Kad Damir Urban svira, a Boris Liješević razgolićuje Čehova – Rijeka dobiva predstavu o svima nama
Postoji trenutak u kazalištu kada granica između glumca i lika nestane. Kada pozornica više nije prostor za interpretaciju, nego za ispovijed. Upravo u tom prostoru susreta, između Čehova i današnjeg čovjeka, nastala je predstava „Tri sestre, ja“ redatelja Borisa Liješevića, koja će premijerno biti izvedena 25. listopada u HNK-u Ivana pl. Zajca u Rijeci. Ovaj autorski projekt, utemeljen na Čehovljevoj drami, ne traži odgovore nego dijalog – onaj tih, ljudski, koji nas suočava s vlastitim čežnjama i nesnalaženjima.
U vremenu koje ne dopušta zastajanje, Liješevićeva interpretacija „Tri sestre“ poziva nas da se zadržimo u sebi. U nježnoj tišini kazališne dvorane publika će gledati ne samo Čehova, nego i vlastite živote. Redatelj pristupa tekstu kao živom biću koje diše u skladu s vremenom i ljudima koji ga utjelovljuju, pa tako glumci ne skrivaju sebe iza likova nego dijele svoje osjećaje, iskustva i sjećanja.
„Tri sestre, ja“ postaje prostor u kojem se osobno i kolektivno stapaju u jedno – mjesto gdje glumac i publika zajedno traže smisao unutar trajne ljudske potrebe za blizinom.
Tri sestre koje govore našim glasom
Predstava „Tri sestre, ja“ u riječkom HNK-u nije klasična interpretacija Čehova. Ona se razvija kao proces u kojem glumci, vođeni Liješevićevom vizijom, pronalaze odjeke poznate drame u vlastitim životima. Redatelj ne inzistira na tekstualnoj vjernosti nego na emocionalnoj iskrenosti, na suočavanju sa sobom kroz prizmu Čehovljevih junakinja. U tom smislu, ključna tema predstave postaje ljudska duša – ono neuhvatljivo i često potisnuto što izranja kad nestanu maske.
Dramaturg Dimitrije Kokanov ističe da projekt „Tri sestre, ja“ ne gradi novu priču, već otvara polje iskustva. Između Čehova i današnjih glumaca uspostavlja se suživot, mozaik osobnih ispovijesti koje zajedno tvore kolektivni glas. Svaka rečenica, svaka tišina i svaki pogled na pozornici postaju svjedočanstvo o tome kako se Čehov i dalje nastanjuje u nama – u našim odnosima, bolima, neizgovorenim riječima.
U toj scenskoj ispovijesti sudjeluju članovi ansambla Hrvatske drame – Olivera Baljak, Ana Marija Brđanović, Aleksandra Stojaković Olenjuk, Jelena Lopatić, Sabina Salamon, Nika Grbelja, Petar Baljak, Denis Brižić, Damir Orlić, Jasmin Mekić, Deni Sanković i Mario Jovev. Kostimografkinja Marina Sremac, scenograf Igor Vasiljev i autor glazbe Damir Urban stvaraju scenski svijet koji ne ilustrira nego podržava emociju, dok suradnik za pokret Denes Debrei i oblikovatelj svjetla Dalibor Fugošić dopunjuju taj intimni ton predstave.
Ono što „Tri sestre, ja“ razlikuje od ostalih predstava jest njezina iskrenost. U vremenu prepunom projekcija, Liješević se vraća osnovi – ljudskosti. Njegove „sestre“ više ne žive samo u Čehovljevu svijetu, nego u našemu. One nisu likovi iz prošlosti nego žene današnjice, izgubljene i ranjive, ali i snažne u svojoj potrazi za smislom. U njima prepoznajemo sebe, a u njihovim riječima svoje vlastite tišine.
Predstava „Tri sestre, ja“ igra 27., 28., 29. i 30. listopada, a zahvaljujući suradnji s Flixbusom, publika iz Zagreba moći će besplatno doputovati na premijeru.
