Sinoć je u bečkoj Galeriji Frank svečano otvorena izložba akademske slikarice Ivone Šimunović „After all“ uz umjetnički razgovor sa Simone Sentall, voditeljicom kolekcije TBA21 i kustosicom izložbe Jelenom Tamindžija Donnart.
Osim Simone Sentall iz TB21, izložbu su posjetili Marijana Schneider, kustosica Muzeja moderne umjetnosti Salzburg, Lisa Ortner-Kreil, kustosica Kunstforum Wien, Jasper Sharp, direktor Phileas austrijskog ureda za suvremenu umjetnost, Tatiana Wiesner – Pavlova, kustosica i autorica knjige Behind the Gallery, Tevž Logar, nezavisni kustos, Silvia Jaklitsch direktorica izdavačke kuće Verlag für Moderne Kunst, Adel Bahtanović ispred zaklade UNIQA SEE Future te brojni ljubitelji i posjetitelji međunarodnog sajma suvremene umjetnosti Vienna Contemporary koji se upravo održava u Beču.
Izložba „After all“ je dio višegodišnjeg projekta platforme Nomad – Hrvatskog ureda za suvremenu umjetnost, koji je posvećen međunarodnoj promociji umjetnika iz Hrvatske i susjednih zemalja. Projekt okuplja iznimne umjetnike kao što su Lovro Artuković, Jasmina Cibic, Šejla Kamerić, Zlatan Vehabović i Jelena Bando, te doprinosi njihovom prepoznatljivom djelovanju na europskoj umjetničkoj sceni.
Nova serija Ivone Šimunović nastavlja se na ranije cikluse pa se prepoznatljivi motivi prožimaju i ovom serijom, bilo da se radi o motivu kruga ili pak apstrahiranih formi s natruhama figuracije iz inventara svakodnevice. Umjetnica, kojoj su ostali tek predmeti obremenjeni uspomenama, poriv za borbu protiv zaborava pronalazi u neprestanom ponavljanju radnje intuitivnog poteza kista gdje u svojevrsnom fizičkom buntu gustih namaza i premazivanja površine uljnim bojama nastoji vremenu oduzeti sposobnost prolaznosti. Iako su prisutni povremeni izleti u figuraciju poput centrotavola, umjetnica ostaje odana svojevrsnim emotivnim pejzažima gdje, poput umjetnika romantizma, reljef promatra kao odraz svoje duše. Njezin je duh zarobljen u relativnom vakuumu bez apsolutne mase, vremena i prostor , vakuumu u kojem figurativni detalji sjećanja iščezavaju dok se ona grčevito drži za kist i platno ne dopuštajući vremenu da briše konture najdražeg joj lica.
Kustosica Jelena Tamindžija Donnart je istaknula da se umjetnost Ivone Šimunović ne može definirati tek kao nova apstrakcija na horizontu suvremene hrvatske umjetnosti, već kao apstrakcija koju Rothko naziva „umjetnošću koja živi i diše“ te objasnila: „U koloristički snažno nabijenim radovima pažljivo će oko primijetiti mala zarezivanja, gusto nanesene slojeve boje koje reljefno podižu površinu te namaze boje koji se skrivaju i povremeno izviru na površinu kao da hvataju zrak za nove i izazovnije kompozicijske zarone. Forme nestaju i ponovno se stvaraju simulirajući istovremeno tehnike akvarela u kojem se slikar prevario s količinom boje i intenzivnog impasta kao sukobljavanje paradoksalnih osjećaja. Šimunović u svojim radovima ispisuje sentimentalne kartografije poput iskusnog kormilara koji je prošao sva stanja mora, ne bojeći se pokazati svoje slojevite ožiljke i dopustiti im da polagano izblijede.“
Ivona Šimunović rođena je u Dubrovniku 1979. godine gdje je završila srednju Umjetničku školu Luke Sorkočevića. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2002. u klasi Zlatka Kauzlarića Atača. Izlaže na samostalnim i grupnim izložbama. Od 2020. radi kao kustos pedagog u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik gdje sudjeluje u osmišljavanju, organizaciji i realizaciji edukativnog programa Umjetničke galerije Dubrovnik.
