Sedamnaestostoljetna građevina s oltarom i pripadnom mu oltarnom palom istoimenog sveca tvori dijalog sa suvremenom umjetničkom instalacijom Dubravke Lošić otvorenom sinoć u organizaciji Gradske galerije Labin. Autorski koncept Dubravke Lošić i kustosa Branka Franceschija zasniva se na potpunom prekrivenju zidova kapele tisućama ručno izrađenih rozarija, ujedno najpoznatijeg umjetničinog ciklusa kojeg stvara od osamdesetih godina prošloga stoljeća. Recentno otvorena velika Lošićkina izložba u Umjetničkoj galeriji Split u suradnji s Nacionalnim muzejom moderne umjetnosti kojom je predstavljen presjek njenih ključnih ciklusa, ciljano izostavlja rozarije kako je objasnio kustos. Na njegovu je inicijativu idejni koncept rozarija u fluorescentnoj rozoj boji zamišljen od poda do stropa u desakraliziranom prostoru. Time se može povući paralela s prvim izloženim rozarijem u sakralnom prostoru dubrovačke crkve Rozario 1988. i stvorene imerzivne instalacije u kapeli sv. Stjepana. Umjetnica po prvi puta predstavlja rozarij u integralnoj instalativnoj formi, izložbom se premijerno predstavlja i u kiparskom mediju rozarijem izlivenom u bronci. Radovi su stvarani u Dubrovniku i umjetničinom atelieru te in situ u razdoblju od četiri dana.
Kako je Branko Franceschi naglasio: „Ako ‘Rozarij sv. Stjepana’ nije do sada samom veličinom najambiciozniji projekt Dubravke Lošić, onda je svakako najambiciozniji u namjeri da ostvari ideju totalnog umjetničkog djela i u potpunosti se prilagodi i poistovjeti s prostorom“. Stoga ne propustite doći i sudjelovati u kontemplativnom raslojavanju Dubravkinih rozarija do 09. rujna.
Izložba je ostvarena sredstvima Grada Labina, Ministarstva kulture i medija RH i Istarske županije. Na otvorenju sudjelovali su i ravnateljica POU Labin Renata Kiršić Veselica, kustosica Galerije Stephanie Peršić kao organizatorica i pročelnik odjela za društvene djelatnosti Grada Labina Borjan Batagelj.
O AUTORICI
Dubravka Lošić (Dubrovnik, 1964.)
Školu primijenjenih umjetnosti završila je u Zagrebu. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1988. godine u klasi Ferdinanda Kulmera. Paralelno je studirala povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Živi i radi u Dubrovniku kao slobodna umjetnica.
Izlaže od 1983. godine na samostalnim izložbama u Hrvatskoj: Umjetničkom paviljonu Zagreb, Muzejskom prostoru Split, Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, Galeriji narodnog sveuličišta Poreč, HDLU – Galeriji proširenih medija u Zagrebu, Modernoj galeriji Zagreb, u palači Sponza na Dubrovačkim ljetnim igrama, trima serijama izložbi „Susreti” u depou u vlastitom studiju, Galeriji sv. Krševana u Šibeniku, i grupnim izložbama: Galeriji Collegium artisticum u Sarajevu, Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, Galeriji umjetnina Split, Multimedijalnom centru u Rovinju, Podrumima Dioklecijanove palače u Splitu, Gradskom muzeju Vukovara, Narodnom muzeju u Zadru, Gradskom muzeju Vinkovci, Muzeju grada Rijeke, Modernoj galeriji Rijeka, Gliptoteci HAZU, Galeriji Galženica u Velikoj Gorici. U inozemstvu izlaže na samostalnim igrupnim izložbama: Jeune Peinture 92, 93 Grand Palais (Pariz), Ausstellung von Künstlern aus Dubrovnik in Graz, Citypark (Graz), Paulina Rieloff Gallery – Centre for Global Cultural Expression (New York), In Movimento – 7 in movimento, Palazzo dell’Esplanade (Merano), XIX Biennale d’Alexandrie, Centre National des Arts Plastiques (Alexandria), Art Contemporain Croate, Salle des Fêtes (Mairie du VIe, Palace Saint- Sulpice (Pariz), Das meer – Zeitgenössische Kunst aus Kroatien, Deutsche Welle (Köln), Dubravka Losic – Peintre de Dubrovnik – Croatie, Château Sainte -Barbe, Ville de Fontenay-aux-Roses (Pariz), Mediterranean Challenge – Eight Croatian Artists, Cliff Gallery, Netanya (Izrael), XX Biennale d’Alexandrie, Musée des Beaux-Arts, Alexandria, 3. Pekinško Biennale međunarodne umjetnosti – BIAB, National Art Museum of China (Peking), Selection 2012, Galleria Yvonne Arte Contemporanea (Vicenza). Uz slikarstvo, instalacije i objekte, bavi se scenografijom i kostimografijom. Njezini radovi nalaze se u brojnim javnim (Moderna galerija, Zagreb, Umjetnička galerija Dubrovnik) i privatnim (Italija, Njemačka, Španjolska, Švicarska, Indija, Čile, Francuska, Austrija, Lihtenštajn, SAD) zbirkama. Dobitnica je brojnih nagrada među kojima Nagrada 30. Zagrebačkog salona, nagrada Nouvel Art Francais, Pariz, i nagrada Tirena za najbolju scenografiju.
