Emotivni oproštaj od Fantoma u operi: Kako je pandemija presudila trima velikim kazališnim produkcijama
Nakon rekordne 13,981. izvedbe, mjuzikl Andrewa Lloyda Webbera prema romanu Gastona Lerouxa "The Phantom of the Opera" završio je svoj put na Broadwayu.
Iako se čini kao da je pandemija koronavirusa već odavno iza nas, njezine posljedice
još se uvijek itekako osjećaju u brojnim područjima, pa tako i u kazalištu. Ovaj su tjedan naslovnice diljem svijeta prenosile vijesti o prekidima izvođenja triju rekordnih kazališnih produkcija. Brodvejski mjuzikl “The Phantom of the Opera“(“Fantom u operi”) u nedjelju je nakon više od 35 godina konačno spustio zastor. Izvedbe dramskoga nastavka Harry Potter serijala “Harry Potter and the Cursed Child” “(Harry Potter i ukleto dijete”) u Melbourneu i Torontu prestat će u srpnju, prva kao najdugovječnija produkcija u povijesti Australije, a druga kao najuspješnija predstava u povijesti Kanade.
Fantom nakon tri i pol desetljeća napustio Broadway
Nakon rekordne 13 981. izvedbe, mjuzikl Andrewa Lloyda Webbera prema romanu Gastona Lerouxa “The Phantom of the Opera” završio je svoj put na Broadwayu. Popularni mjuzikl u kazalištu Majestic premijeru je imao u siječnju 1988. i od tada su se mnogi glumci promijenili u glavnim ulogama naslovnoga fantoma te sopranistice Christine u koju se on zaljubljuje. Samo na brodvejskim daskama predstavu je vidjelo više od 20 milijuna ljudi, a
različite adaptacije prikazane su na 17 jezika u 45 zemalja, zaradivši više od šest milijardi
dolara.
Prizor iz predstave ‘Phantom of the Opera’PROFIMEDIA
Posljednja izvedba prikazana je pred ekskluzivnom publikom koja je uključivala bivše
zvijezde ove produkcije, posebno pozvane glumačke zvijezde poput Lin-Manuela Mirande i
Glenn Close te obožavatelje koji su osvojili karte na posebno organiziranoj lutriji. Mnogi
obožavatelji i u kazalištu i ispred njega, gdje se već satima prije početka izvedbe okupilo
mnoštvo, došli su odjeveni u kultni kostim “Crvene smrti” koji u predstavi nosi naslovni
Fantom. Trosatna predstava konstantno je prekidana pljeskom ne samo za glumce
nego i za poznate rekvizite poput majmunske glazbene kutije i gondole koja prolazi
podzemnim jezerom u jednoj od najpoznatijih spektakularnih scena. Izvedba je tradicionalno
završila padom velikoga lustera koji je postao simbol predstave, nakon čega su na bis izišli i
scenski radnici koji su godinama radili na spektaklu.
Nakon što se zastor posljednji put spustio, na pozornicu su izišli Webber i njegov dugogodišnji
suradnik producent Cameron Mackintosh zajedno s članovima originalne glumačke postave s prve izvedbe, dok su se iza njih prikazivale slike svih glumaca koji su tijekom godina utjelovili Fantoma i Christine te preminulih članova originalnog kreativnoga tima, uključujući redatelja Hala Princea. Legendarni skladatelj Webber prvi se put pojavio u javnosti nakon što je prije tri tjedna nakon duge borbe s rakom preminuo njegov sin, također skladatelj, Nick.
Nastavite čitati nakon oglasa
“The Phantom of the Opera” osim što je najdugovječnija, bio je i jedna od najnagrađivanijih predstava u povijesti Broadwaya – 1988. dobio je sedam nagrada Tony, uključujući onu za najbolji mjuzikl.
Skupa i dugovječna produkcija bila je žrtva povećanih troškova povezanih s pandemijom
korona-virusa zbog koje su kazališta u New Yorku veći dio posljednje tri godine zatvorila
svoja vrata. Nakon što je u rujnu objavljeno da će ova kazališna sezona biti „posljednji ples“
za kultni mjuzikl, interes je skočio te je “The Phantom of the Opera“ ponovno postao najprofitabilnija predstava na Broadwayu, a produkcija, koja je trebala završiti još u veljači, ipak produžena je sve do sredine ovoga mjeseca. Mjuzikl se još uvijek izvodi na nekoliko lokacija na svijetu, uključujući londonski West End, a na pitanje hoće li se vratiti u New York producent Mackintosh je odgovorio u intervjuu za New York Times: „Naravno. Ali sada je vrijeme da se šou odmori“.
