Zagrebački Muzej za umjetnost i obrt koji je u obnovi, ove godine obilježava 145. godišnjicu svojeg postojanja te će tom prigodom njegov cjelogodišnji izložbeni program biti u znaku MUO145. Ova značajna obljetnica prilika je za refleksiju na bogatu povijest Muzeja, koji je svojim osnutkom 1880. godine postao ključna institucija u očuvanju i promicanju kulturne baštine.
S tim ciljem do kraja godine Muzej za umjetnost i obrt planira organizirati i otvoriti čak sedam vlastitih te tri partnerske izložbe u zemlji i u inozemstvu, izdati dvije nove stručne monografije te sudjelovati u nizu brojnih programa u suradnji s različitim domaćim i stranim institucijama, Gradom Zagrebom i lokalnom zajednicom.
Iz bogatog ovogodišnjeg programskog plana MUO izdvaja objavu velike, sveobuhvatne, bogato ilustrirane monografije koja obuhvaća dugo razdoblje djelovanja Muzeja, od njegovog osnutka do gotovo kraja 2023. godine. Monografija MUO, čije je izdanje najavljeno za drugu polovicu 2025. godine u suradnji sa Školskom knjigom, jedno je u nakladničkom nizu od velikih monografskih izdanja koja Muzej za umjetnost i obrt planira realizirati i u budućnosti. Sljedeća je u pripremi monografija o velikoj muzealki i dugogodišnjoj ravnateljici Muzeja Zdenki Munk.
„Ova velika obljetnica nas podsjeća na važnost muzeja kao institucije koja nije samo čuvar baštine, već i dinamičan prostor kreativnosti, istraživanja i dijaloga. U 145 godina svojeg postojanja Muzej za umjetnost i obrt postao je nezaobilazan dio kulturnog života Hrvatske, a mi planiramo niz aktivnosti koje će donijeti nove izazove i inspiraciju za buduće generacije posjetitelja“, izjavio je ravnatelj muzeja, Sanjin Mihelić.
Nastavite čitati nakon oglasa
Okosnice izložbenog programa bit će dvije velike izložbe, u Zagrebu i u Puli. Zagrebačka će izložba biti posvećena gotičkom i renesansnom zlatarstvu 15. i 16. stoljeća, a otvorit će se 7. rujna u Muzeju grada Zagreba na dan ujedinjenja Gradeca i Kaptola kao jedna od okosnica programa 175 godina ujedinjenja Grada. Izložba, kojoj je partner Zagrebačka nadbiskupija, prezentirat će najznačajnije primjere zlatarstva kasnosrednjovjekovnog Zagreba i prostora nekadašnje velike Zagrebačke biskupije, danas Nadbiskupije. Izložit će se pedesetak remek-djela zlatarskih majstora većinom posuđenih iz Riznice Zagrebačke katedrale, među kojima i najstarija relikvija zagrebačke Crkve donesena u Zagreb u 12. stoljeću, uložena u pozlaćeni srebrni križ ukrašen emajlom i dragim kamenjem kao i najznačajniji primjeri zlatarstva poput pastorala, monstranci i pacifikala iz tog razdoblja.
Još jednu značajnu izložbu u obljetničkoj godini MUO će otvoriti početkom lipnja u Puli u muzejsko-galerijskom prostoru Sveta Srca. Muzej za umjetnost i obrt ovom će izložbom predstaviti široki spektar odabranih najreprezentativnijih predmeta lijepih i primijenjenih umjetnosti od 13. stoljeća do danas koji osim estetske vrijednosti imaju i značajnu povezanost sa širim kulturnim i društvenim kontekstima u kojima su nastali. Predstavljanjem odabranih remek-djela iz bogatih muzejskih zbirki, koja su ključna za razumijevanje promjena i transformacija suvremenog društva, Muzej za umjetnost i obrt želi dati dodatan doprinos zajednici čineći kulturnu baštinu dostupnom širokoj javnosti upravo u svojoj obljetničkoj godini.
Nastavite čitati nakon oglasa
Uz pulsku i zagrebačku izložbu MUO će u sklopu ovogodišnje Noći muzeja otvoriti izložbu „Sjaj i boja: oblikovanje stakla u 19. stoljeću“ u Gradskom muzeju Nova Gradiška koja će potom na jesen gostovati i u Sloveniji u Dolenjskom muzeju u Novom Mestu. Slijedi izložba „Marijan Detoni: od skice do matrice“ u Galeriji umjetnina u Splitu, izložba pokladnih kostima „Pokladni korzo – restaurirani pokladni kostimi iz fundusa Muzeja za umjetnost i obrt“ u Galeriji ULUPUH u Zagrebu, izložba posvećena makedonskoj umjetnici Menče Spirovskoj te izložba fotografija studija obitelji Arsovski u suradnji s Muzejem grada Skopja i Kulturno-informativnim centrom Republike Sjeverne Makedonije u Zagrebu. Slijede još tri partnerske izložbe, „Histo(e)rija zaborava – prve zaposlenice u zagrebačkim muzejima“ u suradnji s Etnografskim muzejem i Hrvatskim školskim muzejem, međunarodna izložba u Staklarskom centru u Bärnbachu u Austriji te izložba „Arhitektura i kultura stanovanja u Zagrebu 1880-1940.“ u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.
