Sinoć je u Meštrovićevom paviljonu uz brojne uzvanike i ljubitelje umjetnosti otvorena izložba likovne, video i filmske umjetnice Renate Poljak – “Pjesme za naše more”. Riječ je o multidisciplinarnom umjetničkom projektu koji iako u svojoj srži nosi ekološku ideju, ipak odudara od aktivizma i ne sadrži doslovne ekološke poruke. Temi se naime prilazi iz poetičnog i utopijskog rakursa, pri čemu umjetnica elaborira ideju da more možemo izliječiti ili barem “odobrovoljiti” podižući ga na razinu bića bližeg nama.
Projekt nema čistu narativnu osnovu ili slijed jer ne teži jasnoj naraciji, već se ekološka tema tretira globalno i na energetskoj razini, a sama se izložba sastoji iz dva dijela. Na projekciji meditativnog sadržaja postavljenoj u sredinu Galerije Bačva, vidimo fascinantne snimke planktona i sićušnih podvodih stvorenja koje je snimio dvanaestogodišnji dječak Vanja Cetinić Koča, dok je na polukružnom zidu galerije projekcija čiji su glavni protagonisti Amira Medunjanin te Alen i Nenad Sinkauz. Iznimni glazbenici stvaraju novu pjesmu za naše more, za koju je tekst napisala pjesnikinja Monika Herceg. Glazbenici snimaju u praznoj dvorani podcrtavajući glas te prazninu prostora i mraka u kojoj isti odzvanja podsjećajući nas na crninu morskog bezdana.
“Ova je izložba nada, vizija bolje budućnosti, gdje je moguće spasiti more, prirodu. Istovremeno, riječ je o nevjerojatnoj sinergiji različitih umjetničkih izričaja, koje je sve idejom i talentom spojila Renata Poljak, kako bi pokazali snagu i mogućnosti kreativnosti u kreiranju sutrašnjice. Renata hrabro postavlja pitanje: što ako možemo stvoriti bolji svijet, izliječiti more ako ispričamo nanovo priču o njemu? Na kraju krajeva, cijelo je čovječanstvo povijest pričanja priča. Cijela naša civilizacija. Glas Amire Medunjanin uz glazbenu pratnju Alena i Nenada Sinkauza meandrira kroz taj san, a lakoća i uvjerljivost glazbene interpretacije silovito ponire u naša osjetila i jasno nam je– ova priča ne može biti drugo nego istinita. I mi im bespogovorno vjerujemo” o izložbi je rekla Monika Herceg.
U svom novom radu umjetnica predlaže izmjenu starih mitova i pisanje novih u kojima će More biti glavni kreator i stvoritelj života, a budući da su Renatin umjetnički rad i život također obilježeni konstrukcijom identiteta, nacionalnosti i slobode, ovaj projekt sažima sve te motive, ali u pročišćenoj formi koja na posjetitelje djeluje na apstraktnoj i intuitivnoj razini.
O samom postavu i odabiru lokacije na kojoj predstavlja svoj projekt Renata Poljak ističe: “Meštrovićev paviljon na Trgu žrtava fašizma svojom poviješću i značenjem za mene predstavlja jedan od najzanimljivijih prostora za izlaganje u Zagrebu. Taj po mnogočemu specifičan prostor zbog svog okruglog tlocrta, a time i oblih zidova i visine preko 10 metara predstavlja veliki izazov u smislu postavljanja elemenata izložbe, ali upravo sam taj segment iskoristila kako bih podcrtala ideju izložbe. U sredini okruglog prostora leži okrugla projekcija meditativnog sadržaja dok je na zidu trokanalna, blago zaobljena, video instalacija. Oblik prostora u sinergiji s projekcijom podcrtava ideju beskraja i prožimanja daleke prošlosti i špekulativne budućnosti koja leži u srcu ideje.”
Izložbu Renate Poljak “Pjesme za naše more” u Domu HDLU možete pogledati do 17. ožujka.
U Gundulićevoj ulici 9, na nekoliko minuta hoda od glavnih zagrebačkih kulturnih institucija i užeg gradskog središta, otvorena je Artmax galerija, novi prostor posvećen hrvatskoj likovnoj umjetnosti. Galerija je usmjerena na odabrane autore i djela koja imaju svoje mjesto u povijesti domaće umjetnosti, ali i na radove suvremenih umjetnika koji nastavljaju oblikovati hrvatsku likovnu scenu. Koncept nije zamišljen kao predstavljanje što većeg broja umjetnina, nego kao pažljivo oblikovana ponuda u kojoj svako djelo prolazi selekciju prema autorstvu, umjetničkoj vrijednosti i mjestu koje zauzima unutar pojedinog razdoblja.
Od međunarodne nagrade ZGDW AWARD i izložbi iz više zemalja do talijanskog dizajna, mode, grafičkog dizajna, umjetne inteligencije, radionica i koncerata, Zagreb Design Week od 15. do 20. rujna pretvara obnovljenu Akademiju likovnih umjetnosti u središte svog ovogodišnjeg programa.
Izložba povezuje fotografije Dubrovnika snimljene 1995. godine s radovima nastalima trideset godina poslije te kroz iste gradske lokacije prati promjene prostora, njegove namjene i dostupnosti.
