Otvorena međunarodna izložba Svjetovi unutar svjetova u galeriji Prsten doma hrvatskih likovnih umjetnika
Izložba je ostvarena nakon jednomjesečne umjetničke rezidencije u centru suvremene umjetnosti CCA Andratx na Mallorci, koji je osnovao poznati dansko-francuski kolekcionarski par Jacob i Patricia Asbæk.
U Galeriji Prsten Doma hrvatskih likovnih umjetnika sinoć je službeno otvorena međunarodna grupna izložba Svjetovi unutar svjetova kustosice Jelene Tamindžije Donnart.
Međunarodna izložba „Svjetovi unutar svjetova“ koja okuplja petero umjetnika Sophie Erlund (Danska), Stephena Kenta (SAD), Josepa Maynoua (Španjolska), Igora Eškinju (Hrvatska) i Marka Požlepa (Slovenija), prvotno je, u veljači ove godine otvorena u Centru suvremene umjetnosti CCA Andratx na Mallorci, a zatim u travnju u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Izložba je ostvarena nakon jednomjesečne umjetničke rezidencije u centru suvremene umjetnosti CCA Andratx na Mallorci, koji je osnovao poznati dansko-francuski kolekcionarski par Jacob i Patricia Asbæk.
Igor Eškinja
Izložba kustosice Jelene Tamindžije Donnart
Josep Maynou
Okupljena grupa umjetnika bili su sudionici umjetničkog rezidencijalnog projekta pod nazivom “Artist meets Chef” 2017. i 2019. godine u hotelu Adriatic u Rovinju, u sklopu projekta Udruge Nomad koji vode Vanja Žanko, Ana Petričić Gojanović, Daria Darmaniyan, Andrea Šarić, Dora Zane i Jelena Tamindžija Donnart.
Mark Požlep
Predstavljanje izložbe na Mallorci i u Dubrovniku bile su prve dvije etape putujuće međunarodne izložbe, a posljednja točka ove izložbe je Dom Hrvatskog društva likovnih umjetnika poznat kao Meštrovićev paviljon.
Propitivanja naše vlastite percepcije prostora
Okupljena grupa umjetnika s odmakom od svakodnevice propituje svoju umjetničku praksu tijekom rezidencijalnog programa gdje dublje zadiru u nova i već postavljena pitanja u svom radu: od pitanja stvaranja slike i fenomena hiperprodukcije vizualnog u današnjoj epohi u slikama različitih tehnika autora Stephena Kenta, bilježenje trenutaka u procesu stvaranja vizualnih dnevnika Josepa Maynoua pri čemu se umjetnik koristi svakodnevnim predmetima, propitivanja vlastite percepcije prostora koji nas okružuje i u kojem obitavamo u radu Igora Eškinje, odnos objekta i čovjeka i propitivanje njegova antropocentričnog pogleda u skulpturi, crtežima i zvučnom radu Sophie Erlund te pitanja stvaranja životnih situacija u kojima ćemo sami sebe dovesti u novu dimenziju percepcije stvarnosti u videoradu i crtežima Marka Požlepa.
Sophie Erlund
Partneri izložbe su CCA Andratx, Udruga Nomad, Umjetnička galerija Dubrovnik, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika. Projekt podržava Danska umjetnička zaklada (Danish Arts Foundation), Goethe Institut, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Hilton Imperial Dubrovnik.
U Gundulićevoj ulici 9, na nekoliko minuta hoda od glavnih zagrebačkih kulturnih institucija i užeg gradskog središta, otvorena je Artmax galerija, novi prostor posvećen hrvatskoj likovnoj umjetnosti. Galerija je usmjerena na odabrane autore i djela koja imaju svoje mjesto u povijesti domaće umjetnosti, ali i na radove suvremenih umjetnika koji nastavljaju oblikovati hrvatsku likovnu scenu. Koncept nije zamišljen kao predstavljanje što većeg broja umjetnina, nego kao pažljivo oblikovana ponuda u kojoj svako djelo prolazi selekciju prema autorstvu, umjetničkoj vrijednosti i mjestu koje zauzima unutar pojedinog razdoblja.
Od međunarodne nagrade ZGDW AWARD i izložbi iz više zemalja do talijanskog dizajna, mode, grafičkog dizajna, umjetne inteligencije, radionica i koncerata, Zagreb Design Week od 15. do 20. rujna pretvara obnovljenu Akademiju likovnih umjetnosti u središte svog ovogodišnjeg programa.
Izložba povezuje fotografije Dubrovnika snimljene 1995. godine s radovima nastalima trideset godina poslije te kroz iste gradske lokacije prati promjene prostora, njegove namjene i dostupnosti.
Fotoklub Zagreb ove godine obilježava 134 godine djelovanja programom „Živjela fotografija!“, a u središtu proslave bit će izložba „Pogled unatrag – svjetlo naprijed“. Otvorenje je zakazano za subotu, 19. rujna 2026. u 19:30 sati u prostoru Fotokluba Zagreb, Ilica 29/III, dok će izložba biti dostupna publici do 7. listopada.
