155 godina Opere HNK Zagreb: Blagdanski spektakl koji slavi tradiciju i eleganciju
U prosinačkom ozračju, kada se gradske ulice prepliću sa svjetlom blagdana i tihim očekivanjem umjetničkih susreta, Opera Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu obilježava 155. godišnjicu djelovanja kao institucija koja je kroz desetljeća oblikovala kulturni identitet grada i države.
Ova visoka obljetnica ne pojavljuje se kao puki povijesni podatak, nego kao profinjeni podsjetnik na trajnost glazbene strasti, umjetničke discipline i estetske izvrsnosti koje zagrebačka Opera njeguje još od svojega utemeljenja, stvarajući prostor u kojem se povijest i suvremenost skladno dodiruju.
Programi posvećeni obljetnici, koji će svoj vrhunac doživjeti u nedjelju 21. prosinca 2025., zamišljeni su kao svečani niz događanja u kojima se publika poziva na sudjelovanje u slavlju operne tradicije, a središnje mjesto zauzima izvedba operete Šišmiš Johanna Straussa mlađeg, djela koje već desetljećima simbolizira radost, eleganciju i blagdansku lakoću prosinačkog repertoara.
Posebna vrijednost ove sezone očituje se u činjenici da se u isto vrijeme obilježava i 165. sezona Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, dok se u nadolazećoj 2026. godini očekuje proslava 150 godina Baleta, čime se potvrđuje snažan i rijedak kontinuitet triju umjetničkih ansambala koji zajedno tvore temelj nacionalne kazališne kuće.
Opereta Šišmiš, u režiji Krešimira Dolenčića, u ovom se kontekstu pojavljuje kao umjetnički most između tradicije i suvremenog scenskog senzibiliteta, donoseći publici raskošnu glazbenu večer ispunjenu humorom, plesom i prepoznatljivom bečkom elegancijom.
Izvedba 21. prosinca nosi simboličnu težinu same obljetnice Opere HNK u Zagrebu, dok će novogodišnja izvedba 31. prosinca biti posvećena obljetnici rođenja Johanna Straussa mlađeg, čime se dodatno naglašava međunarodna dimenzija i kulturna povezanost zagrebačke operne scene s europskom glazbenom baštinom.
Nastavite čitati nakon oglasa
Blagdanski program bit će obogaćen i događanjem izvan klasičnog kazališnog okvira, jer će 30. prosinca u večernjim satima biti održan Filmski trezor, u kojem će publici biti prikazane antologijske novogodišnje emisije Hrvatske radiotelevizije Šampanj, šampanj iz 1990. i 1992. godine, kao dragocjen dokument vremena u kojem su se televizijska umjetnost i kazališna scena isprepletale s posebnim šarmom.
Ravnateljica Opere HNK u Zagrebu, Željka Barišić Pulig, ovu obljetnicu vidi kao priliku za refleksiju i samosvjesno sagledavanje sadašnjeg umjetničkog trenutka, ističući da je zagrebačka Opera u posljednje četiri sezone ostvarila niz zapaženih umjetničkih uspjeha, učvrstila kvalitetu ansambla te proširila svoj doseg kroz međunarodne suradnje i trajni interes publike i kritike.
Njezine riječi otkrivaju viziju Opere kao živog organizma koji poštuje vlastitu povijest, ali istodobno jasno gleda prema budućnosti, gradeći dijalog s publikom kroz suvremene interpretacije i otvorenost prema novim umjetničkim izazovima.
Nastavite čitati nakon oglasa
Povijesni temelj zagrebačke Opere seže u 2. listopada 1870. godine, kada je izvedbom opere Mislav Ivana pl. Zajca u gornjogradskom Narodnom zemaljskom kazalištu započelo djelovanje stalne operne kuće, čiji je prvi ravnatelj bio upravo Ivan pl. Zajc, jedan od ključnih protagonista hrvatske glazbene povijesti.
