Kustosica Irena Bekić i povjesničarka i teoretičarka umjetnosti Leonida Kovač u petak su u dijaloškoj formi provele publiku u zagrebačkom Etnografskom muzeju kroz izložbu „Šestuzoraka katastrofe“.
Polazeći od radova šestero umjetnica i umjetnika predstavljenih na izložbi, Hannesa Boecka, Marjolijn Dijkman, Jassema Hindija & Sine Seifeea, Davora Konjikušića, Ane Torfs i Mine Bachmann, govorile su o opresivnim politikama u povijesti koje su ostavile i još uvijek ostavljaju svoj razorni trag na pejzaže i ljude. Povukle su transverzalne veze od imperijalnog podčinjavanja provincija u starom Rimu, kolonijalnih osvajanja u 17. i 19 st., ekstraktivizama i eksploatacija, robovskog rada i genocida pokazujući da je svijet u kojem živimo premrežen nasiljem koje je normalizirano i institucionalizirano bazirajući se često na paradigmama iz 19. stoljeća.
Jedan od povoda ovom vodstvu kroz izložbu bila je kustoska intervencija, unošenje novog rada na izložbu. Radi se o slikarskom pejzažu Šumski krajolik, posuđenom iz Muzeja za umjetnost i obrt, datiranom oko 1850. godine, u vrijeme patentiranja prve sintetske boje, ljubičaste mauve. Ovu je boju slučajno dobio engleski student kemije William Henry Perkin, destilacijom ugljena tražeći kinin u borbi protiv malarije. Autorica slike Šumski krajolik zavedena je u muzejskoj bazi pod inicijalom M. Bachmann. Kustosice su u istraživanju došle do podatka da se radi o slabo poznatoj slikarici Mini Bachmann te su u subverzivnoj gesti korigirale muzejske podatak navodeći puno ime slikarice. Tom su je gestom upisale u povijest umjetnosti.
Nastavite čitati nakon oglasa
Izložba „Šest uzoraka katastrofe“ rezultat je suradnje između belgijskih i hrvatskih muzejskih ustanova: Uz partnerstvo Umjetničkog paviljona i Prostora za suvremenu umjetnost Out of Sight iz Antwerpena suradnja je ostvarena s Etnografski muzejom u Zagrebu te belgijskim Mu.ZEE iz Ostendeea. Projekt su podržali: Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske; Grad Zagreb, Gradski ured za kulturu i civilno društvo; Turistička zajednica grada Zagreba; Flandrija — State of the Art, Austrijski kulturni forum Zagreb; MU.Zee Oostende; Performing Arts Hub – Norway; Norwegian Ministry og Foreign Affairs.
Nastavite čitati nakon oglasa
Nakon vodstva po izložbi, Irena Bekić, ravnateljica Umjetničkog paviljona predstavila je program za 2025. godinu koji je i dalje obilježen izmještanjem. On se odvija u suradnjama s drugim muzejskim ustanovama pa će tako u 2025. uspostavljati partnerstva s Muzejom za suvremenu umjetnost i Arheološkim muzejom. Naglasila je i da je i dalje ishodište programske koncepcije 2023. – 2026. istraživanje konteksta vezanih uz Umjetnički paviljon i međusobno prepletanje programskih linija. Na taj način program proizlazi iz arhitektonskih i kontekstualnih specifičnosti Paviljona i njime je i podržan.
Osmog veljače otvara se izložba umjetnice SofijaSilvije„Transmissions“ u pariškom Atelieru 11, Cité Falguière, a bit će otvorena do 12.ožujka. Kustosica izložbe je Irena Bekić, a radi se o iteraciji izložbe „Pendulum“ održane 2023. u Botaničkom vrtu Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu, u organizaciji i produkciji Umjetničkog paviljona u Zagrebu.