„Iako obnova zgrade muzeja zahtijeva prilagodbu programskih aktivnosti i djelovanja Muzeja, naš cilj ostaje isti – kontinuirano donositi visokokvalitetne izložbene i druge programe kroz suradnje s našim partnerima čime želimo osigurati da i dalje budemo važna karika kulturnog života u ovom tranzicijskom razdoblju“, istaknuo je ravnatelj Sanjin Mihelić.
Nenad Puhovski jedna je od ključnih figura hrvatske suvremene dokumentaristike, autor i producent čiji je profesionalni rad obilježen dugotrajnim promišljanjem odnosa između filma, društva i etičke odgovornosti slike. Kao redatelj, producent, sveučilišni profesor i kulturni organizator, Puhovski je kroz nekoliko desetljeća djelovanja oblikovao ne samo vlastiti autorski izraz, nego i širi prostor domaćeg dokumentarnog filma, otvarajući ga prema intimnijim, hrabrijim i društveno angažiranijim formama.
Na suvremenoj umjetničkoj sceni sve je manje autora koji identitet ne uzimaju zdravo za gotovo — i sve više onih koji ga seciraju, razgrađuju i ponovno sastavljaju. Među njima se ističe mladi umjetnik Karlo Štefanek, čiji radovi ne nude odgovore, nego otvaraju prostor. Prostor između stvarnog i izmišljenog, osobnog i javnog, tijela i slike. Prostor u kojem identitet prestaje biti stabilna kategorija i postaje proces.
U trenutku kada se Hrvatska priprema za nastup na Venecijanskom bijenalu, jedno od najrelevantnijih imena suvremene domaće umjetničke scene – Dubravka Lošić – dobiva prostor koji nadilazi reprezentaciju države i ulazi u zonu duboko osobnog, ali istodobno univerzalnog umjetničkog iskaza. Njezin projekt „Potaknuta strahom i ljepotom“ (Compelled by Fright and Beauty), predstavljen u venecijanskoj palači Zorzi, ne funkcionira kao izolirana izložba, nego kao kondenzirani presjek višedesetljetnog opusa u kojem se materijal, trauma, memorija i percepcija neprestano preoblikuju.
Čini se da je nestala posljednja velika tajna u suvremenom vizualnom umjetničkom svijetu. Gotovo trideset godina nakon što je Banksy, jedan od najutjecajnijih i najpoznatijih uličnih umjetnika našeg doba, počeo ostavljati svoje provokativne, društveno angažirane radove na javnim pročeljima diljem svijeta, najnovija međunarodna novinska istraga ponovno je otvorila pitanje o njegovom stvarnom identitetu. I to ne kao nagađanje, već kao tvrdnju koja se temelji na dokumentima, pravnim zapisima i strateškoj analizi kretanja.
Predsjednica Međunarodnog olimpijskog odbora, Kirsty Coventry, ovih je dana u Cortini, u sklopu Zimskih olimpijskih igara Milano Cortina 2026, razgovarala s olimpijskom reporterkom WBD-a Laurom Robson.
Borut Šeparović ne pripada generaciji koja je kazalište gledala samo kao prostor zabave – on ga vidi kao sustav, laboratorij i mehanizam spoznaje. Njegovo djetinjstvo, smješteno između tribina Maksimira i građanskog salona, oblikovalo je pogled koji ne romantizira prošlost, već traži istinu u kontradikcijama svakodnevnog života. Nogomet je bio njegov prvi masovni ritual, a emocije koje su se mogle pojaviti uz tuđi rezultat – ekstaza, agresija, sram, nada – postale su prva lekcija o energiji gomile i njezinoj manipulativnoj moći. S druge strane, privilegije „crvene buržoazije“ i rascjep između deklarirane jednakosti i stvarne moći stvorili su u njemu trajni osjećaj odgovornosti i antielitizma.
Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula i umjetnički kolektiv MONTAŽSTROJ u završnoj su fazi proba za predstavu SOLARIS DVA, autorski projekt Boruta Šeparovića, čija će premijera biti održana u petak, 30. siječnja 2026. u 20 sati u Dvorani Ciscutti u Puli, dok je repriza zakazana za subotu, 31. siječnja u 20 sati, a predstava potom gostuje u Zagrebačkom kazalištu mladih 24. i 25. veljače, potvrđujući kako je riječ o projektu koji spaja inovativnost, interdisciplinarnost i suvremeni kazališni eksperiment.
Kad se govori o modernom Eurosongu, teško je zaobići ime Käärijä. Riječ je o čovjeku koji je u samo nekoliko minuta nastupa uspio postati jedan od najvećih fenomena koje je ovo natjecanje iznjedrilo posljednjih godina. Finski glazbenik pravog imena Jere Pöyhönen na Eurosongu 2023. osvojio je publiku eksplozivnom pjesmom “Cha Cha Cha”, kombinacijom industrial metala, rapa, elektronike i potpuno nepredvidive scenske energije koja je prkosila svim pravilima klasične pop izvedbe. Iako nije odnio službenu pobjedu, gledatelji diljem Europe vrlo brzo počeli su ga doživljavati kao moralnog pobjednika natjecanja, a njegov nastup prerastao je u svojevrsni kulturni fenomen koji je nadrastao samu Euroviziju.
Na Instagramu je podijelila seriju fotografija s putovanja po Siciliji, na kojima nosi elegantnu bijelu haljinu koja odiše ljetnom lakoćom i mediteranskim stilom.
Objava je izazvala brojne reakcije i poruke podrške pratitelja, posebno zato što glumica ratne strahote nije promatrala izdaleka, već ih je osobno proživjela.