Od tih početaka pa sve do današnjeg dana, Opera Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu sustavno njeguje hrvatski operni repertoar, istodobno održavajući snažnu prisutnost najznačajnijih djela svjetske operne literature, čime se potvrđuje njezina umjetnička širina i programska odgovornost.
U godini u kojoj se obilježava 155. obljetnica utemeljenja, Opera HNK u Zagrebu, kao institucija koja danas okuplja oko 180 umjetnika i djelatnika, potvrđuje svoj status jedne od vodećih opernih kuća u ovom dijelu Europe, ostajući aktivan i relevantan sudionik europskoga opernog života, ali i nezaobilazno mjesto kulturnog identiteta Zagreba.
Zagrebačko kazalište mladih još je jednom potvrdilo svoj međunarodni ugled i umjetničku relevantnost izvedbom predstave Acid / Kiselina, koja je proteklog vikenda premijerno predstavljena u Litvi, u prestižnom prostoru Litavskog nacionalnog dramskog kazališta u Vilniusu, gdje je ansambl gostovao dvije uzastopne večeri pred ispunjenim gledalištem i publikom koja je izvedbu nagradila dugotrajnim, iskrenim pljeskom.
Gostovanje Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u Teatru Manoel u Valetti predstavlja značajan iskorak u kontinuiranom jačanju međunarodne kulturne suradnje i potvrđuje sve snažniju prisutnost hrvatskog kazališta na europskoj sceni. Riječ je o izvedbi predstave Budi uvijek kao zmaj autora Espija Tomičića u režiji Olje Lozice, koja je 20. travnja 2026. godine izvedena pred publikom u jednom od najstarijih aktivnih kazališnih prostora u Europi, Teatru Manoel, smještenom u povijesnoj jezgri glavnog grada Malte, Valletti.
Ususret stotom rođendanu zagrebačkog radija, RadioTeatar na Voćarskoj 71 otvara vrata četvrte sezone posebnog ciklusa pod nazivom Radio Voćarska, u kojem se spajaju kazalište, zvuk, glazba i zajedničko druženje u jedinstvenom ambijentu proljetnog grada. Ovaj program, koji se proteže kroz predstave, zvučne šetnje, koncerte, radionice, dvorišni radio i susrete svih generacija, još jednom potvrđuje kako kultura i zajedništvo mogu živjeti u svakom kutku Šalate, dok povijest radija odzvanja u svakoj noti i svakom šuštaju papira.
U večeri koja obećava tišinu između tonova jednako snažnu kao i samu glazbu, pozornica Satiričkog kazališta Kerempuh ponovno će postati mjesto susreta poezije, emocije i glazbene suptilnosti, onakve kakvu je stvarao neponovljivi Leonard Cohen, čije riječi i danas odzvanjaju jednako snažno kao i u vremenu kada su prvi put izgovorene.
U vremenu u kojem se kazališne pozornice često okreću sigurnim, provjerenim naslovima, povratak jedne od najveličanstvenijih opera uopće djeluje gotovo poput tihog, ali snažnog kulturnog potresa – onog koji ne dolazi naglo, već se godinama iščekuje i naposljetku dogodi u svoj punini značenja. Upravo takav trenutak dočekat će Rijeka u prvoj polovici travnja, kada će se na pozornicu Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, nakon duge trideset i dvije godine izbivanja, vratiti monumentalna Puccinijeva opera „Turandot“, djelo koje istodobno pripada povijesti, ali i neumorno govori suvremenosti.
Miran Kurspahić pripada krugu suvremenih kazališnih autora koji vlastiti umjetnički identitet oblikuju na sjecištu različitih izvedbenih i autorskih praksi, pri čemu se njegov rad ne iscrpljuje u samoj režiji, nego se širi prema pisanju, glumi i konceptualnom oblikovanju predstava koje nastaju kao rezultat promišljenog, ali otvorenog i procesualnog rada. Njegov kazališni rukopis odlikuje se dinamičnim spojem ironije, društvene osjetljivosti i sklonosti prema žanrovskom miješanju, pa se u njegovim predstavama često prepoznaje istodobna prisutnost humora i nelagode, lakoće i dubine, kao i stalna težnja da se publiku ne zadrži na površini zabave, nego je uvuče u prostor preispitivanja vlastitih stavova i navika.