Atelier 11 je povijesni atelje u kojemu su boravili i radili slikari Amedeo Modigliani, Chaïm Soutine, Tsuguharu Foujita, Constantin Brancusi, Paul Gauguin… U tom se povijesnom prostoru održavaju izložbe i kulturni programi u okviru rezidencija organizacije L’AiR Arts, a nova iteracija označava vraćanje izložbe na mjesto svog ishodišta i namjera joj je proniknuti u mogućnosti premošćenja udaljenosti i prostornih različitosti, povezati arhitekturu i prirodu, interijer i eksterijer. Radi se o misaonim procesima koji tematiziraju koncepte poput konačnosti, preobrazbe, neizvjesnosti, kreacije, cikličke regeneracije. Osim toga ova fotografska izložba istražuje načine i puteve stvaranja i oblikovanja novih znanja kroz emocije i senzoriku. Kako emotivni transfer ostvaruje nove veze, koji se aspekti realnosti i imaginacija zahvaćaju, koja se polja značenja i osjetilnosti otvaraju, mogu li ti procesi ponuditi nove alate za percepciju svijeta oko sebe neka su pitanja koja postavlja.
Nastavite čitati nakon oglasa
Program Umjetničkog paviljona u Zagrebu u 2025. i dalje obilježava izmještanje. Promjena lokacija i izmjenjivi gabarit djelovanja osnova je za ponovno promišljanje simboličkog karaktera i identiteta Umjetničkog paviljona te za istraživanje novih i drukčijih praksi izlaganja. Ideju o isprepletanju programskih linija kroz problemske aspekte o kojima se govori i autorske namjere radikalizirat će se u trodijelnoj izložbi „Tko je Elsa Fluid?“ koja će se održati od ožujka do lipnja, a čiji će se sukcesivni elementi sastojati od otvorenog studija Nicole Hewitt, Vide Guzmić i Ivana Slipčevića, izložbe SandreSterle te Silvija Vujičića. Ovu će se izložba postaviti u novom prostoru u Tomašićevoj 12 koji će se zaposjednuti na godinu dana.
Za jesen u istom prostoru pripremaju se dvije istraživačke izložbe kao dio šireg projekta kojim se istražuje, predstavila, propituje, afirmira udio ženskih autorica u nastajanju moderne kulturne povijesti kroz prizmu povijesti izložbi povezanih s djelovanjem Umjetničkog paviljona u Zagrebu. Jedna od njih je prva hrvatska dizajnerica Antoinette (Antonija) Krasnik na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće čiji je izvanredni opus i životne oklonosti istraživala povjesničarka umjetnosti i profesorica na Filozofskom fakultetu dr.sc. Jasna Galjer koja je i kustosica ove izložbe. Drugo istraživanje i izložba odnose se na slikaricu Linu Virant Crnčić predsjednicu i jednu od osnivačica Kluba umjetnica kao i prve umjetničke škole za djevojke u Zagrebu 1933. Povijest umjetnosti je, međutim, uglavnom pamti kao suprugu slikara Mencija Clementa Crnčića. Istraživačica i kustosica ovog projekta je Aneta Barišić. U podsloju, ove se izložbe bave istraživanjem prezentacijskih mogućnosti arhivskog materijala.
Nastavite čitati nakon oglasa
Krajem godine, u studenom očekuje nas izložba irske umjetnice Dorothy Cross. Njezina izložba „Kinship/Srodstvo“ nastavak je višegodišnjeg diskurzivno izložbenog projekta „Krajolici simultanih vremena“ autorice dr.sc. Leonide Kovač. Okosnicu izložbe i pratećeg masterclassa namijenjenog prvenstveno studenticama i studentima umjetničkih studija i studija humanističkih znanosti, definiraju dva rada nastala kroz dugogodišnja umjetničina istraživanja. Prvi rad „Heartship“ posvećen je bezbrojnim i bezimenim ljudima koji su izgubili živote u Sredozemnom moru pokušavajući od bliskoistočnih ratnih strahota pobjeći u Europu. Drugi je „Kinship“. Radi se o procesu “povratka kući”, u Egipat, tijela muškarca mumificiranog prije nekoliko tisuća godina, a koje je u 19. stoljeću dospjelo u posjed University Colege Cork. Ova dva izvedbeno zahtjevna i značenjski kompleksna umjetničina rada moguće je shvatiti kao kritiku povijesnih i aktualnih devastirajućih kolonijalnih praksi i imanentnog antropocentrizma te kao zahtjev za jednom drugačijom epistemologijom utemeljenoj na empatiji i solidarnosti.
