155 godina Opere HNK Zagreb: Blagdanski spektakl koji slavi tradiciju i eleganciju
U prosinačkom ozračju, kada se gradske ulice prepliću sa svjetlom blagdana i tihim očekivanjem umjetničkih susreta, Opera Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu obilježava 155. godišnjicu djelovanja kao institucija koja je kroz desetljeća oblikovala kulturni identitet grada i države.
Ova visoka obljetnica ne pojavljuje se kao puki povijesni podatak, nego kao profinjeni podsjetnik na trajnost glazbene strasti, umjetničke discipline i estetske izvrsnosti koje zagrebačka Opera njeguje još od svojega utemeljenja, stvarajući prostor u kojem se povijest i suvremenost skladno dodiruju.
Programi posvećeni obljetnici, koji će svoj vrhunac doživjeti u nedjelju 21. prosinca 2025., zamišljeni su kao svečani niz događanja u kojima se publika poziva na sudjelovanje u slavlju operne tradicije, a središnje mjesto zauzima izvedba operete Šišmiš Johanna Straussa mlađeg, djela koje već desetljećima simbolizira radost, eleganciju i blagdansku lakoću prosinačkog repertoara.
Posebna vrijednost ove sezone očituje se u činjenici da se u isto vrijeme obilježava i 165. sezona Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, dok se u nadolazećoj 2026. godini očekuje proslava 150 godina Baleta, čime se potvrđuje snažan i rijedak kontinuitet triju umjetničkih ansambala koji zajedno tvore temelj nacionalne kazališne kuće.
Opereta Šišmiš, u režiji Krešimira Dolenčića, u ovom se kontekstu pojavljuje kao umjetnički most između tradicije i suvremenog scenskog senzibiliteta, donoseći publici raskošnu glazbenu večer ispunjenu humorom, plesom i prepoznatljivom bečkom elegancijom.
Izvedba 21. prosinca nosi simboličnu težinu same obljetnice Opere HNK u Zagrebu, dok će novogodišnja izvedba 31. prosinca biti posvećena obljetnici rođenja Johanna Straussa mlađeg, čime se dodatno naglašava međunarodna dimenzija i kulturna povezanost zagrebačke operne scene s europskom glazbenom baštinom.
Blagdanski program bit će obogaćen i događanjem izvan klasičnog kazališnog okvira, jer će 30. prosinca u večernjim satima biti održan Filmski trezor, u kojem će publici biti prikazane antologijske novogodišnje emisije Hrvatske radiotelevizije Šampanj, šampanj iz 1990. i 1992. godine, kao dragocjen dokument vremena u kojem su se televizijska umjetnost i kazališna scena isprepletale s posebnim šarmom.
Ravnateljica Opere HNK u Zagrebu, Željka Barišić Pulig, ovu obljetnicu vidi kao priliku za refleksiju i samosvjesno sagledavanje sadašnjeg umjetničkog trenutka, ističući da je zagrebačka Opera u posljednje četiri sezone ostvarila niz zapaženih umjetničkih uspjeha, učvrstila kvalitetu ansambla te proširila svoj doseg kroz međunarodne suradnje i trajni interes publike i kritike.
Njezine riječi otkrivaju viziju Opere kao živog organizma koji poštuje vlastitu povijest, ali istodobno jasno gleda prema budućnosti, gradeći dijalog s publikom kroz suvremene interpretacije i otvorenost prema novim umjetničkim izazovima.
Povijesni temelj zagrebačke Opere seže u 2. listopada 1870. godine, kada je izvedbom opere Mislav Ivana pl. Zajca u gornjogradskom Narodnom zemaljskom kazalištu započelo djelovanje stalne operne kuće, čiji je prvi ravnatelj bio upravo Ivan pl. Zajc, jedan od ključnih protagonista hrvatske glazbene povijesti.
Od tih početaka pa sve do današnjeg dana, Opera Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu sustavno njeguje hrvatski operni repertoar, istodobno održavajući snažnu prisutnost najznačajnijih djela svjetske operne literature, čime se potvrđuje njezina umjetnička širina i programska odgovornost.
U godini u kojoj se obilježava 155. obljetnica utemeljenja, Opera HNK u Zagrebu, kao institucija koja danas okuplja oko 180 umjetnika i djelatnika, potvrđuje svoj status jedne od vodećih opernih kuća u ovom dijelu Europe, ostajući aktivan i relevantan sudionik europskoga opernog života, ali i nezaobilazno mjesto kulturnog identiteta Zagreba.
Ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković predstavljanje sezone povezala je s društvenim i političkim okolnostima u kojima kazalište danas djeluje.
