Globalna superzvijezda i dobitnica 15 nagradaGrammy Alicia Keys proširila je svoje umjetničko djelovanje i na kazalište. Slavna glazbenica producirala je mjuziklHell’s Kitchen, temeljen na vlastitim iskustvima odrastanja u naslovnoj četvrti New Yorka. Osim što je mjuzikl temeljen na priči o njezinom ranom životu, Alicia Keys također je za njega skladala novu originalnu glazbu i napisala tekstove.
Alicia Keys producirala je mjuzikl inspiriran vlastitim odrastanjem
“Moja omiljena stvar vezana uz glazbu u ovom djelu je to što je zaista besprijekorna i stvarno pomaže u guranju priče. Pomaže vam da osjetite emociju i razlog zašto je priča tu gdje jest,” rekla je Alicia Keys u intervjuu za magazin Essence. “Daje novo značenje glazbi. Toliko je novih pjesama napisano za ovu predstavu. Stvarno sam se povezala s glazbom na način za koji mislim da se nikad prije nije dogodio. Možete to osjetiti, naučiti, vidjeti, doživjeti na potpuno novi način.”
Alicia Keys s majkom Terriom Joseph, sinom Genesisom i glumicom Angelom Bassett na premijeri mjuzikla.FOTO: Profimedia
Predstava istražuje identitet, pripadnost i izazove s kojima se suočavaju mladi ljudi dok se snalaze kroz složenost života i ljubavi. Priča se vrti oko 17-godišnje Ali, koja živi u skučenome stanu na rubu Times Squarea. Alina želja da ostvari svoj njujorški san sukobljava se sa zaštitničkim instinktima njezine majke, što dovodi do dirljivog istraživanja pitanja rase, prkosa i izazova odrastanja u užurbanom gradu.
Alin svijet neočekivano se preokrene kada se zaljubi u talentiranog mladog bubnjara. Drama koja slijedi prisiljava i majku i kćer da se suoče sa surovom istinom o životu u Hell’s Kitchenu. Zvuk susjeda koji svira klavir otvara vrata neočekivanom prijateljstvu, nudeći Ali priliku za radikalno drugačiju budućnost.
Nastavite čitati nakon oglasa
Alicia Keys pokazala je spremnost na eksperimente
Dramatičar Kristoffer Diaz, finalist Pulitzerove nagrade, na pozornicu je donio ovu priču o odrastanju. Scenografiju za Hell’s Kitchen izradila je Camille A. Brown, nominirana za nagradu Tony, a režija je u rukama diva glazbenoga kazalištaMichaela Greifa, poznatog po radu na hitovima kao što su Rent, Next to Normal i Dear Evan Hansen.
Majka Terria velika je inspiracija Alici.FOTO: Profimedia
Hell’s Kitchen je nastajao više od desetljeća, a Alicia Keys vrlo je ponosna na projekt. On je vraća u doba odrastanja kada je s majkom često posjećivala predstave na Broadwayu. “To je vrlo snažno i kreativno sjećanje za mene, Hell’s Kitchen je oda tom iskustvu, iskustvu moje majke, iskustvu New Yorka,” kaže Keys.
Nastavite čitati nakon oglasa
Produciranje mjuzikla nova je stvar za Aliciju Keys, ali ovaj pothvat pokazuje njezinu spremnost za eksperimentiranjem. “To je novi način stvaranja i novi medij za mene, ali nije nov u mojoj ljubavi prema njemu ili mom iskustvu kao obožavatelja. Moći sve to spojiti i stvoriti na moderan način, na način koji stvarno priča priču o New Yorku, posebno u 90-ima, stvarno je dobar osjećaj.”, rekla je.
Mjuzikl je s prikazivanjem započeo 24. listopada i trajat će do 14. siječnja sljedeće godine u Public Theatreu u New Yorku, koji pripada tzv. Off-Broadwayu. Nakon toga prelazi na Broadway u Shubert Theatre.
U vremenu u kojem se autoriteti preispituju brže nego ikada prije, a komunikacija sve češće ustupa mjesto tišini, na kazališnu scenu dolazi predstava koja precizno dijagnosticira pukotine suvremenog društva. Kazališna Trupa OvoOno, u suradnji s Teatrom Exit i Goethe-Institutom, donosi premijeru monodrame Klammov rat autora Kaija Hensela, u režiji Dražena Krešića. Predstava će premijerno biti izvedena 9. svibnja u Teatru Exit, a već sada izaziva interes kao jedno od intrigantnijih kazališnih ostvarenja sezone.
Zagrebačko kazalište mladih još je jednom potvrdilo svoj međunarodni ugled i umjetničku relevantnost izvedbom predstave Acid / Kiselina, koja je proteklog vikenda premijerno predstavljena u Litvi, u prestižnom prostoru Litavskog nacionalnog dramskog kazališta u Vilniusu, gdje je ansambl gostovao dvije uzastopne večeri pred ispunjenim gledalištem i publikom koja je izvedbu nagradila dugotrajnim, iskrenim pljeskom.