Uz ove glavne izložbe razvija se i višegodišnji istraživačko umjetnički projekt Slučaj paviljon koji se redovno predstavlja krajem godine, program Kustoski praktikum suradnju s Filozofskim fakultetom, bogati edukativni i diskurzivni program te niz međunarodnih suradnji.
Dubrovnik je grad čija se ljepota desetljećima predstavlja kroz prepoznatljive vedute, kamene ulice i povijesne zidine koje su postale jedan od najpoznatijih simbola hrvatske kulturne baštine, no iza tih razgledničkih prizora oduvijek postoji i jedan drugi grad, intimniji, tiši i manje vidljiv, sastavljen od prostora koji nisu nastali kako bi privlačili poglede turista, nego kako bi bili dio svakodnevice njegovih stanovnika. Upravo tim skrivenim slojevima Dubrovnika posvećena je izložba Skrivena mjesta Grada fotografkinje Mare Bratoš, koja kroz dva fotografska ciklusa nastala u razmaku od trideset godina otvara promišljanje o vremenu, kolektivnom pamćenju i odnosu čovjeka prema prostoru koji se neprestano mijenja.
Koliko puta ulaskom u muzej ili galeriju nesvjesno usporimo korak čim ugledamo natpis koji nas upozorava da izloške nije dopušteno dodirivati, promatrajući umjetnost s pristojne udaljenosti i ostajući tek nijemi svjedoci nečije kreativnosti, toliko je snažniji osjećaj iznenađenja kada se pojavi izložba koja potpuno mijenja ustaljena pravila muzejskog iskustva te svakoga posjetitelja poziva da slobodno pruži ruku, istraži, iskuša, pogriješi, ponovno pokuša i upravo svojim sudjelovanjem postane dio umjetničkog djela koje se iz trenutka u trenutak mijenja, razvija i raste zajedno s ljudima koji ga doživljavaju.
Povijest se često promatra kroz velike političke događaje, ratove i društvene prekretnice, no jednako snažan trag u razvoju civilizacije ostavljale su i svakodnevne navike koje su tijekom stoljeća oblikovale način života, kulturu i vizualni identitet različitih društava. Upravo takav pogled donosi nova izložba „Anatomija dima – retrospektiva jedne navike“, koju predstavlja Narodni muzej Zadar. Riječ je o jednom od sadržajno i konceptualno najopsežnijih muzejskih projekata posljednjih godina, koji kroz umjetnička djela, povijesne predmete, reklamnu grafiku, dizajn i filmsku baštinu istražuje složenu priču o duhanu, njegovu društvenom značenju i načinu na koji je tijekom više od pet stoljeća postao dio globalne kulture.
U Laubi je otvorena izložba Atlantida, treća u ciklusu Kartografije – putovanje kroz zbirku Lauba, kojom ova zagrebačka kuća za ljude i umjetnost obilježava 15 godina djelovanja. Izložbu je otvorio kustos prof. dr. sc. Krešimir Purgar, koji je istaknuo da Atlantida istražuje umjetnost kao neprestano promjenjiv i začudan organizam koji potiče nova promišljanja i različite interpretacije. Među najistaknutijim djelima nalaze se monumentalna slika Lovre Artukovića, skulptura Crvena stijena Siniše Majkusa i instalacija Dvoboj Ivana Fijolića, uz radove brojnih drugih suvremenih hrvatskih umjetnika. Izložba je privukla velik broj ljubitelja umjetnosti i znatiželjnika, a večer otvorenja nastavila se u opuštenoj atmosferi uz gallery party i zajedničko praćenje utakmice hrvatske nogometne reprezentacije.
U subotu, 27. lipnja u 19 sati, u Laubi – kući za ljude i umjetnost, otvara se izložba “Atlantida”, treća u nizu ciklusa Kartografije – putovanje kroz zbirku Laube. Riječ je o novom izložbenom poglavlju koje okuplja radove iz fundusa Laubine kolekcije te ih promatra kroz prizmu imaginacije, transformacije i promjenjivih svjetova suvremene umjetnosti.
