Zagrebački Muzej za umjetnost i obrt koji je u obnovi, ove godine obilježava 145. godišnjicu svojeg postojanja te će tom prigodom njegov cjelogodišnji izložbeni program biti u znaku MUO145. Ova značajna obljetnica prilika je za refleksiju na bogatu povijest Muzeja, koji je svojim osnutkom 1880. godine postao ključna institucija u očuvanju i promicanju kulturne baštine.
S tim ciljem do kraja godine Muzej za umjetnost i obrt planira organizirati i otvoriti čak sedam vlastitih te tri partnerske izložbe u zemlji i u inozemstvu, izdati dvije nove stručne monografije te sudjelovati u nizu brojnih programa u suradnji s različitim domaćim i stranim institucijama, Gradom Zagrebom i lokalnom zajednicom.
Iz bogatog ovogodišnjeg programskog plana MUO izdvaja objavu velike, sveobuhvatne, bogato ilustrirane monografije koja obuhvaća dugo razdoblje djelovanja Muzeja, od njegovog osnutka do gotovo kraja 2023. godine. Monografija MUO, čije je izdanje najavljeno za drugu polovicu 2025. godine u suradnji sa Školskom knjigom, jedno je u nakladničkom nizu od velikih monografskih izdanja koja Muzej za umjetnost i obrt planira realizirati i u budućnosti. Sljedeća je u pripremi monografija o velikoj muzealki i dugogodišnjoj ravnateljici Muzeja Zdenki Munk.
„Ova velika obljetnica nas podsjeća na važnost muzeja kao institucije koja nije samo čuvar baštine, već i dinamičan prostor kreativnosti, istraživanja i dijaloga. U 145 godina svojeg postojanja Muzej za umjetnost i obrt postao je nezaobilazan dio kulturnog života Hrvatske, a mi planiramo niz aktivnosti koje će donijeti nove izazove i inspiraciju za buduće generacije posjetitelja“, izjavio je ravnatelj muzeja, Sanjin Mihelić.
Okosnice izložbenog programa bit će dvije velike izložbe, u Zagrebu i u Puli. Zagrebačka će izložba biti posvećena gotičkom i renesansnom zlatarstvu 15. i 16. stoljeća, a otvorit će se 7. rujna u Muzeju grada Zagreba na dan ujedinjenja Gradeca i Kaptola kao jedna od okosnica programa 175 godina ujedinjenja Grada. Izložba, kojoj je partner Zagrebačka nadbiskupija, prezentirat će najznačajnije primjere zlatarstva kasnosrednjovjekovnog Zagreba i prostora nekadašnje velike Zagrebačke biskupije, danas Nadbiskupije. Izložit će se pedesetak remek-djela zlatarskih majstora većinom posuđenih iz Riznice Zagrebačke katedrale, među kojima i najstarija relikvija zagrebačke Crkve donesena u Zagreb u 12. stoljeću, uložena u pozlaćeni srebrni križ ukrašen emajlom i dragim kamenjem kao i najznačajniji primjeri zlatarstva poput pastorala, monstranci i pacifikala iz tog razdoblja.
Još jednu značajnu izložbu u obljetničkoj godini MUO će otvoriti početkom lipnja u Puli u muzejsko-galerijskom prostoru Sveta Srca. Muzej za umjetnost i obrt ovom će izložbom predstaviti široki spektar odabranih najreprezentativnijih predmeta lijepih i primijenjenih umjetnosti od 13. stoljeća do danas koji osim estetske vrijednosti imaju i značajnu povezanost sa širim kulturnim i društvenim kontekstima u kojima su nastali. Predstavljanjem odabranih remek-djela iz bogatih muzejskih zbirki, koja su ključna za razumijevanje promjena i transformacija suvremenog društva, Muzej za umjetnost i obrt želi dati dodatan doprinos zajednici čineći kulturnu baštinu dostupnom širokoj javnosti upravo u svojoj obljetničkoj godini.
Uz pulsku i zagrebačku izložbu MUO će u sklopu ovogodišnje Noći muzeja otvoriti izložbu „Sjaj i boja: oblikovanje stakla u 19. stoljeću“ u Gradskom muzeju Nova Gradiška koja će potom na jesen gostovati i u Sloveniji u Dolenjskom muzeju u Novom Mestu. Slijedi izložba „Marijan Detoni: od skice do matrice“ u Galeriji umjetnina u Splitu, izložba pokladnih kostima „Pokladni korzo – restaurirani pokladni kostimi iz fundusa Muzeja za umjetnost i obrt“ u Galeriji ULUPUH u Zagrebu, izložba posvećena makedonskoj umjetnici Menče Spirovskoj te izložba fotografija studija obitelji Arsovski u suradnji s Muzejem grada Skopja i Kulturno-informativnim centrom Republike Sjeverne Makedonije u Zagrebu. Slijede još tri partnerske izložbe, „Histo(e)rija zaborava – prve zaposlenice u zagrebačkim muzejima“ u suradnji s Etnografskim muzejem i Hrvatskim školskim muzejem, međunarodna izložba u Staklarskom centru u Bärnbachu u Austriji te izložba „Arhitektura i kultura stanovanja u Zagrebu 1880-1940.“ u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.
„Iako obnova zgrade muzeja zahtijeva prilagodbu programskih aktivnosti i djelovanja Muzeja, naš cilj ostaje isti – kontinuirano donositi visokokvalitetne izložbene i druge programe kroz suradnje s našim partnerima čime želimo osigurati da i dalje budemo važna karika kulturnog života u ovom tranzicijskom razdoblju“, istaknuo je ravnatelj Sanjin Mihelić.