Izložba „After all“ može se pogledati do 17.rujna, a organizirana je uz podršku partnera: Grad Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija, Turistička zajednica Grada Dubrovnika, Ministarstvo kulture i medija RH, FACE Croatia, Maistra i Nomad.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Završilo je osmo izdanje Art Zagreba, središnjeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti, koje se ove godine po prvi put održalo u prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i predstavilo iznimno bogat i raznovrstan programski i izložbeni sadržaj. Posjetitelji su imali priliku razgledati radove više od pedeset umjetnika, sudjelovati u aukciji, panelima i predavanjima, pronaći rijetke publikacije te odabrati poseban blagdanski dar za pod bor.
Atelijer Meštrović ponovno je otvoren nakon godina obnove, koju je pokrenula potreba da se prostor osnaži i obnovi nakon potresa, a tijekom koje je svaki kutak pažljivo prilagođen kako bi prostor ponovno zaživio i omogućio posjetiteljima intiman susret s umjetnikovim životom i opusom. Sada, s novim stalnim postavom, posjetitelji mogu uroniti u ambijent atelijera u kojem je Ivan Meštrović živio i stvarao, doživjeti njegovu umjetnost izbliza i otkriti priče koje se kriju iza svake skulpture.
Zagreb je sinoć dobio novi razlog za sjaj u predblagdanskom ozračju, kada je u elegantnom i pomalo mističnom prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti otvoren Art Zagreb 2025., osmo izdanje najvažnijeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti. Do nedjelje, 14. prosinca, prostor nekadašnje Prve hrvatske štedionice pretvara se u živuću scenu kreativnosti i inspiracije, mjesto na kojem se prošlost i budućnost spajaju u jedinstvenom iskustvu. Oktogon, sa svojim visokim stropovima, brušenim kamenim zidovima i nekadašnjim bankarskim šuštanjem kovanica, sada odjekuje žamorom posjetitelja, klikom fotoaparata i diskusijama o umjetnosti, stvarajući ambijent u kojem svaki kutak nosi novu priču i vizualno iznenađenje.
U ambijentu Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, prostoru koji već desetljećima čuva duh likovne tradicije Zagreba, jučer je održana pop-up izložba koja je privukla pažnju ljubiteljica mode, umjetnosti i snažnih vizualnih priča. Pod naslovom “Etna Maar – 20 godina snage, elegancije, transformacije”, izložba je obilježila dva desetljeća stvaralačkog puta dizajnerice Andrijane Subotič Pjajčik, žene čiji je modni izričaj obilježio hrvatsku scenu i ostavio prepoznatljiv, neizbrisiv trag.
Krajem godine zagrebački Oktogon pretvara se u epicentar suvremene umjetnosti. Od 11. do 14. prosinca, Art Zagreb 2025 vraća se kao događaj koji nadilazi klasični sajam — postaje mjesto susreta ideja, vizija i ljudi koji umjetnost žive i misle.
U danu koji prirodno poziva na tišinu, usporavanje i povratak sebi, Matija Cvek objavio je novu pjesmu – onu koja ne traži pažnju glasno, ali je dobiva iskreno. Objavljena na Božić, pjesma Dom su ljudi (radni naziv prema poruci) donosi jednostavnu, ali duboko univerzalnu misao: dom nisu ni gradovi ni adrese, nego ljudi s kojima dijelimo život.
U Ujedinjenom Kraljevstvu utrka za vrh glazbenih ljestvica svake je godine u prosincu žešća nego u bilo kojem drugom razdoblju. Tijekom božićnog tjedna i najveće zvijezde i manje poznata imena ulažu iznimne napore kako bi s pjesmom ili albumom dosegli prvo mjesto – jer se božićni broj jedan smatra osobito prestižnim i simbolički snažnim uspjehom.
Vratimo se nakratko u veljaču. Dodjela Grammyja 2025. godine i Beyoncé koja ispisuje povijest. Ne samo da joj je napokon dodijeljena najvažnija nagrada večeri, album godine, nego je postala i prva crna žena koja je osvojila Grammy za najbolji country album – za Cowboy Carter. Nedavne promjene koje je uvela Recording Academy tu pobjedu čine još monumentalnijom: moguće je da je Beyoncé ujedno i posljednja osoba koja će ikada osvojiti tu nagradu u tom obliku.
Godinama se činilo da je Gmail adresa nešto što dobiješ jednom – i zauvijek ostaje isto. Bez obzira na to jesi li je otvorio kao tinejdžer, pod nadimkom koji danas zvuči neugodno, ili prije nego što si mogao predvidjeti koliko će Google račun postati važan dio svakodnevice.