U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci ovoga će ljeta publika imati priliku upoznati dvije umjetnice koje su obilježile europsku avangardnu scenu i svojim radom trajno promijenile način na koji promatramo odnos između jezika, tijela i identiteta. Izložba Radikalna subjektivnost, koja se otvara 3. srpnja i ostaje otvorena do 27. rujna, okuplja opsežan izbor radova koje su napravile Katalin Ladik i Tomaso Binga, autorice čije su umjetničke prakse tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća postale sinonim za eksperiment, umjetničku slobodu i propitivanje društvenih konvencija. Riječ je o jednoj od najvažnijih izložbi ljetnog programa riječkog muzeja, koja hrvatskoj publici donosi priliku da na jednom mjestu sagleda stvaralaštvo dviju pionirki vizualne poezije i performansa čiji je utjecaj odavno prešao nacionalne granice.
Galerija Mona Lisa u Zagrebu 10. lipnja otvara vrata izložbi „Vječna ljepota crteža“, reprezentativnom projektu koji okuplja 79 djela hrvatskih umjetničkih velikana nastalih od kraja 19. do druge polovice 20. stoljeća. Riječ je o pažljivo oblikovanom izboru radova koji kroz različite crtačke i slikarske tehnike na papiru donose pregled razvoja hrvatske likovne umjetnosti te istodobno potvrđuju trajnu vrijednost crteža kao jednog od najvažnijih medija umjetničkog izraza.
Hrvatska umjetnica Neli Ružić sudjeluje u međunarodnom umjetničkom projektu kroz izložbu Horizon Ablaze koja je otvorena 15. svibnja u Taichung Art Museumu u tajvanskom gradu Taichungu, čime njezin rad ulazi u kontekst globalne institucionalne prezentacije suvremene umjetnosti u jednom od ključnih kulturnih centara istočne Azije, gdje se kroz kustoski koncept promišljaju aktualne društvene i ekološke teme u transnacionalnom okviru.
Nasljeđe jednog od najutjecajnijih europskih redatelja suvremene kinematografije nastavlja živjeti upravo ondje gdje je godinama nastajala nova generacija filmskih autora, jer će ovogodišnje izdanje Sarajevo Film Festivala kroz program Posvećeno: Béla Tarr u Sarajevu odati počast slavnom mađarskom redatelju, scenaristu i filmskom pedagogu Béli Tarru, čije je djelovanje ostavilo dubok trag ne samo u europskom autorskom filmu nego i u obrazovanju mladih redatelja iz cijelog svijeta.
Na današnji dan, prije trideset i jednu godinu, 7. kolovoza 1995., na Petrovačkoj cesti između Bosanskog Petrovca i Ključa dogodio se jedan od najtragičnijih događaja koji se vežu uz završnicu ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Tijekom zračnog napada na izbjegličku kolonu koja se kretala prema Bosni i Hercegovini poginulo je deset civila, među kojima je bilo četvero djece, dok je više osoba ranjeno. Među najmlađim žrtvama bili su jedanaestogodišnja Nevenka Rajić i njezin devetogodišnji brat Žarko Rajić iz Donjeg Lapca, čije su smrti tijekom desetljeća postale simbol stradanja djece u ratnim okolnostima i podsjetnik na činjenicu da upravo oni koji u ratovima nemaju nikakvu odgovornost nerijetko plaćaju njihovu najveću cijenu.
Nakon što je posljednjih mjeseci predstavio singlove "End the Party" i "Sedated", hrvatski glazbenik Baby Lasagna nastavlja graditi iščekivanje svog novog studijskog albuma objavom pjesme "Face On Your Phone", izdanja koje se po zvuku i tematici izdvaja kao jedno od njegovih najosobnijih i najizravnijih dosad. Novi singl donosi snažan spoj modernog metal zvuka, prepoznatljivih melodijskih dionica i energične produkcije, dok u središte priče stavlja problem online nasilja, javne izloženosti i posljedica koje anonimnost na društvenim mrežama može ostaviti na pojedinca.
