Slike zaboravljenog umjetnika, godinama skladištene na jednom zagrebačkom tavanu, izložit će se u Laubi. Iako zvuči kao savršeni klišej, ova priča je zapravo istinita. Izložba Ljubomira Perčinlića otvara se 25. ožujka u 19:00 sati te će ostati otvorena do 3. travnja.
Kada je Miljenko Jergović prije sedam godina napisao intiman osvrt na malu retrospektivu Ljubomira Perčinlića u Galeriji Libar i zaželio se vidjeti djela ovog zaboravljenog umjetnika u većem prostoru, vjerujemo da nije mogao ni pretpostaviti da će njegov prijedlog zaista naići na plodno tlo. U svome tekstu s kraja 2017. godine, Jergović vividno se i s nostalgijom sjeća bezimene smeđe-sive slike Ljubomira Perčinlića koja je visjela na zidu stana njegova ujaka u Zenici. Kao dječaka toliko ga je intenzivno obuzimala da je prilikom odlaska u goste, mladi Jergović uvijek dolazio s jednim ciljem – da je gleda.
Prvi impuls prema kontekstualizaciji jednog dijela Perčinlićeva djelovanja i izlaganju radova, u prostoru kakvog zaslužuje, došao je od spomenutog Jergovićevog teksta, a drugi pak od Marijana Špoljara, vlasnika i voditelja koprivničke Galerije S te vrsnog poznavatelja Perčinlićevog stvaralaštva. Na Laubinom sajmu umjetnina Nesvrstani, Špoljar je jedne godine izložio Perčinlićevu apstraknu sliku. Godinama kasnije, u komunikaciji s umjetnikovim sinom Brankom Perčinlićem, deseci ulja na platnu, crteža i nekoliko skulptura ovoga zaboravljenog umjetnika skinuta su s tavana, restaurirana te će se izložiti na velikoj izložbi u Laubi. Iako zvuči kao savršeni klišej, ova priča je zapravo istinita.
Velikom izložbom apstraktnih slika i skulptura Ljubomira Perčinlića u Laubi, obnavlja se sjećanje na zaboravljenog umjetnika, otvarajući nova područja istraživanja stručnjacima. Izložbom će se predstaviti Perčinlićeve apstraktne slike nastale u rasponu od posljednjih gotovo dvadeset godina njegova života. Osim ulja na platnu i crteža, izložit će se i skulpture, a posjetitelji će imati priliku vidjeti gotovo pedeset Perčinlićevih radova, većina od kojih dosad nije bila izlagana. Izuzetna je to prilika za kolekcionare moderne umjetnosti!
Izložba se otvara 25. ožujka u 19:00 sati te će ostati otvorena do 3. travnja.
Ljubomir Perčinlić, rođen 1939. godine u Zenici, još je u ranim šezdesetim godinama krenuo prema sažimanju, redukciji i sintezi svog umjetničkog izraza. Počevši od interpretacija bosanskog pejzaža, istražujući prirodnu ljepotu i romantičnu povijesnu sliku, Perčinlić je tragao za “formulom” kojom bi uhvatio suštinu krajolika. Kroz postupno reduciranje prikaza u gotovo geometrizirane forme i varijacije nježnih bijelih, sivih i plavičastih tonova, slikaru je konkretan motiv postao samo daleko sjećanje – inspirativno ishodište bez ikakve namjere rekonstrukcije motiva. Godine 1992. preselio je u Zagreb gdje umire 7. rujna 1998. godine.
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Završilo je osmo izdanje Art Zagreba, središnjeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti, koje se ove godine po prvi put održalo u prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i predstavilo iznimno bogat i raznovrstan programski i izložbeni sadržaj. Posjetitelji su imali priliku razgledati radove više od pedeset umjetnika, sudjelovati u aukciji, panelima i predavanjima, pronaći rijetke publikacije te odabrati poseban blagdanski dar za pod bor.
Atelijer Meštrović ponovno je otvoren nakon godina obnove, koju je pokrenula potreba da se prostor osnaži i obnovi nakon potresa, a tijekom koje je svaki kutak pažljivo prilagođen kako bi prostor ponovno zaživio i omogućio posjetiteljima intiman susret s umjetnikovim životom i opusom. Sada, s novim stalnim postavom, posjetitelji mogu uroniti u ambijent atelijera u kojem je Ivan Meštrović živio i stvarao, doživjeti njegovu umjetnost izbliza i otkriti priče koje se kriju iza svake skulpture.
Zagreb je sinoć dobio novi razlog za sjaj u predblagdanskom ozračju, kada je u elegantnom i pomalo mističnom prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti otvoren Art Zagreb 2025., osmo izdanje najvažnijeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti. Do nedjelje, 14. prosinca, prostor nekadašnje Prve hrvatske štedionice pretvara se u živuću scenu kreativnosti i inspiracije, mjesto na kojem se prošlost i budućnost spajaju u jedinstvenom iskustvu. Oktogon, sa svojim visokim stropovima, brušenim kamenim zidovima i nekadašnjim bankarskim šuštanjem kovanica, sada odjekuje žamorom posjetitelja, klikom fotoaparata i diskusijama o umjetnosti, stvarajući ambijent u kojem svaki kutak nosi novu priču i vizualno iznenađenje.
U ambijentu Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, prostoru koji već desetljećima čuva duh likovne tradicije Zagreba, jučer je održana pop-up izložba koja je privukla pažnju ljubiteljica mode, umjetnosti i snažnih vizualnih priča. Pod naslovom “Etna Maar – 20 godina snage, elegancije, transformacije”, izložba je obilježila dva desetljeća stvaralačkog puta dizajnerice Andrijane Subotič Pjajčik, žene čiji je modni izričaj obilježio hrvatsku scenu i ostavio prepoznatljiv, neizbrisiv trag.
Krajem godine zagrebački Oktogon pretvara se u epicentar suvremene umjetnosti. Od 11. do 14. prosinca, Art Zagreb 2025 vraća se kao događaj koji nadilazi klasični sajam — postaje mjesto susreta ideja, vizija i ljudi koji umjetnost žive i misle.
U Oktogonu Novog Muzeja Moderne Umjetnosti (NNMU) otvorena je izložba „Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica: skica za portret“, koja će biti otvorena do 17. siječnja 2026. Autorica izložbe je dr. sc. Jasna Galjer, a kustosice Irena Bekić i Ivana Meštrov. Dizajn postava potpisuje kolektiv Oaza, dok je zvuk oblikovao Andro Giunio.
Nakon gotovo tisuću dana šutnje, potresa i dugotrajnih radova, jedan od najintimnijih prostora hrvatske kulturne baštine ponovno će oživjeti: Atelijer Meštrović sredinom prosinca otvara svoja vrata s novim stalnim postavom, promišljenim s iznimnom pažnjom i dubokim poštovanjem prema životu i djelu Ivana Meštrovića.
Pjevačica Feminnema otvoreno je progovorila o vjeri, obitelji i društvenim temama, a njezine objave izazvale su podijeljene reakcije na društvenim mrežama.
Trajno isključenje Dalibora Matanića iz DHFR-a mnogi već nazivaju presedanom u domaćoj filmskoj industriji, ali i jasnom porukom o nultoj toleranciji prema nasilju i zloupotrebi moći u profesionalnom okruženju.