Što danas znači biti uspješna žena i postoji li uopće kriterij prema kojem se uspjeh može pošteno mjeriti, pitanja su koja se otvaraju uz novi izbor pokrenut na platformi Uspješna.hr, gdje je javnosti omogućeno da nominira i podrži žene koje smatra najboljima u četiri vrlo različite kategorije. Znanstvenica godine, Trenerica godine, Influencerica godine i Najbolje odjevena osoba godine titule su za koje će konkurirati poznata, ali i manje poznata imena, dok će završnu riječ imati stručni žiri koji čine Ecija Ojdanić, Ana Begić Tahiri, Judita Franković Brdar i Barbara Nola.
U subotu, 12. rujna, počinje 23. Festival svjetskog kazališta, koji će do 26. rujna na nekoliko zagrebačkih pozornica predstaviti pet međunarodnih kazališnih i plesnih produkcija. Ovogodišnji program povezuje autore različitih generacija i izvedbenih poetika, a predstave će se izvoditi u Zagrebačkom kazalištu mladih, Zagrebačkom plesnom centru i HNK2. Festival otvara THE MAKING OF BERLIN belgijskog kolektiva BERLIN i NTGenta u režiji Yvesa Degrysea, nakon čega slijede OBITELJ Louisa Janssensa, BREL Anne Terese De Keersmaeker i Solala Mariottea, MAMI grčko-albanskog redatelja Maria Banushija te MALDONNE francuske koreografkinje Leïle Ka. Službeni program potvrđuje da će se svih pet naslova izvesti između 12. i 26. rujna, a pojedine produkcije u Zagreb dolaze nakon gostovanja na vodećim europskim festivalima i kazališnim pozornicama.
23. izdanje Festivala svjetskog kazališta od 12. do 26. rujna donosi predstave autora i kolektiva koji suvremeni teatar promišljaju kroz povijest, tijelo, obitelj, identitet, rod, sjećanje i generacijske odnose
Nova sezona Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu potvrđuje jasno usmjerenje prema snažnijem međunarodnom povezivanju, umjetničkoj razmjeni i sustavnom pozicioniranju nacionalne kazališne kuće unutar suvremenoga europskog kulturnog prostora. Međunarodna suradnja pritom nije tek dodatak redovitom programu, nego jedan od važnih razvojnih pravaca kojim HNK u Zagrebu istodobno zagrebačkoj publici približava relevantna europska kazališna ostvarenja te vlastite umjetnike i produkcije predstavlja izvan hrvatskih granica.
Festival svjetskog kazališta ove godine u Zagrebačkom kazalištu mladih otvara se 12. rujna predstavom The Making of Berlin, autorskim projektom belgijskog kazališnog kolektiva Berlin i NTGent u režiji Yvesa Degrysea. Predstava donosi složenu priču o povijesti, sjećanju i mehanizmima kojima se stvarnost pretvara u priču, a kroz neobičan susret s čovjekom koji tvrdi da je svjedočio jednom od posljednjih poglavlja povijesti Berlina otvara pitanje koliko se istina može promijeniti kada je promatramo kroz vrijeme, osobno sjećanje i potrebu da događajima damo smisao.
Na današnji dan, prije trideset i jednu godinu, 7. kolovoza 1995., na Petrovačkoj cesti između Bosanskog Petrovca i Ključa dogodio se jedan od najtragičnijih događaja koji se vežu uz završnicu ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Tijekom zračnog napada na izbjegličku kolonu koja se kretala prema Bosni i Hercegovini poginulo je deset civila, među kojima je bilo četvero djece, dok je više osoba ranjeno. Među najmlađim žrtvama bili su jedanaestogodišnja Nevenka Rajić i njezin devetogodišnji brat Žarko Rajić iz Donjeg Lapca, čije su smrti tijekom desetljeća postale simbol stradanja djece u ratnim okolnostima i podsjetnik na činjenicu da upravo oni koji u ratovima nemaju nikakvu odgovornost nerijetko plaćaju njihovu najveću cijenu.
Goran Bogdan tijekom posljednjih je godina izgradio status jednog od najuspješnijih i međunarodno najprepoznatljivijih hrvatskih glumaca, ostvarivši zapažene uloge u domaćim i inozemnim filmskim i televizijskim projektima koji su njegov talent predstavili publici daleko izvan granica Hrvatske, dok je svojim interpretacijama slojevitih i emocionalno zahtjevnih likova potvrdio glumačku širinu zbog koje ga redovito angažiraju ugledni redatelji europske kinematografije.
Gotovo tri desetljeća nakon njihova prekida, glumica se u podcastu „Friends Keep Secrets“ prisjetila odnosa s Pittom i razdoblja u kojem je njihova privatna veza postala jedna od najpraćenijih ljubavnih priča Hollywooda.
William se na važnoj ceremoniji pojavio bez supruge Kate Middleton, a društvo mu je pravila njegova teta, princeza Anne, koja je u Norvešku stigla u privatnom svojstvu.
Umjesto da haljinu sačuva za toplije dane, Nina ju je prilagodila prijelaznom razdoblju i pokazala jednostavan trik koji vrijedi isprobati čim temperature počnu padati.