Fotoklub Zagreb ove godine obilježava 134 godine djelovanja programom „Živjela fotografija!“, a u središtu proslave bit će izložba „Pogled unatrag – svjetlo naprijed“. Otvorenje je zakazano za subotu, 19. rujna 2026. u 19:30 sati u prostoru Fotokluba Zagreb, Ilica 29/III, dok će izložba biti dostupna publici do 7. listopada.
Gotovo 26 tisuća posjetitelja prošlo je kroz zagrebačke muzeje tijekom drugog Zagrebačkog muzejskog vikenda, održanog od 3. do 6. rujna 2026. godine. U četiri dana jedanaest gradskih muzeja pripremilo je 164 programa za različite dobne skupine, od izložbi i stručnih vodstava do radionica, predstava, razgovora, instalacija, koncerata i šetnji gradom. Ovogodišnje izdanje održano je pod krilaticom „Dođi k sebi u muzej!“, a program je bio usmjeren na dobrostanje, odmor od svakodnevice, koncentraciju, druženje i neposredan susret s kulturnim sadržajem.
Nova samostalna izložba Maše Barišić pod nazivom Hey Sugar otvara se 11. rujna u 21 sat u Laubi – Kući za ljude i umjetnost u Zagrebu. Umjetnica će predstaviti novi ciklus ulja na platnu posvećen drag backstageu, prostoru u kojem se tijelo priprema za izlazak pred publiku i postupno mijenja svoj izgled. Barišić pritom ne slika završeni trenutak transformacije, kada je izvođač već spreman za pozornicu, nego vrijeme koje mu prethodi, ispunjeno ogledalima, šminkom, odjećom, koncentracijom i iščekivanjem.
Zagreb je svečanim otvorenjem u Galeriji Klovićevi dvori zakoračio u drugo izdanje Zagrebačkog muzejskog vikenda, manifestacije koja kulturnu ponudu grada na nekoliko dana pretvara u prostor susreta, znatiželje, kreativnosti i predaha, istodobno podsjećajući da muzeji nisu samo mjesta u kojima se čuvaju umjetnička djela, povijest i memorija jednog grada, nego i živi prostori u kojima čovjek može zastati, odmaknuti se od svakodnevne užurbanosti i ponovno uspostaviti odnos sa sobom, drugima i svijetom koji ga okružuje.
Keramika danas više nije tek materijal od kojega nastaju šalice, zdjele, vaze i drugi predmeti svakodnevne uporabe, nego sve češće postaje prostor umjetničkog istraživanja u kojem se susreću dizajn, skulptura, tradicija, suvremena tehnologija, prirodni procesi i osobno iskustvo autora. Upravo tu promjenu odnosa prema keramici istražuje izložba „Trag otpora“, predstavljena u sklopu Zagreb Design Weeka na temu „Trenje / Friction“, koja na jednom mjestu okuplja deset autorica različitih generacija, iskustava i umjetničkih polazišta te kroz njihove radove pokazuje koliko je suvremena hrvatska keramička scena raznolika, slojevita i otvorena eksperimentu.
Pobjedničko rješenje novog stadiona Maksimir milanskog studija VG13 Architects privuklo je pozornost nekonvencionalnim oblikovanjem četiri odvojene tribine i velikim krovnim plohama, ali arhitekt Otto Barić smatra da će upravo elementi koji projektu daju prepoznatljiv izgled biti njegov najveći problem u daljnjoj razradi. Barić ne osporava arhitektonsku vrijednost ideje. Projekt opisuje kao vizualno atraktivan i poseban, ali upozorava da između natječajne vizualizacije i građevine za 35.000 gledatelja postoji niz konstrukcijskih, sigurnosnih i funkcionalnih pitanja koja tek treba riješiti.
S dolaskom jeseni večeri u gradu traže nešto toplije i promišljenije kombinacije, a Jana Dužanec svoj je večernji look složila u monokromatskoj paleti hladnih taupe nijansi.
Gianna Apostolski pojavila se u modnom izdanju koje se u potpunosti oslanja na volumen, konstrukciju i upečatljivu tirkiznu nijansu. U središtu looka nalazi se mini haljina asimetrične siluete, izrađena od laganog materijala suptilnog sjaja, čiji je gornji dio oblikovan raskošnim slojevima tkanine. Predimenzionirane drapirane aplikacije podsjećaju na latice ruže i prekrivaju gotovo cijeli prednji dio haljine, stvarajući skulpturalnu formu koja mijenja izgled ovisno o kutu iz kojeg se promatra.
Ljeto je završilo prije svega nekoliko dana, ali Marko Tolja očito još nije spreman sasvim se oprostiti od mora, sunca i onog sporijeg ritma koji prati posljednje dane sezone. Prije povratka radnim obvezama poznati riječki pjevač slobodno vrijeme provodi s obitelji na obali, a prizori koje je podijelio izgledaju kao sasvim prirodan nastavak ljeta, bez obzira na to što je kalendar već zakoračio u ranu jesen.
Adidas komadi dugo nisu izgledali ovako seksi kao na Ivani Pirizović. Sportska odjeća ovdje nema puno veze s klasičnim odlaskom u teretanu, iako je cijela kombinacija složena od prepoznatljivih Adidas elemenata. Ivana je sportski komplet pretvorila u outfit koji bez problema funkcionira kao dnevni modni look, a najveći dio priče zapravo se vrti oko vrlo jednostavne kombinacije krem, gotovo puderasto bijele i tamnoplave boje.