Fotografija je za Hrvoja Zalukara mnogo više od profesije kojom se bavi već više od dva desetljeća. Ona je njegov način promatranja ljudi, prirode i svijeta koji ga okružuje. Tijekom karijere fotografirao je glumce, plesače, modne modele i brojne javne osobe, surađivao s kazalištima i časopisima te razvijao vlastite umjetničke projekte. Danas ga sve više zanimaju prizori koje većina ljudi u svakodnevnoj žurbi gotovo i ne primjećuje. Upravo je iz takvog promatranja prirode nastala njegova nova izložba „Fraktal svjesnosti”, koja je bila povod za opsežan razgovor o fotografiji, umjetnosti, životnim promjenama i osobnim iskustvima koja su oblikovala njegov pogled na svijet.
Pariška opera i modna kuća CHANEL nastavljaju dugogodišnju suradnju povodom svečanog otvorenja baletne sezone 2026./2027., događaja koji na jednoj pozornici okuplja različite generacije plesača, od učenika baletne škole do najistaknutijih solista ansambla. CHANEL je pokrovitelj ove svečanosti od 2018. godine, a njegova povezanost s jednom od najpoznatijih opernih institucija u Europi tijekom posljednjih godina dodatno je proširena. Od 2023. modna kuća ima status glavnog pokrovitelja Pariške opere, dok je 2025. preuzela i ulogu posebnog pokrovitelja njezine obnove. Suradnja obuhvaća financijsku i institucionalnu podršku, izradu scenskih kostima te sudjelovanje u projektima kojima se mladim plesačima omogućuje prijelaz iz obrazovanja u profesionalni baletni svijet.
Postoje profesionalni putevi koji se mogu precizno rekonstruirati unatrag, označiti važnim odlukama, planovima, ambicijama i pažljivo odmjerenim potezima, a postoje i oni koji tek iz perspektive vremena počinju izgledati kao cjelina, iako su u trenutku kada su se događali često bili samo odgovor na okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti.
Gornji grad ponovno je postao jedno od najprivlačnijih mjesta zagrebačkog ljeta jer je otvoren ČVENK, festival koji tijekom četrnaest dana donosi bogat i raznolik program posvećen suvremenoj umjetnosti, kulturi, glazbi, kazalištu, kreativnosti i zajedničkom provođenju vremena na otvorenom. Ovaj jedinstveni gradski događaj pretvara skrivene zagrebačke atrije, parkove, šetališta i povijesne prostore u žive pozornice na kojima se svakodnevno od 18 sati do ponoći susreću umjetnici, izvođači, kreativci i građani željni drugačijeg doživljaja ljeta u samom središtu grada.
Snježana Abramović Milković pripada rijetkoj skupini ljudi u hrvatskoj kulturi koja je svoju profesionalnu biografiju istovremeno ispisivala na plesnoj pozornici, u festivalskim uredima, međunarodnim kulturnim mrežama i na čelu jedne od najvažnijih kazališnih institucija u zemlji. Od suvremenog plesa i eksperimentalne biologije do upravljanja Zagrebačkim kazalištem mladih, njezin karijerni put teško je svesti na jednu profesiju ili jednu umjetničku disciplinu. Danas, nakon što joj je povjeren i četvrti mandat na čelu ZKM-a, iza nje stoje desetljeća rada tijekom kojih je sudjelovala u oblikovanju hrvatske plesne scene, pokretala međunarodno relevantne projekte i pretvorila ZKM u jedno od najvidljivijih hrvatskih kazališta izvan nacionalnih granica.
Redateljica i scenaristica Ivona Juka već više od dva desetljeća pripada najintrigantnijim autorskim glasovima regionalne kinematografije, a njezin filmski opus, obilježen snažnim psihološkim portretiranjem likova, beskompromisnim propitivanjem društvenih sustava i iznimno sofisticiranom estetikom, profilirao ju je kao autoricu čiji filmovi nadilaze lokalni kontekst i komuniciraju univerzalnim jezikom ljudske intime, slobode i moralne odgovornosti.
Nenad Puhovski jedna je od ključnih figura hrvatske suvremene dokumentaristike, autor i producent čiji je profesionalni rad obilježen dugotrajnim promišljanjem odnosa između filma, društva i etičke odgovornosti slike. Kao redatelj, producent, sveučilišni profesor i kulturni organizator, Puhovski je kroz nekoliko desetljeća djelovanja oblikovao ne samo vlastiti autorski izraz, nego i širi prostor domaćeg dokumentarnog filma, otvarajući ga prema intimnijim, hrabrijim i društveno angažiranijim formama.
Na suvremenoj umjetničkoj sceni sve je manje autora koji identitet ne uzimaju zdravo za gotovo — i sve više onih koji ga seciraju, razgrađuju i ponovno sastavljaju. Među njima se ističe mladi umjetnik Karlo Štefanek, čiji radovi ne nude odgovore, nego otvaraju prostor. Prostor između stvarnog i izmišljenog, osobnog i javnog, tijela i slike. Prostor u kojem identitet prestaje biti stabilna kategorija i postaje proces.
Zagrebački velesajam 31. listopada ugostit će Lollipop Halloween Festival, za koji organizatori očekuju oko 8.000 posjetitelja, čime bi ovogodišnje izdanje postalo jedno od najvećih događanja u dosadašnjoj povijesti ovog domaćeg party brenda. Velik interes publike potaknuo je organizatore na proširenje prvotno zamišljenog festivalskog koncepta, pa će uz tri najavljena glazbena prostora uskoro biti predstavljen i četvrti festivalski floor, čiji se programski sadržaj zasad drži u tajnosti. Posebnost ovog događanja proizlazi iz činjenice da se očekivana posjećenost temelji na prepoznatljivosti samog Lollipopa, bez angažmana velikih međunarodnih izvođača koji su uobičajeni nositelji promocije festivala s nekoliko tisuća posjetitelja.
