Sedamnaestostoljetna građevina s oltarom i pripadnom mu oltarnom palom istoimenog sveca tvori dijalog sa suvremenom umjetničkom instalacijom Dubravke Lošić otvorenom sinoć u organizaciji Gradske galerije Labin. Autorski koncept Dubravke Lošić i kustosa Branka Franceschija zasniva se na potpunom prekrivenju zidova kapele tisućama ručno izrađenih rozarija, ujedno najpoznatijeg umjetničinog ciklusa kojeg stvara od osamdesetih godina prošloga stoljeća. Recentno otvorena velika Lošićkina izložba u Umjetničkoj galeriji Split u suradnji s Nacionalnim muzejom moderne umjetnosti kojom je predstavljen presjek njenih ključnih ciklusa, ciljano izostavlja rozarije kako je objasnio kustos. Na njegovu je inicijativu idejni koncept rozarija u fluorescentnoj rozoj boji zamišljen od poda do stropa u desakraliziranom prostoru. Time se može povući paralela s prvim izloženim rozarijem u sakralnom prostoru dubrovačke crkve Rozario 1988. i stvorene imerzivne instalacije u kapeli sv. Stjepana. Umjetnica po prvi puta predstavlja rozarij u integralnoj instalativnoj formi, izložbom se premijerno predstavlja i u kiparskom mediju rozarijem izlivenom u bronci. Radovi su stvarani u Dubrovniku i umjetničinom atelieru te in situ u razdoblju od četiri dana.
Kako je Branko Franceschi naglasio: „Ako ‘Rozarij sv. Stjepana’ nije do sada samom veličinom najambiciozniji projekt Dubravke Lošić, onda je svakako najambiciozniji u namjeri da ostvari ideju totalnog umjetničkog djela i u potpunosti se prilagodi i poistovjeti s prostorom“. Stoga ne propustite doći i sudjelovati u kontemplativnom raslojavanju Dubravkinih rozarija do 09. rujna.
Izložba je ostvarena sredstvima Grada Labina, Ministarstva kulture i medija RH i Istarske županije. Na otvorenju sudjelovali su i ravnateljica POU Labin Renata Kiršić Veselica, kustosica Galerije Stephanie Peršić kao organizatorica i pročelnik odjela za društvene djelatnosti Grada Labina Borjan Batagelj.
O AUTORICI
Dubravka Lošić (Dubrovnik, 1964.)
Školu primijenjenih umjetnosti završila je u Zagrebu. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1988. godine u klasi Ferdinanda Kulmera. Paralelno je studirala povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Živi i radi u Dubrovniku kao slobodna umjetnica.
Izlaže od 1983. godine na samostalnim izložbama u Hrvatskoj: Umjetničkom paviljonu Zagreb, Muzejskom prostoru Split, Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, Galeriji narodnog sveuličišta Poreč, HDLU – Galeriji proširenih medija u Zagrebu, Modernoj galeriji Zagreb, u palači Sponza na Dubrovačkim ljetnim igrama, trima serijama izložbi „Susreti” u depou u vlastitom studiju, Galeriji sv. Krševana u Šibeniku, i grupnim izložbama: Galeriji Collegium artisticum u Sarajevu, Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, Galeriji umjetnina Split, Multimedijalnom centru u Rovinju, Podrumima Dioklecijanove palače u Splitu, Gradskom muzeju Vukovara, Narodnom muzeju u Zadru, Gradskom muzeju Vinkovci, Muzeju grada Rijeke, Modernoj galeriji Rijeka, Gliptoteci HAZU, Galeriji Galženica u Velikoj Gorici. U inozemstvu izlaže na samostalnim igrupnim izložbama: Jeune Peinture 92, 93 Grand Palais (Pariz), Ausstellung von Künstlern aus Dubrovnik in Graz, Citypark (Graz), Paulina Rieloff Gallery – Centre for Global Cultural Expression (New York), In Movimento – 7 in movimento, Palazzo dell’Esplanade (Merano), XIX Biennale d’Alexandrie, Centre National des Arts Plastiques (Alexandria), Art Contemporain Croate, Salle des Fêtes (Mairie du VIe, Palace Saint- Sulpice (Pariz), Das meer – Zeitgenössische Kunst aus Kroatien, Deutsche Welle (Köln), Dubravka Losic – Peintre de Dubrovnik – Croatie, Château Sainte -Barbe, Ville de Fontenay-aux-Roses (Pariz), Mediterranean Challenge – Eight Croatian Artists, Cliff Gallery, Netanya (Izrael), XX Biennale d’Alexandrie, Musée des Beaux-Arts, Alexandria, 3. Pekinško Biennale međunarodne umjetnosti – BIAB, National Art Museum of China (Peking), Selection 2012, Galleria Yvonne Arte Contemporanea (Vicenza). Uz slikarstvo, instalacije i objekte, bavi se scenografijom i kostimografijom. Njezini radovi nalaze se u brojnim javnim (Moderna galerija, Zagreb, Umjetnička galerija Dubrovnik) i privatnim (Italija, Njemačka, Španjolska, Švicarska, Indija, Čile, Francuska, Austrija, Lihtenštajn, SAD) zbirkama. Dobitnica je brojnih nagrada među kojima Nagrada 30. Zagrebačkog salona, nagrada Nouvel Art Francais, Pariz, i nagrada Tirena za najbolju scenografiju.
