Slike zaboravljenog umjetnika, godinama skladištene na jednom zagrebačkom tavanu, izložit će se u Laubi. Iako zvuči kao savršeni klišej, ova priča je zapravo istinita. Izložba Ljubomira Perčinlića otvara se 25. ožujka u 19:00 sati te će ostati otvorena do 3. travnja.
Kada je Miljenko Jergović prije sedam godina napisao intiman osvrt na malu retrospektivu Ljubomira Perčinlića u Galeriji Libar i zaželio se vidjeti djela ovog zaboravljenog umjetnika u većem prostoru, vjerujemo da nije mogao ni pretpostaviti da će njegov prijedlog zaista naići na plodno tlo. U svome tekstu s kraja 2017. godine, Jergović vividno se i s nostalgijom sjeća bezimene smeđe-sive slike Ljubomira Perčinlića koja je visjela na zidu stana njegova ujaka u Zenici. Kao dječaka toliko ga je intenzivno obuzimala da je prilikom odlaska u goste, mladi Jergović uvijek dolazio s jednim ciljem – da je gleda.
Prvi impuls prema kontekstualizaciji jednog dijela Perčinlićeva djelovanja i izlaganju radova, u prostoru kakvog zaslužuje, došao je od spomenutog Jergovićevog teksta, a drugi pak od Marijana Špoljara, vlasnika i voditelja koprivničke Galerije S te vrsnog poznavatelja Perčinlićevog stvaralaštva. Na Laubinom sajmu umjetnina Nesvrstani, Špoljar je jedne godine izložio Perčinlićevu apstraknu sliku. Godinama kasnije, u komunikaciji s umjetnikovim sinom Brankom Perčinlićem, deseci ulja na platnu, crteža i nekoliko skulptura ovoga zaboravljenog umjetnika skinuta su s tavana, restaurirana te će se izložiti na velikoj izložbi u Laubi. Iako zvuči kao savršeni klišej, ova priča je zapravo istinita.
Velikom izložbom apstraktnih slika i skulptura Ljubomira Perčinlića u Laubi, obnavlja se sjećanje na zaboravljenog umjetnika, otvarajući nova područja istraživanja stručnjacima. Izložbom će se predstaviti Perčinlićeve apstraktne slike nastale u rasponu od posljednjih gotovo dvadeset godina njegova života. Osim ulja na platnu i crteža, izložit će se i skulpture, a posjetitelji će imati priliku vidjeti gotovo pedeset Perčinlićevih radova, većina od kojih dosad nije bila izlagana. Izuzetna je to prilika za kolekcionare moderne umjetnosti!
Ljubomir Perčinlić, rođen 1939. godine u Zenici, još je u ranim šezdesetim godinama krenuo prema sažimanju, redukciji i sintezi svog umjetničkog izraza. Počevši od interpretacija bosanskog pejzaža, istražujući prirodnu ljepotu i romantičnu povijesnu sliku, Perčinlić je tragao za “formulom” kojom bi uhvatio suštinu krajolika. Kroz postupno reduciranje prikaza u gotovo geometrizirane forme i varijacije nježnih bijelih, sivih i plavičastih tonova, slikaru je konkretan motiv postao samo daleko sjećanje – inspirativno ishodište bez ikakve namjere rekonstrukcije motiva. Godine 1992. preselio je u Zagreb gdje umire 7. rujna 1998. godine.
U Galeriji Kranjčar u petak, 30. siječnja, s početkom u 19 sati, bit će otvorena izložba fotografija Zore i sutoni autora Maroja Vučićevića, koja publici donosi suzdržan, kontemplativan vizualni svijet nastao dugogodišnjim, tihim i posvećenim fotografskim radom.
27 siječnja 2026
Izložba povodom Noći muzeja donosi presjek stvaralaštva Frane Missije i vodi kroz Split, Pariz i New York viđene očima umjetnika koji je gradove pretvarao u emociju, pokret i osobni zapis
26 siječnja 2026
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar sinoć je otvorena izložba „TANKA – Istraživanje forme, ravnoteže i materijala kroz suvremeni autorski nakit“, kojom se javnosti prvi put predstavlja istoimena kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Riječ je o autorskom projektu koji proizlazi iz osobnog senzibiliteta autorice, njezinih iskustava u arhitekturi te dugotrajnog istraživanja odnosa između forme, materijala i tijela, a realiziran je kroz minimalistički izraz i modularnu strukturu nakita.
22 siječnja 2026
Velik interes publike obilježio je završetak izložbe Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica: skica za portret, koja je proteklog vikenda zatvorena u Oktogonu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a koju je od otvorenja 6. prosinca 2025. godine razgledalo više od osam tisuća posjetitelja, čime je potvrđena snažna potreba publike za ponovnim čitanjem i vrednovanjem zaboravljenih poglavlja nacionalne povijesti dizajna.
19 siječnja 2026
U rasprodanoj Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog, pred publikom koja je do posljednjeg mjesta ispunila prostor, premijerno je izvedena predstava „MARE #ženamajkaglumica“, snažna i duboko osobna kazališna ispovijest koja je publiku vodila kroz čitav spektar emocija – od iskrenog smijeha do tišine ispunjene suzama.
19 siječnja 2026
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar 21. siječnja otvara se izložba TANKA, prva kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Kolekcija je rezultat autoričinog intimnog izraza, spajajući osobna iskustva, emocije i arhitektonsku preciznost.
12 siječnja 2026
U petak 9. siječnja 2026. u 20 sati u Laubi – kući za ljude i umjetnost otvara se izložba Riječi, slike i snovi – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića, koja publici donosi iznimno vrijedan i rijetko viđen presjek povijesti plakata kao medija vizualne komunikacije, umjetničkog izraza i društvenog svjedočanstva. Riječ je o izložbi koja ne pretendira tek na estetski doživljaj, nego otvara prostor za dublje razumijevanje plakata kao slojevitog kulturnog artefakta, u kojem se susreću dizajn, umjetnost, ideologija, tehnologija i svakodnevni život, a koji je tijekom 20. stoljeća imao presudnu ulogu u oblikovanju vizualnog identiteta javnog prostora.
07 siječnja 2026
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
20 prosinca 2025
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
29 siječnja 2026
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
29 siječnja 2026
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
28 siječnja 2026
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
28 siječnja 2026
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
27 siječnja 2026