Harry Potter odlazi i iz Australije i iz Kanade
Predstava “Harry Potter and the Cursed Child” osvojila je brojne nagradePROFIMEDIA
Nastavite čitati nakon oglasa
Od posljedica korone stradale su i dvije produkcije kazališnog nastavka popularnog
književnog serijala o Harryju Potteru. „Harry Potter and the Cursed Child“ osvojio je
rekordnih devet nagrada Laurence Olivier za najbolje predstave na londonskom West Endu
2017., a godinu kasnije njujorška je produkcija osvojila šest nagrada Tony.
Australska produkcija debitirala je u veljači 2019. u Melbourneu, dok je kanadska trebala debitirati još 2020., ali je nakon brojnih odgađanja premijeru imala tek u lipnju 2022. u Torontu. Sada je objavljeno da će obje te produkcije završiti u srpnju ove godine.
Ova kazališna produkcija je originalno zamišljena kao dvodijelna predstava u trajanju duljem od pet sati, kasnije pretvorena u trosatnu predstavu. Radnja se odvija 19 godina nakon kraja sage o malome čarobnjaku, te prati Harryja, Rona i Hermionu koji se moraju udružiti s novom generacijom čarobnjaka i čarobnica kako bi spasili svijet od novih magičnih prijetnji.
Australska verzija vratila se na kazališne daske već u veljači 2021., kao jedna od prvih
visokobudžetnih kazališnih produkcija nakon globalnog lockdowna . Od premijere, predstava je neprekidno bila najpopularnija kazališna atrakcija Melbournea, ali visoki troškovi značili su kraj nakon četiri godine prikazivanja.
Kanadska produkcija ovoga komada pripremana je za početak 2020., međutim zbog stanja s
virusom i restrikcijama u toj zemlji, „Harry Potter and the Cursed Child“ je u kazalištu Ed Mirvish u Torontu prvi put prikazan tek u lipnju prošle godine. Ova je produkcija značila trijumfalni povratak kazališnih spektakala u Kanadu, a samo u zadnjem tjednu 2022. na ulaznicama je uprihodila gotovo dva milijuna kanadskih dolara.
Nastavite čitati nakon oglasa
Ipak, iz kazališta su priznali da su ogromni troškovi povezani s pandemijom krivac što gledatelji u avanturama popularnih čarobnjaka mogu uživati mnogo kraće nego što je bilo planirano.
Postavljanje produkcije stajalo je 25 milijuna kanadskih dolara, a preuređivanje kazališta da bude u skladu s mjerama zaštite od pandemije zahtijevalo je ulaganje od još pet milijuna. Predstava o Harryju Potteru i dalje igra na West Endu i Broadwayu, a odnedavno i na drugim svjetskim lokacijama poput Hamburga i Tokija.
Festival svjetskog kazališta ove godine u Zagrebačkom kazalištu mladih otvara se 12. rujna predstavom The Making of Berlin, autorskim projektom belgijskog kazališnog kolektiva Berlin i NTGent u režiji Yvesa Degrysea. Predstava donosi složenu priču o povijesti, sjećanju i mehanizmima kojima se stvarnost pretvara u priču, a kroz neobičan susret s čovjekom koji tvrdi da je svjedočio jednom od posljednjih poglavlja povijesti Berlina otvara pitanje koliko se istina može promijeniti kada je promatramo kroz vrijeme, osobno sjećanje i potrebu da događajima damo smisao.
Na današnji dan, prije trideset i jednu godinu, 7. kolovoza 1995., na Petrovačkoj cesti između Bosanskog Petrovca i Ključa dogodio se jedan od najtragičnijih događaja koji se vežu uz završnicu ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Tijekom zračnog napada na izbjegličku kolonu koja se kretala prema Bosni i Hercegovini poginulo je deset civila, među kojima je bilo četvero djece, dok je više osoba ranjeno. Među najmlađim žrtvama bili su jedanaestogodišnja Nevenka Rajić i njezin devetogodišnji brat Žarko Rajić iz Donjeg Lapca, čije su smrti tijekom desetljeća postale simbol stradanja djece u ratnim okolnostima i podsjetnik na činjenicu da upravo oni koji u ratovima nemaju nikakvu odgovornost nerijetko plaćaju njihovu najveću cijenu.
