155 godina Opere HNK Zagreb: Blagdanski spektakl koji slavi tradiciju i eleganciju
U prosinačkom ozračju, kada se gradske ulice prepliću sa svjetlom blagdana i tihim očekivanjem umjetničkih susreta, Opera Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu obilježava 155. godišnjicu djelovanja kao institucija koja je kroz desetljeća oblikovala kulturni identitet grada i države.
Ova visoka obljetnica ne pojavljuje se kao puki povijesni podatak, nego kao profinjeni podsjetnik na trajnost glazbene strasti, umjetničke discipline i estetske izvrsnosti koje zagrebačka Opera njeguje još od svojega utemeljenja, stvarajući prostor u kojem se povijest i suvremenost skladno dodiruju.
Programi posvećeni obljetnici, koji će svoj vrhunac doživjeti u nedjelju 21. prosinca 2025., zamišljeni su kao svečani niz događanja u kojima se publika poziva na sudjelovanje u slavlju operne tradicije, a središnje mjesto zauzima izvedba operete Šišmiš Johanna Straussa mlađeg, djela koje već desetljećima simbolizira radost, eleganciju i blagdansku lakoću prosinačkog repertoara.
Posebna vrijednost ove sezone očituje se u činjenici da se u isto vrijeme obilježava i 165. sezona Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, dok se u nadolazećoj 2026. godini očekuje proslava 150 godina Baleta, čime se potvrđuje snažan i rijedak kontinuitet triju umjetničkih ansambala koji zajedno tvore temelj nacionalne kazališne kuće.
Opereta Šišmiš, u režiji Krešimira Dolenčića, u ovom se kontekstu pojavljuje kao umjetnički most između tradicije i suvremenog scenskog senzibiliteta, donoseći publici raskošnu glazbenu večer ispunjenu humorom, plesom i prepoznatljivom bečkom elegancijom.
Izvedba 21. prosinca nosi simboličnu težinu same obljetnice Opere HNK u Zagrebu, dok će novogodišnja izvedba 31. prosinca biti posvećena obljetnici rođenja Johanna Straussa mlađeg, čime se dodatno naglašava međunarodna dimenzija i kulturna povezanost zagrebačke operne scene s europskom glazbenom baštinom.
Nastavite čitati nakon oglasa
Blagdanski program bit će obogaćen i događanjem izvan klasičnog kazališnog okvira, jer će 30. prosinca u večernjim satima biti održan Filmski trezor, u kojem će publici biti prikazane antologijske novogodišnje emisije Hrvatske radiotelevizije Šampanj, šampanj iz 1990. i 1992. godine, kao dragocjen dokument vremena u kojem su se televizijska umjetnost i kazališna scena isprepletale s posebnim šarmom.
Ravnateljica Opere HNK u Zagrebu, Željka Barišić Pulig, ovu obljetnicu vidi kao priliku za refleksiju i samosvjesno sagledavanje sadašnjeg umjetničkog trenutka, ističući da je zagrebačka Opera u posljednje četiri sezone ostvarila niz zapaženih umjetničkih uspjeha, učvrstila kvalitetu ansambla te proširila svoj doseg kroz međunarodne suradnje i trajni interes publike i kritike.
Njezine riječi otkrivaju viziju Opere kao živog organizma koji poštuje vlastitu povijest, ali istodobno jasno gleda prema budućnosti, gradeći dijalog s publikom kroz suvremene interpretacije i otvorenost prema novim umjetničkim izazovima.
Nastavite čitati nakon oglasa
Povijesni temelj zagrebačke Opere seže u 2. listopada 1870. godine, kada je izvedbom opere Mislav Ivana pl. Zajca u gornjogradskom Narodnom zemaljskom kazalištu započelo djelovanje stalne operne kuće, čiji je prvi ravnatelj bio upravo Ivan pl. Zajc, jedan od ključnih protagonista hrvatske glazbene povijesti.
Od tih početaka pa sve do današnjeg dana, Opera Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu sustavno njeguje hrvatski operni repertoar, istodobno održavajući snažnu prisutnost najznačajnijih djela svjetske operne literature, čime se potvrđuje njezina umjetnička širina i programska odgovornost.
U godini u kojoj se obilježava 155. obljetnica utemeljenja, Opera HNK u Zagrebu, kao institucija koja danas okuplja oko 180 umjetnika i djelatnika, potvrđuje svoj status jedne od vodećih opernih kuća u ovom dijelu Europe, ostajući aktivan i relevantan sudionik europskoga opernog života, ali i nezaobilazno mjesto kulturnog identiteta Zagreba.
