Novi umjetnički projekt Renate Poljak “Pjesme za naše more” u galeriji Bačva
Renata Poljak izlagala je na mnogobrojnim samostalnim domaćim i međunarodnim izložbama, filmskim festivalima i bijenalima, a dobitnica je brojnih prestižnih stipendija i nagrada.
Izložba, odnosno multidisciplinarni umjetnički projekt “Pjesme za naše more”, likovne, video i filmske umjetnice Renate Poljak od 29. 2. do 17. 3. 2024. očekuje nas u galeriji Bačva, Doma HDLU. Riječ je o projektu koji istražuje različita polja djelovanja od filozofskog do znanstvenog, od utopije i mitologije do glazbe i njezine uloge u povijesti i sadašnjosti. U srcu projekta je ekološka ideja, no ona odudara od aktivizma i ne sadrži doslovne ekološke poruke već se temi prilazi iz potpuno drugog rakursa, poetičnog i utopijskog.
More globalno služi kao mjesto za otpad, a zagađenost bukom koju čovjek stvara brodovima, plovilima i ostalim strojevima za njegove je stanare životno opasna. Zbog spomenutih razloga, kao i zbog sveprisutne klimatske problematike i specifičnog odnosa kojeg umjetnica ima s morem u smislu da je more prisutno gotovo u svim njezinim radovima, ovim novim projektom Renata Poljak istražuje utopijsku ideju da more možemo izliječiti (i od mrtvih migranata i od poimanja Sredozemlja kao grobnice Mediterana), ili ga barem odobrovoljiti podižući ga na razinu bića bližeg nama, kako bi ga kasnije što bolje pazili.
Špekulacija je osnovni princip na kojem počiva novi projekt oslanjajući se na nematerijalne referencije i usmenu tradiciju kako bi osmislila drugačiju vrstu mitologije i time pretpostavljala da se globalne promjene mogu dogoditi u budućnosti. Projekt nema čistu narativnu osnovu ili slijed jer ne teži jasnoj naraciji, već se ekološka tema tretira globalno i na energetskoj razini.
Sama izložba sastoji se od dva rada. Prvi je okrugla, viseća projekcija meditativnog sadržaja koja će biti postavljena u sredinu Galerije Bačva, na kojoj vidimo planktone i sićušna podvodna stvorenja. Ti planktoni pripadaju dvanaestogodišnjem dječaku iz Splita Vanji Cetiniću – Koći koji ih već dvije godine hvata planktonskom mrežicom te proučava pod mikroskopom. Fascinantne snimke prikazuju uvećan svijet malih bića koja stvaraju kisik. Drugi dio izložbe trokanalna je videoprojekcija na polukružnom zidu galerije. Glavni su protagonisti projekcije glazbenici Amira Medunjanin te Alen i Nenad Sinkauz koji stvaraju novu pjesmu za naše more. Iznimni se glazbenici snimaju u praznoj dvorani podcrtavajući glas te prazninu prostora i mraka u kojoj on odzvanja podsjećajući nas na crninu morskog bezdana. Tekst pjesme potpisuje Monika Herceg.
U svom novom radu Poljak predlaže da izmijenimo stare mitove i napišemo nove u kojima će More biti glavni kreator i pokretač života. Tradicija i vjerovanje su se od davnina prenosili pjesmom i pričom, stoga i nova pjesma/pjevana priča nosi novu snagu i energiju u kojoj More postaje Bog postanka. Od davnina je u nomadskom životu naših predaka postojao šaman koji bi, kada bi grupa pronašla mjesto za život odlazio na vrh brda, postavljao znak za Peruna i time mijenjao energiju mjesta za život, činio ga boljim i sigurnijim. Ono što mi danas trebamo, i o čemu govori ovaj špekulativni projekt, je mogućnost promjene energije ili pokušaj izlječenja mora.
Ukratko, treba nam neki suvremeni šaman koji će opjevati i kreirati novu povijest i novi mit u kojega ćemo svi zajedno povjerovati. Dječak Vanja i Amira Medunjanin možda nisu šamani, ali možemo špekulirati da jesu. Uvjerenja i vjerovanja su vrlo fragilna i manipulativna kategorija – kao što znamo iz naše recentne povijesti.
Renata Poljak izlagala je na mnogobrojnim samostalnim domaćim i međunarodnim izložbama, filmskim festivalima i bijenalima, a dobitnica je brojnih prestižnih stipendija i nagrada. Njezine rezidencije uključuju boravak na Umjetničkom institutu u San Franciscu, MuseumsQuartier u Beču, Art In General u New Yorku i Cité Internationale des Arts i Récollets u Parizu. Izbor autoričinih filmova i videoradova samostalno je prikazan u Centru Georges Pompidou i u Palais de Tokyo u Parizu. Već godinama se u svojim radovima bavi istraživanjem fenomena ljudskih migracija i njezinih fizičkih i emotivnih posljedica, osobito u četiri recentna filma “Partenza”, 2016., “Još jedan odlazak”, 2018., “Porvenir”, 2020. i “Split”, 2021. Posljednja tri premijerno su prikazani na Oberhausen Film festivalu, a “Porvenir” je dobitnik čak 6 nagrada na filmskim festivalima.