Gostovanje Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u Teatru Manoel u Valetti predstavlja značajan iskorak u kontinuiranom jačanju međunarodne kulturne suradnje i potvrđuje sve snažniju prisutnost hrvatskog kazališta na europskoj sceni. Riječ je o izvedbi predstave Budi uvijek kao zmaj autora Espija Tomičića u režiji Olje Lozice, koja je 20. travnja 2026. godine izvedena pred publikom u jednom od najstarijih aktivnih kazališnih prostora u Europi, Teatru Manoel, smještenom u povijesnoj jezgri glavnog grada Malte, Valletti.
Ususret stotom rođendanu zagrebačkog radija, RadioTeatar na Voćarskoj 71 otvara vrata četvrte sezone posebnog ciklusa pod nazivom Radio Voćarska, u kojem se spajaju kazalište, zvuk, glazba i zajedničko druženje u jedinstvenom ambijentu proljetnog grada. Ovaj program, koji se proteže kroz predstave, zvučne šetnje, koncerte, radionice, dvorišni radio i susrete svih generacija, još jednom potvrđuje kako kultura i zajedništvo mogu živjeti u svakom kutku Šalate, dok povijest radija odzvanja u svakoj noti i svakom šuštaju papira.
U večeri koja obećava tišinu između tonova jednako snažnu kao i samu glazbu, pozornica Satiričkog kazališta Kerempuh ponovno će postati mjesto susreta poezije, emocije i glazbene suptilnosti, onakve kakvu je stvarao neponovljivi Leonard Cohen, čije riječi i danas odzvanjaju jednako snažno kao i u vremenu kada su prvi put izgovorene.
U vremenu u kojem se kazališne pozornice često okreću sigurnim, provjerenim naslovima, povratak jedne od najveličanstvenijih opera uopće djeluje gotovo poput tihog, ali snažnog kulturnog potresa – onog koji ne dolazi naglo, već se godinama iščekuje i naposljetku dogodi u svoj punini značenja. Upravo takav trenutak dočekat će Rijeka u prvoj polovici travnja, kada će se na pozornicu Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, nakon duge trideset i dvije godine izbivanja, vratiti monumentalna Puccinijeva opera „Turandot“, djelo koje istodobno pripada povijesti, ali i neumorno govori suvremenosti.
Miran Kurspahić pripada krugu suvremenih kazališnih autora koji vlastiti umjetnički identitet oblikuju na sjecištu različitih izvedbenih i autorskih praksi, pri čemu se njegov rad ne iscrpljuje u samoj režiji, nego se širi prema pisanju, glumi i konceptualnom oblikovanju predstava koje nastaju kao rezultat promišljenog, ali otvorenog i procesualnog rada. Njegov kazališni rukopis odlikuje se dinamičnim spojem ironije, društvene osjetljivosti i sklonosti prema žanrovskom miješanju, pa se u njegovim predstavama često prepoznaje istodobna prisutnost humora i nelagode, lakoće i dubine, kao i stalna težnja da se publiku ne zadrži na površini zabave, nego je uvuče u prostor preispitivanja vlastitih stavova i navika.
Uoči premijere predstave LOGOR / GOLGOTA u Zagrebačkom kazalištu mladih, u kazališnom je prostoru održana tribina Čitanje kazališta, zamišljena kao mjesto susreta kritičkog mišljenja, kazališne prakse i suvremenog društvenog konteksta. Ova je tribina bila posvećena novoj produkciji ZKM-a koja na scenu donosi zanimljivu i provokativnu dramaturšku koncepciju: dvije rane drame Miroslava Krleže, U logoru i Golgota, objedinjene su u jedinstvenu scensku cjelinu. Predstavu režira nagrađivana slovenska redateljica Nina Rajić Kranjac, autorica čiji se rad posljednjih godina sve snažnije ističe na europskoj kazališnoj sceni, osobito po smjelim interpretacijama klasičnih tekstova i izraženom društveno-kritičkom senzibilitetu.
Iako haljina dolazi s tankim remenom od istog materijala, ona se odlučila za široki tamnosmeđi kožni remen s velikom kopčom, čime je dodatno naglasila struk i outfitu dala snažniji karakter.
Objava je privukla dodatnu pozornost jer je Blanka posljednjih tjedana u fokusu javnosti nakon vijesti o razvodu od belgijskog sportskog novinara Rubena Van Guchta, s kojim ima sina Monda.
Kombinaciju je upotpunila elegantnim crnim sandalama s otvorenim prstima i tankom potpeticom koje vizualno izdužuju figuru i savršeno se uklapaju u minimalističku estetiku.