Urednica je monografije Dubravka Lošić, autorice teksta Margarite Sveštarov Šimat.
U petak 9. siječnja 2026. u 20 sati u Laubi – kući za ljude i umjetnost otvara se izložba Riječi, slike i snovi – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića, koja publici donosi iznimno vrijedan i rijetko viđen presjek povijesti plakata kao medija vizualne komunikacije, umjetničkog izraza i društvenog svjedočanstva. Riječ je o izložbi koja ne pretendira tek na estetski doživljaj, nego otvara prostor za dublje razumijevanje plakata kao slojevitog kulturnog artefakta, u kojem se susreću dizajn, umjetnost, ideologija, tehnologija i svakodnevni život, a koji je tijekom 20. stoljeća imao presudnu ulogu u oblikovanju vizualnog identiteta javnog prostora.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Završilo je osmo izdanje Art Zagreba, središnjeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti, koje se ove godine po prvi put održalo u prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i predstavilo iznimno bogat i raznovrstan programski i izložbeni sadržaj. Posjetitelji su imali priliku razgledati radove više od pedeset umjetnika, sudjelovati u aukciji, panelima i predavanjima, pronaći rijetke publikacije te odabrati poseban blagdanski dar za pod bor.
Atelijer Meštrović ponovno je otvoren nakon godina obnove, koju je pokrenula potreba da se prostor osnaži i obnovi nakon potresa, a tijekom koje je svaki kutak pažljivo prilagođen kako bi prostor ponovno zaživio i omogućio posjetiteljima intiman susret s umjetnikovim životom i opusom. Sada, s novim stalnim postavom, posjetitelji mogu uroniti u ambijent atelijera u kojem je Ivan Meštrović živio i stvarao, doživjeti njegovu umjetnost izbliza i otkriti priče koje se kriju iza svake skulpture.
Zagreb je sinoć dobio novi razlog za sjaj u predblagdanskom ozračju, kada je u elegantnom i pomalo mističnom prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti otvoren Art Zagreb 2025., osmo izdanje najvažnijeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti. Do nedjelje, 14. prosinca, prostor nekadašnje Prve hrvatske štedionice pretvara se u živuću scenu kreativnosti i inspiracije, mjesto na kojem se prošlost i budućnost spajaju u jedinstvenom iskustvu. Oktogon, sa svojim visokim stropovima, brušenim kamenim zidovima i nekadašnjim bankarskim šuštanjem kovanica, sada odjekuje žamorom posjetitelja, klikom fotoaparata i diskusijama o umjetnosti, stvarajući ambijent u kojem svaki kutak nosi novu priču i vizualno iznenađenje.
U ambijentu Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, prostoru koji već desetljećima čuva duh likovne tradicije Zagreba, jučer je održana pop-up izložba koja je privukla pažnju ljubiteljica mode, umjetnosti i snažnih vizualnih priča. Pod naslovom “Etna Maar – 20 godina snage, elegancije, transformacije”, izložba je obilježila dva desetljeća stvaralačkog puta dizajnerice Andrijane Subotič Pjajčik, žene čiji je modni izričaj obilježio hrvatsku scenu i ostavio prepoznatljiv, neizbrisiv trag.
Kad stane na scenu, Dorian Stipčić zna da glas sam po sebi nije dovoljan. On ne pjeva samo note, nego priču, emociju, trenutak koji publika osjeti prije nego što izgovori prvu riječ. Mladi Varaždinac, glumac i pjevač s klasičnim obrazovanjem i bogatim kazališnim iskustvom, ove godine čeka svoj trenutak kao PRVA REZERVA na Dori s pjesmom "Loved". I dok mnogi gledatelji vide samo finaliste i spektakularne izvedbe, Dorian zna da pravi izazov počinje puno prije nego se upale reflektori: u disciplini, strpljenju i pripremljenosti koja nastaje godinama provedenima u kazališnim dvoranama.
Pjesma Andromeda, s kojom se grupa Lelek ove godine predstavlja na Dori, na prvi pogled djeluje kao suvremena etno-pop kompozicija snažne emocionalne gradnje i hipnotičkog refrena. Međutim, već nakon prvog slušanja postaje jasno da se iza njezina zvuka ne krije tek estetska igra tradicijom, nego duboko promišljena naracija o identitetu, pamćenju, ženskom iskustvu i povijesnom teretu koji se prenosi s koljena na koljeno. Andromeda je pjesma koja ne traži brzu reakciju, nego strpljivo slušanje i razumijevanje konteksta iz kojeg je proizašla.