Renatin umjetnički rad i život također su obilježeni konstrukcijom identiteta, nacionalnosti i slobode. U ovom novom projektu sve su te teme prisutne, samo u pročišćenoj formi koja na posjetitelje djeluje na apstraktnoj i intuitivnoj razini.
Nakon gotovo tisuću dana šutnje, potresa i dugotrajnih radova, jedan od najintimnijih prostora hrvatske kulturne baštine ponovno će oživjeti: Atelijer Meštrović sredinom prosinca otvara svoja vrata s novim stalnim postavom, promišljenim s iznimnom pažnjom i dubokim poštovanjem prema životu i djelu Ivana Meštrovića.
Nenad Sovilj obilježava dva desetljeća rada u trenutku kada se čini da je luksuz postao svakodnevna kulisa, a ne pitanje odnosa prema materiji, vremenu i prostoru. U ambijentu Etnografskog muzeja, pod tihom težinom njegove oktogonalne dvorane i ispod kupole koja već sama po sebi nosi osjećaj ceremonije, Sovilj predstavlja samo jedan rad – monumentalnu ogrlicu koja sabire dvadeset godina istraživanja, eksperimenta i duboko osobnog dijaloga s plemenitim materijalima. Poetičan naslov izložbe „(2 + 2) x 5“ tek je matematički podsjetnik na logiku koja stoji iza njezine strukture, ali suština izložbe nalazi se u njezinoj tišini, u načinu na koji prostor dopušta posjetitelju da se približi objektu kao da ulazi u tuđi svijet misli.
Obuhvatna retrospektiva jedne od najznačajnijih irskih suvremenih umjetnica, u kustoskoj koncepciji Leonide Kovač, donosi trideset godina stvaralaštva i recentni projekt Kinship – Home
U srcu zagrebačkog Oktogona, ondje gdje se svakodnevni gradski ritam isprepliće s tihim šumom povijesnih zidova i žurbom prolaznika, 29. studenoga otvorena je “Trajna iluzija”, prostorno–specifični skulpturalni projekt talijanskog umjetnika Antonija Della Guardije. Peto izdanje međunarodnog kulturnog fenomena BIENALSUR još je jednom dokazalo zašto je Zagreb postao važno mjesto na mapi suvremene umjetnosti – mjesto susreta ideja, prostora i novih percepcija.
12 galerija, više od 50 umjetnika - Beuys i Abramović kao globalne ikone, Demur i Stilinović s vrhunskim djelima: Art Zagreb 2025 donosi izniman postav suvremene umjetnosti 11.–14. prosinca u prostoru Oktogon Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu.
U prostoru Arheološkog muzeja, među krhotinama prošlih civilizacija i tihim odjecima prapovijesti, uskoro se otvara jedna od najintrigantnijih izložbi sezone — Dorothy Cross: Kinship / Srodstvo. Umjetnički paviljon u Zagrebu predstavlja ovaj izniman projekt koji potpisuje kustosica i teoretičarka umjetnosti Leonida Kovač, a koji će od 27. studenoga 2025. do 1. veljače 2026. povezati davne epohe, suvremene krize i ono najkrhkije u nama – osjećaj pripadanja.
Zagreb u prosincu već ima svoju čaroliju – lampice, tople napitke i adventske mirise – ali ove godine dobiva i nešto posebno: Art Zagreb 2025., središnji umjetnički događaj koji će od 11. do 14. prosinca ispuniti novi prostor Oktogon NMMU u srcu grada.
Prepoznatljiv po svojem glamuru i perfekcionizmu, stilist i modni vizionar Marko Grubnić ponovno demonstrira kako izgled može biti osobni potpis, manifest i umjetnička izjava.
U svijetu mode, gdje se vizije mijenjaju brže nego se ispisuju trendovski manifesti, odlazak darija vitalea iz versacea u manje od godinu dana djeluje poput munje koja nakratko rasiječe nebo pa nestane, ostavljajući za sobom više pitanja nego odgovora. Njegov kratki mandat pretvorio se u fantastično zgusnutu priču o ambiciji, industrijskim tektonskim poremećajima, estetskim sudarima i suptilnim političkim turbulencijama koje rijetko dospiju na površinu. A ipak, svaki detalj otkriva novu perspektivu o tome kako se velika modna kuća nosi s vlastitom prošlošću i budućnošću, pogotovo u trenutku kad promjena vlasništva neminovno pomiče sve unutarnje kotačiće.
Američka voditeljica otvoreno podržala zakon koji će zabraniti korištenje društvenih mreža mladima do 16 godina i poručila da taj potez štiti djecu od ovisnosti, pornografije i gubitka socijalnih vještina.