja će osvježiti izgled, ali pritom neće zahtijevati radikalan rez ni potpuno odricanje od duljine. Izabel se odlučila za frizuru koja na prvi pogled djeluje vrlo prirodno i neopterećeno, no upravo se u njezinoj pažljivo oblikovanoj slojevitosti krije razlog zbog kojeg kosa izgleda toliko raskošno, gusto i pokretljivo.
Budimpešta je ovih dana postala mjesto susreta mode, ljepote i prepoznatljive francuske elegancije, a Chanel je u mađarskoj prijestolnici okupio niz europskih i domaćih influencerica te poznatih lica iz svijeta mode i lifestylea. U ambijentu koji je svojom raskošnom arhitekturom, toplim svjetlom i decentnim detaljima prirodno pratio estetiku francuske kuće, među uzvanicama se našla i svima simpatična Isabela Rakonić, koja je za ovu prigodu odabrala izdanje koje je istodobno djelovalo glamurozno, romantično i vrlo suvremeno.
Poznata domaća glumica i jedna od najprepoznatljivijih dama hrvatskog kazališta, Bojana Gregorić Vejzović, ovih je dana svojoj obitelji poželjela dobrodošlicu novom članu, preslatkom psiću Duxu, koji je u njihov dom stigao nakon što je jedan oglas bio dovoljan da osvoji srca cijele obitelji.