Uoči premijere predstave LOGOR / GOLGOTA u Zagrebačkom kazalištu mladih, u kazališnom je prostoru održana tribina Čitanje kazališta, zamišljena kao mjesto susreta kritičkog mišljenja, kazališne prakse i suvremenog društvenog konteksta. Ova je tribina bila posvećena novoj produkciji ZKM-a koja na scenu donosi zanimljivu i provokativnu dramaturšku koncepciju: dvije rane drame Miroslava Krleže, U logoru i Golgota, objedinjene su u jedinstvenu scensku cjelinu. Predstavu režira nagrađivana slovenska redateljica Nina Rajić Kranjac, autorica čiji se rad posljednjih godina sve snažnije ističe na europskoj kazališnoj sceni, osobito po smjelim interpretacijama klasičnih tekstova i izraženom društveno-kritičkom senzibilitetu.
Na kazališnu pozornicu Zagreba stiže predstava koja će publiku istodobno nasmijati do suza i natjerati na nelagodno prepoznavanje vlastitih slabosti. Nova komedija „CELO TELO TU ME BOLI“, autora i redatelja Nikola Pejaković, gostuje 12. ožujka 2026. u 21 sat u Satiričko kazalište Kerempuh, u produkciji Teatar na Brdu, donoseći večer inteligentnog humora, britke ironije i gorko-slatkih istina o vremenu u kojem živimo.
Redatelj filma Vrag nosi Pradu 2 razmatrao je cameo pojavljivanje Adriana Greniera — evo zašto se to nije dogodilo. Zvijezda serije Entourage ranije je izjavila kako je bilo „razočaravajuće” što se nije vratio u dugo očekivani nastavak u kojem glume Anne Hathaway, Meryl Streep, Stanley Tucci i Emily Blunt, a koji u kina stiže 1. svibnja.
Nova site-specific javna svjetlosna instalacija umjetnice Šejle Kamerić, AWAKE, u subotu, 25. travnja 2026., od 17 je do 24 sata, transformirala dvorište MuseumsQuartiera u prostor nalik bdjenju – privremeno mjesto zajedničke refleksije koje odolijeva sigurnosti i fiksnim narativima. Tijekom jedne večeri, brojni posjetitelji okupili su se kako bi, kao pažljiva zajednica, zapalili svijeću i promišljali o zajedničkoj ranjivosti. Instalacija je djelovala kao snažan poziv na sjećanje i aktivnu budnost.
Veliki pečat osvojio je film Lisica pod ružičastim Mjesecom, Mehrdada Oskoueija i Soraye Akhlaghi u Međunarodnoj te Planina se neće pomaknuti, Petre Seliškar u Regionalnoj konkurenciji, dok je Mali pečat za najbolji kratkometražni film osvojio film Omama, Martina Herra.
Na adresi 90 Franklin Street, u jednoj od arhitektonski prepoznatljivih visokih stambenih zgrada njujorške četvrti TriBeCa, smješten je luksuzni penthouse koji zauzima tri najgornje etaže objekta i pruža jedinstven pogled na panoramu Manhattana. Riječ je o nekretnini koja je desetljećima bila privatna rezidencija jedne od najutjecajnijih pop umjetnica suvremenog doba, Mariah Carey, a koja je danas ponovno u središtu pozornosti zbog odluke o prodaji na tržištu luksuznih nekretnina.
Madonna se vraća na plesni podij, a svoj novi projekt donosi izravno na jednu od najvećih LGBTQ+ platformi na svijetu, smještenu u gradu West Hollywoodu.