Goran Bogdan tijekom posljednjih je godina izgradio status jednog od najuspješnijih i međunarodno najprepoznatljivijih hrvatskih glumaca, ostvarivši zapažene uloge u domaćim i inozemnim filmskim i televizijskim projektima koji su njegov talent predstavili publici daleko izvan granica Hrvatske, dok je svojim interpretacijama slojevitih i emocionalno zahtjevnih likova potvrdio glumačku širinu zbog koje ga redovito angažiraju ugledni redatelji europske kinematografije.
Dok publika na pozornici najčešće vidi tek završni rezultat umjetničkog rada, ono što se događa iza kulisa često ostaje skriveno. Upravo taj nevidljivi svijet – isprepleten prijateljstvima, sukobima, odlascima, ljubavima i zajedničkim uspomenama – u središtu je nove predstave „Kazalište“, autorskog projekta jednog od najcjenjenijih europskih dramatičara i redatelja Pascala Ramberta, koja će svoju premijeru doživjeti 21. srpnja u sklopu festivala Riječke ljetne noći.
Postoje predstave koje publiku zabavljaju, postoje one koje izazivaju divljenje zbog estetske ljepote, a postoje i one rijetke, istinski važne izvedbe koje nas ne puštaju da ostanemo isti. Upravo takvo kazališno iskustvo donosi predstava Kad ne čuješ tu rijeku, novi projekt Doma kulture Kristalna kocka vedrine i Gradskog kazališta Sisak, nastao u koprodukciji s umjetničkom organizacijom Arterarij, koja na obali Kupe ne donosi samo umjetničku izvedbu, nego i dirljiv podsjetnik da iza svake statistike, svake naslovnice i svake prirodne katastrofe postoje ljudi čije se priče nastavljaju mnogo dulje nego što traje medijska pozornost.
Više od dvadeset godina Festival svjetskog kazališta u Zagrebu prikazuje predstave koje artikuliraju stanje europske izvedbene misli i uspostavlja zajednički dijalog između domaće publike i suvremenog autorskog kazališta. Predstave s ovogodišnjeg izdanja Festivala dijele zajednički impuls istraživanja što znači biti tijelo u povijesti, u pamćenju, u rodu, između generacija.
U Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog ponovno se otvara prostor u kojem se glazba ne doživljava samo kao izvedba, nego kao pažljivo oblikovan svijet u koji publika ulazi već pri samom ulasku u dvoranu. Nakon prošlogodišnjeg rasprodanog izdanja, “Disney koncert: tamo gdje snovi postaju stvarnost” vraća se 12. i 13. rujna u 19 sati, s ambicijom da iskustvo podigne na još višu razinu i da poznate melodije pretvori u zajedničko emocionalno putovanje kroz sjećanja, djetinjstvo i maštu.
Dok mnogi kazališni komadi publiku vode unaprijed određenim putem, Astro Maja odlučuje krenuti u sasvim suprotnom smjeru. Ova nesvakidašnja predstava nastala je kao autorski projekt Maje Posavec i Aleksandra Švabića, a posebnost joj je u tome što se njezin tijek ne oblikuje iza kulisa niti ga određuje strogo ispisan scenarij. Umjesto toga, svaka izvedba nastaje u trenutku, pod utjecajem ljudi koji sjede u gledalištu. Znakovi zodijaka prisutne publike postaju svojevrsni suautori večeri, određujući smjer razgovora, pitanja i tema koje će se otvoriti tijekom izvedbe.
Od 19. lipnja do 23. srpnja publiku očekuju 43 izvedbe na 25 lokacija, uključujući i pet novih gradskih prostora, spajajući glazbu, kazalište, ples, film i suvremene izvedbene programe u jedinstveni umjetnički doživljaj grada.
Duhovita, intimna i emotivna izvedba poziva na razgovor s onim dijelom sebe koji još uvijek vjeruje da u životu postoji nešto što ne možemo do kraja objasniti.
Od fenomenalnih recepata gotovih u samo pola sata i vodiča za život bez osjećaja krivnje do raskošnog romantasyja smještenog u veličanstvenoj Italiji, Svijet knjige istaknuo je tri knjige koje će vam začiniti ljetne dane.
Povod njegova dolaska bila je promocija filma 'Ebenezer: A Christmas Carol', nove ekranizacije Dickensova klasika, u kojoj Depp glumi kultnog Ebenezera Scroogea – škrtog, mrzovoljnog i ciničnog starca.
Na fotografijama se vidi kako se Kidman odmara na ležaljci, dok joj Reinstein u jednom trenutku razigrano podiže bijeli šešir s lica, što je dodatno raspirilo glasine o njihovoj bliskosti.