Urednica je monografije Dubravka Lošić, autorice teksta Margarite Sveštarov Šimat.
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Završilo je osmo izdanje Art Zagreba, središnjeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti, koje se ove godine po prvi put održalo u prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i predstavilo iznimno bogat i raznovrstan programski i izložbeni sadržaj. Posjetitelji su imali priliku razgledati radove više od pedeset umjetnika, sudjelovati u aukciji, panelima i predavanjima, pronaći rijetke publikacije te odabrati poseban blagdanski dar za pod bor.
Atelijer Meštrović ponovno je otvoren nakon godina obnove, koju je pokrenula potreba da se prostor osnaži i obnovi nakon potresa, a tijekom koje je svaki kutak pažljivo prilagođen kako bi prostor ponovno zaživio i omogućio posjetiteljima intiman susret s umjetnikovim životom i opusom. Sada, s novim stalnim postavom, posjetitelji mogu uroniti u ambijent atelijera u kojem je Ivan Meštrović živio i stvarao, doživjeti njegovu umjetnost izbliza i otkriti priče koje se kriju iza svake skulpture.
Zagreb je sinoć dobio novi razlog za sjaj u predblagdanskom ozračju, kada je u elegantnom i pomalo mističnom prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti otvoren Art Zagreb 2025., osmo izdanje najvažnijeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti. Do nedjelje, 14. prosinca, prostor nekadašnje Prve hrvatske štedionice pretvara se u živuću scenu kreativnosti i inspiracije, mjesto na kojem se prošlost i budućnost spajaju u jedinstvenom iskustvu. Oktogon, sa svojim visokim stropovima, brušenim kamenim zidovima i nekadašnjim bankarskim šuštanjem kovanica, sada odjekuje žamorom posjetitelja, klikom fotoaparata i diskusijama o umjetnosti, stvarajući ambijent u kojem svaki kutak nosi novu priču i vizualno iznenađenje.
U ambijentu Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, prostoru koji već desetljećima čuva duh likovne tradicije Zagreba, jučer je održana pop-up izložba koja je privukla pažnju ljubiteljica mode, umjetnosti i snažnih vizualnih priča. Pod naslovom “Etna Maar – 20 godina snage, elegancije, transformacije”, izložba je obilježila dva desetljeća stvaralačkog puta dizajnerice Andrijane Subotič Pjajčik, žene čiji je modni izričaj obilježio hrvatsku scenu i ostavio prepoznatljiv, neizbrisiv trag.
Krajem godine zagrebački Oktogon pretvara se u epicentar suvremene umjetnosti. Od 11. do 14. prosinca, Art Zagreb 2025 vraća se kao događaj koji nadilazi klasični sajam — postaje mjesto susreta ideja, vizija i ljudi koji umjetnost žive i misle.
U Oktogonu Novog Muzeja Moderne Umjetnosti (NNMU) otvorena je izložba „Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica: skica za portret“, koja će biti otvorena do 17. siječnja 2026. Autorica izložbe je dr. sc. Jasna Galjer, a kustosice Irena Bekić i Ivana Meštrov. Dizajn postava potpisuje kolektiv Oaza, dok je zvuk oblikovao Andro Giunio.
Nakon gotovo tisuću dana šutnje, potresa i dugotrajnih radova, jedan od najintimnijih prostora hrvatske kulturne baštine ponovno će oživjeti: Atelijer Meštrović sredinom prosinca otvara svoja vrata s novim stalnim postavom, promišljenim s iznimnom pažnjom i dubokim poštovanjem prema životu i djelu Ivana Meštrovića.
Pjevačica Feminnema otvoreno je progovorila o vjeri, obitelji i društvenim temama, a njezine objave izazvale su podijeljene reakcije na društvenim mrežama.
Trajno isključenje Dalibora Matanića iz DHFR-a mnogi već nazivaju presedanom u domaćoj filmskoj industriji, ali i jasnom porukom o nultoj toleranciji prema nasilju i zloupotrebi moći u profesionalnom okruženju.
