Slike zaboravljenog umjetnika, godinama skladištene na jednom zagrebačkom tavanu, izložit će se u Laubi. Iako zvuči kao savršeni klišej, ova priča je zapravo istinita. Izložba Ljubomira Perčinlića otvara se 25. ožujka u 19:00 sati te će ostati otvorena do 3. travnja.
Kada je Miljenko Jergović prije sedam godina napisao intiman osvrt na malu retrospektivu Ljubomira Perčinlića u Galeriji Libar i zaželio se vidjeti djela ovog zaboravljenog umjetnika u većem prostoru, vjerujemo da nije mogao ni pretpostaviti da će njegov prijedlog zaista naići na plodno tlo. U svome tekstu s kraja 2017. godine, Jergović vividno se i s nostalgijom sjeća bezimene smeđe-sive slike Ljubomira Perčinlića koja je visjela na zidu stana njegova ujaka u Zenici. Kao dječaka toliko ga je intenzivno obuzimala da je prilikom odlaska u goste, mladi Jergović uvijek dolazio s jednim ciljem – da je gleda.
Prvi impuls prema kontekstualizaciji jednog dijela Perčinlićeva djelovanja i izlaganju radova, u prostoru kakvog zaslužuje, došao je od spomenutog Jergovićevog teksta, a drugi pak od Marijana Špoljara, vlasnika i voditelja koprivničke Galerije S te vrsnog poznavatelja Perčinlićevog stvaralaštva. Na Laubinom sajmu umjetnina Nesvrstani, Špoljar je jedne godine izložio Perčinlićevu apstraknu sliku. Godinama kasnije, u komunikaciji s umjetnikovim sinom Brankom Perčinlićem, deseci ulja na platnu, crteža i nekoliko skulptura ovoga zaboravljenog umjetnika skinuta su s tavana, restaurirana te će se izložiti na velikoj izložbi u Laubi. Iako zvuči kao savršeni klišej, ova priča je zapravo istinita.
Velikom izložbom apstraktnih slika i skulptura Ljubomira Perčinlića u Laubi, obnavlja se sjećanje na zaboravljenog umjetnika, otvarajući nova područja istraživanja stručnjacima. Izložbom će se predstaviti Perčinlićeve apstraktne slike nastale u rasponu od posljednjih gotovo dvadeset godina njegova života. Osim ulja na platnu i crteža, izložit će se i skulpture, a posjetitelji će imati priliku vidjeti gotovo pedeset Perčinlićevih radova, većina od kojih dosad nije bila izlagana. Izuzetna je to prilika za kolekcionare moderne umjetnosti!
Izložba se otvara 25. ožujka u 19:00 sati te će ostati otvorena do 3. travnja.
Ljubomir Perčinlić, rođen 1939. godine u Zenici, još je u ranim šezdesetim godinama krenuo prema sažimanju, redukciji i sintezi svog umjetničkog izraza. Počevši od interpretacija bosanskog pejzaža, istražujući prirodnu ljepotu i romantičnu povijesnu sliku, Perčinlić je tragao za “formulom” kojom bi uhvatio suštinu krajolika. Kroz postupno reduciranje prikaza u gotovo geometrizirane forme i varijacije nježnih bijelih, sivih i plavičastih tonova, slikaru je konkretan motiv postao samo daleko sjećanje – inspirativno ishodište bez ikakve namjere rekonstrukcije motiva. Godine 1992. preselio je u Zagreb gdje umire 7. rujna 1998. godine.
U petak 9. siječnja 2026. u 20 sati u Laubi – kući za ljude i umjetnost otvara se izložba Riječi, slike i snovi – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića, koja publici donosi iznimno vrijedan i rijetko viđen presjek povijesti plakata kao medija vizualne komunikacije, umjetničkog izraza i društvenog svjedočanstva. Riječ je o izložbi koja ne pretendira tek na estetski doživljaj, nego otvara prostor za dublje razumijevanje plakata kao slojevitog kulturnog artefakta, u kojem se susreću dizajn, umjetnost, ideologija, tehnologija i svakodnevni život, a koji je tijekom 20. stoljeća imao presudnu ulogu u oblikovanju vizualnog identiteta javnog prostora.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Završilo je osmo izdanje Art Zagreba, središnjeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti, koje se ove godine po prvi put održalo u prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i predstavilo iznimno bogat i raznovrstan programski i izložbeni sadržaj. Posjetitelji su imali priliku razgledati radove više od pedeset umjetnika, sudjelovati u aukciji, panelima i predavanjima, pronaći rijetke publikacije te odabrati poseban blagdanski dar za pod bor.
Atelijer Meštrović ponovno je otvoren nakon godina obnove, koju je pokrenula potreba da se prostor osnaži i obnovi nakon potresa, a tijekom koje je svaki kutak pažljivo prilagođen kako bi prostor ponovno zaživio i omogućio posjetiteljima intiman susret s umjetnikovim životom i opusom. Sada, s novim stalnim postavom, posjetitelji mogu uroniti u ambijent atelijera u kojem je Ivan Meštrović živio i stvarao, doživjeti njegovu umjetnost izbliza i otkriti priče koje se kriju iza svake skulpture.
Zagreb je sinoć dobio novi razlog za sjaj u predblagdanskom ozračju, kada je u elegantnom i pomalo mističnom prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti otvoren Art Zagreb 2025., osmo izdanje najvažnijeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti. Do nedjelje, 14. prosinca, prostor nekadašnje Prve hrvatske štedionice pretvara se u živuću scenu kreativnosti i inspiracije, mjesto na kojem se prošlost i budućnost spajaju u jedinstvenom iskustvu. Oktogon, sa svojim visokim stropovima, brušenim kamenim zidovima i nekadašnjim bankarskim šuštanjem kovanica, sada odjekuje žamorom posjetitelja, klikom fotoaparata i diskusijama o umjetnosti, stvarajući ambijent u kojem svaki kutak nosi novu priču i vizualno iznenađenje.
U ambijentu Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, prostoru koji već desetljećima čuva duh likovne tradicije Zagreba, jučer je održana pop-up izložba koja je privukla pažnju ljubiteljica mode, umjetnosti i snažnih vizualnih priča. Pod naslovom “Etna Maar – 20 godina snage, elegancije, transformacije”, izložba je obilježila dva desetljeća stvaralačkog puta dizajnerice Andrijane Subotič Pjajčik, žene čiji je modni izričaj obilježio hrvatsku scenu i ostavio prepoznatljiv, neizbrisiv trag.
Pjesma Andromeda, s kojom se grupa Lelek ove godine predstavlja na Dori, na prvi pogled djeluje kao suvremena etno-pop kompozicija snažne emocionalne gradnje i hipnotičkog refrena. Međutim, već nakon prvog slušanja postaje jasno da se iza njezina zvuka ne krije tek estetska igra tradicijom, nego duboko promišljena naracija o identitetu, pamćenju, ženskom iskustvu i povijesnom teretu koji se prenosi s koljena na koljeno. Andromeda je pjesma koja ne traži brzu reakciju, nego strpljivo slušanje i razumijevanje konteksta iz kojeg je proizašla.