Lada Bonacci će 22. listopada u 20 sati u zagrebačkom Histrionskom domu pedeseti put izvesti svoju autorsku predstavu „Ostatak života“, monodramu koja je tijekom gotovo dvije godine igranja pronašla publiku diljem Hrvatske. Jubilarna izvedba donosi i mali zaokret u životu predstave jer će u prvi plan izaći Gospođa Nitko i Ništa, lik koji je nastao na pozornici, a s vremenom je dobio vlastiti glas i prostor izvan kazališta.
Praizvedba drame Nikaragva mladog hrvatskog autora Vida Adama Hribara, u režiji Patrika Sečena, pred publikom Zagrebačkog kazališta mladih otvorila je prostor jedne zagrebačke obitelji koja izvana još uvijek zadržava poznati oblik zajednice, iako su se odnosi među njezinim članovima već počeli raspadati. U toj dnevnoj sobi ljudi još sjede jedni pokraj drugih, razgovaraju, prisjećaju se, dobacuju jedni drugima i pokušavaju održati privid svakodnevice, ali njihove riječi sve teže uspijevaju prikriti ono što se među njima dogodilo. Obitelj formalno postoji, njezini članovi još dijele prostor i zajedničku prošlost, ali bliskost koja bi ih trebala povezivati gotovo je nestala. Upravo iz tog raskoraka između vanjskog dojma normalnosti i unutarnjeg raspada nastaje svijet Nikaragve, istodobno melankoličan, neugodan, groteskan i vrlo duhovit.
Kino Valli u sezoni 2026./2027. ponovno donosi publici u Puli izravne prijenose predstava s pozornice njujorške Metropolitan Opere, čime se nakon prethodnih sezona nastavlja program koji omogućuje praćenje velikih opernih produkcija istodobno s njihovim izvođenjem u New Yorku. Pula će pritom biti jedini grad u Hrvatskoj u kojem će se tijekom ove sezone u kinu uživo prikazivati odabrani naslovi iz programa The Met: Live in HD, dok će dio repertoara biti prikazan u repriznim terminima.
Francuska koreografkinja čija je prva grupna predstava postala međunarodni fenomen na daskama HNK2 istražuje ženstvenost, identitet, očekivanja i pobunu.
Na pozornicu Zagrebačkog kazališta mladih 22. i 23. rujna stiže BREL, nova predstava Anne Terese De Keersmaeker i plesača i koreografa Solala Mariottea, inspirirana opusom legendarnog belgijskog šansonjera Jacquesa Brela. Umjetnici pripadaju različitim generacijama i imaju različite pristupe koreografiji i plesu, a u svom prvom zajedničkom radu istražuju kako danas pristupiti Brelovim pjesmama, njegovoj snažnoj scenskoj prisutnosti i temama koje, iako nastale prije više desetljeća, i dalje otvaraju pitanja o odnosima, društvu, nasilju i promjenama.
Obitelj koju dobivamo i ona koju sami pronalazimo: hvaljena predstava Louisa Janssensa govori o pripadanju, bliskosti i odnosima koji nastaju izvan tradicionalnih obiteljskih okvira.
Ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković predstavljanje sezone povezala je s društvenim i političkim okolnostima u kojima kazalište danas djeluje.
Što danas znači biti uspješna žena i postoji li uopće kriterij prema kojem se uspjeh može pošteno mjeriti, pitanja su koja se otvaraju uz novi izbor pokrenut na platformi Uspješna.hr, gdje je javnosti omogućeno da nominira i podrži žene koje smatra najboljima u četiri vrlo različite kategorije. Znanstvenica godine, Trenerica godine, Influencerica godine i Najbolje odjevena osoba godine titule su za koje će konkurirati poznata, ali i manje poznata imena, dok će završnu riječ imati stručni žiri koji čine Ecija Ojdanić, Ana Begić Tahiri, Judita Franković Brdar i Barbara Nola.