Gotovo 26 tisuća posjetitelja prošlo je kroz zagrebačke muzeje tijekom drugog Zagrebačkog muzejskog vikenda, održanog od 3. do 6. rujna 2026. godine. U četiri dana jedanaest gradskih muzeja pripremilo je 164 programa za različite dobne skupine, od izložbi i stručnih vodstava do radionica, predstava, razgovora, instalacija, koncerata i šetnji gradom. Ovogodišnje izdanje održano je pod krilaticom „Dođi k sebi u muzej!“, a program je bio usmjeren na dobrostanje, odmor od svakodnevice, koncentraciju, druženje i neposredan susret s kulturnim sadržajem.
Nova samostalna izložba Maše Barišić pod nazivom Hey Sugar otvara se 11. rujna u 21 sat u Laubi – Kući za ljude i umjetnost u Zagrebu. Umjetnica će predstaviti novi ciklus ulja na platnu posvećen drag backstageu, prostoru u kojem se tijelo priprema za izlazak pred publiku i postupno mijenja svoj izgled. Barišić pritom ne slika završeni trenutak transformacije, kada je izvođač već spreman za pozornicu, nego vrijeme koje mu prethodi, ispunjeno ogledalima, šminkom, odjećom, koncentracijom i iščekivanjem.
Zagreb je svečanim otvorenjem u Galeriji Klovićevi dvori zakoračio u drugo izdanje Zagrebačkog muzejskog vikenda, manifestacije koja kulturnu ponudu grada na nekoliko dana pretvara u prostor susreta, znatiželje, kreativnosti i predaha, istodobno podsjećajući da muzeji nisu samo mjesta u kojima se čuvaju umjetnička djela, povijest i memorija jednog grada, nego i živi prostori u kojima čovjek može zastati, odmaknuti se od svakodnevne užurbanosti i ponovno uspostaviti odnos sa sobom, drugima i svijetom koji ga okružuje.
Keramika danas više nije tek materijal od kojega nastaju šalice, zdjele, vaze i drugi predmeti svakodnevne uporabe, nego sve češće postaje prostor umjetničkog istraživanja u kojem se susreću dizajn, skulptura, tradicija, suvremena tehnologija, prirodni procesi i osobno iskustvo autora. Upravo tu promjenu odnosa prema keramici istražuje izložba „Trag otpora“, predstavljena u sklopu Zagreb Design Weeka na temu „Trenje / Friction“, koja na jednom mjestu okuplja deset autorica različitih generacija, iskustava i umjetničkih polazišta te kroz njihove radove pokazuje koliko je suvremena hrvatska keramička scena raznolika, slojevita i otvorena eksperimentu.
Pariz je jedan od onih gradova u kojima se plan puta vrlo brzo pretvori u niz spontanih fotografija, dugih šetnji i kratkih zaustavljanja za kavu, a upravo tako izgleda i pariški foto dnevnik Mirne Maras. Poznata domaća voditeljica francusku je prijestolnicu istraživala u društvu supruga Željka Batinića i djece, a dio obiteljskog putovanja podijelila je i na društvenim mrežama. Tijekom boravka obišli su Disneyland, prošetali gradom, zastali ispod Eiffelova tornja te se popeli na jedan od najpoznatijih simbola Pariza.
Lidija Lešić i njezin suprug Kazimir Lešić i na odmoru ostaju vjerni modnoj usklađenosti po kojoj ih već dugo možemo prepoznati. Manekenka i influencerica i ranije je govorila da voli sportsku eleganciju, casual kombinacije, oversized komade i bijele košulje, a upravo se taj opušteni pristup vidi i u njihovim ljetnim izdanjima.
Sandra Bagarić ovih je dana Zagreb zamijenila Pekingom i s druge strane svijeta pokazala kako izgleda njezin susret s Kinom, od strmih kamenih stepenica Kineskog zida i carskih prostora Zabranjenog grada do pekinških ulica, lokalne gastronomije i sasvim neočekivanog susreta sa Zagrepčaninom nekoliko tisuća kilometara od kuće. Na put nije otišla sama. Društvo joj pravi suprug Darko Domitrović, pijanist i skladatelj s kojim je više od tri desetljeća povezana privatno i profesionalno, a fotografije koje je objavila tijekom boravka u Kini daju prilično dobru sliku njihova putovanja.
Nikolina Pišek na ovim fotografijama nosi toplu verziju večernjeg make upa. Look potpisuje vizažistica Sanja Agić. Naglasak je na očima uz sjajnu završnicu tena. Nježnija boja usana ostavlja dovoljno prostora izraženim trepavicama.
Malo je pustolovnih romana koji su toliko snažno utjecali na predodžbu o gusarima kao Otok s blagom Roberta Louisa Stevensona. Karta na kojoj je mjesto zakopanog blaga označeno velikim slovom X, crna točka kao prijeteća poruka, papiga na ramenu, drvena noga, pobuna na brodu i potraga za blagom na udaljenom otoku danas djeluju kao gotovo neizostavni elementi gusarskih priča. Mnogi od tih motiva postojali su i prije Stevensona, ali upravo ih je njegov roman povezao u priču koja je tijekom više od stoljeća snažno utjecala na književnost, film i popularnu kulturu. Otok s blagom zato se odavno ne čita samo kao pustolovni roman iz 19. stoljeća, nego i kao jedno od djela koja su oblikovala način na koji kasnije generacije zamišljaju gusare i njihove pustolovine.