Goran Bogdan tijekom posljednjih je godina izgradio status jednog od najuspješnijih i međunarodno najprepoznatljivijih hrvatskih glumaca, ostvarivši zapažene uloge u domaćim i inozemnim filmskim i televizijskim projektima koji su njegov talent predstavili publici daleko izvan granica Hrvatske, dok je svojim interpretacijama slojevitih i emocionalno zahtjevnih likova potvrdio glumačku širinu zbog koje ga redovito angažiraju ugledni redatelji europske kinematografije.
Dok publika na pozornici najčešće vidi tek završni rezultat umjetničkog rada, ono što se događa iza kulisa često ostaje skriveno. Upravo taj nevidljivi svijet – isprepleten prijateljstvima, sukobima, odlascima, ljubavima i zajedničkim uspomenama – u središtu je nove predstave „Kazalište“, autorskog projekta jednog od najcjenjenijih europskih dramatičara i redatelja Pascala Ramberta, koja će svoju premijeru doživjeti 21. srpnja u sklopu festivala Riječke ljetne noći.
Postoje predstave koje publiku zabavljaju, postoje one koje izazivaju divljenje zbog estetske ljepote, a postoje i one rijetke, istinski važne izvedbe koje nas ne puštaju da ostanemo isti. Upravo takvo kazališno iskustvo donosi predstava Kad ne čuješ tu rijeku, novi projekt Doma kulture Kristalna kocka vedrine i Gradskog kazališta Sisak, nastao u koprodukciji s umjetničkom organizacijom Arterarij, koja na obali Kupe ne donosi samo umjetničku izvedbu, nego i dirljiv podsjetnik da iza svake statistike, svake naslovnice i svake prirodne katastrofe postoje ljudi čije se priče nastavljaju mnogo dulje nego što traje medijska pozornost.
Više od dvadeset godina Festival svjetskog kazališta u Zagrebu prikazuje predstave koje artikuliraju stanje europske izvedbene misli i uspostavlja zajednički dijalog između domaće publike i suvremenog autorskog kazališta. Predstave s ovogodišnjeg izdanja Festivala dijele zajednički impuls istraživanja što znači biti tijelo u povijesti, u pamćenju, u rodu, između generacija.
U Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog ponovno se otvara prostor u kojem se glazba ne doživljava samo kao izvedba, nego kao pažljivo oblikovan svijet u koji publika ulazi već pri samom ulasku u dvoranu. Nakon prošlogodišnjeg rasprodanog izdanja, “Disney koncert: tamo gdje snovi postaju stvarnost” vraća se 12. i 13. rujna u 19 sati, s ambicijom da iskustvo podigne na još višu razinu i da poznate melodije pretvori u zajedničko emocionalno putovanje kroz sjećanja, djetinjstvo i maštu.
Dok mnogi kazališni komadi publiku vode unaprijed određenim putem, Astro Maja odlučuje krenuti u sasvim suprotnom smjeru. Ova nesvakidašnja predstava nastala je kao autorski projekt Maje Posavec i Aleksandra Švabića, a posebnost joj je u tome što se njezin tijek ne oblikuje iza kulisa niti ga određuje strogo ispisan scenarij. Umjesto toga, svaka izvedba nastaje u trenutku, pod utjecajem ljudi koji sjede u gledalištu. Znakovi zodijaka prisutne publike postaju svojevrsni suautori večeri, određujući smjer razgovora, pitanja i tema koje će se otvoriti tijekom izvedbe.
Mini sako-haljina dugih rukava ističe se dubokim V-izrezom, no najveću pažnju privlače bočni cut-out prorezi na struku koje povezuje tanki metalni lančić.
Woody Harrelson stigao je u Sarajevo uoči 32. Sarajevo Film Festivala, na kojem će mu zbog iznimnog doprinosa filmskoj umjetnosti i bogate glumačke karijere biti dodijeljeno Počasno Srce Sarajeva. Harrelson će se publici predstaviti i kroz film „Dobrodošli u Sarajevo“ redatelja Michaela Winterbottoma iz 1997. godine, u kojem ima jednu od glavnih uloga, a projekcija će biti održana u utorak, 18. kolovoza, u Ljetnom kinu Coca-Cola u sklopu programa Open Air.
WHOPS Open Air 19. rujna donosi svoje dosad najveće izdanje, a ovog se puta selimo na jednu od najzanimljivijih zagrebačkih lokacija, u prostor Muzeja suvremene umjetnosti, točnije na sjeverozapadni plato ispod prepoznatljivog tobogana. Od 17 do 23 sata očekuje se između 800 i 1.000 posjetitelja, čime ovaj događaj predstavlja važan korak u razvoju WHOPS koncepta, koji iz izdanja u izdanje sve jasnije gradi vlastiti identitet na zagrebačkoj sceni.
