Disney je prošloga tjedna objavio da u povodu 100. godišnjice kompanije izdaje remasterirano izdanje svoga možda najvećega klasika, Snjeguljice i sedam patuljaka iz 1937., prvoga dugometražnoga animiranog filma u povijesti.
Klasik na kojemu je radio Walt Disney dobit će 4K varijantu. Ipak, fanovi na društvenim mrežama ovu su vijest povezali s nečime mnogo recentnijim – nadolazećim igranim remakeom Snjeguljice koju će sljedeće godine utjeloviti Rachel Zegler.
Originalna Snjeguljica dobiva 4K verziju
Disney je ranije ove godine isti tretman dao i klasiku iz 1950. Pepeljuga.
Snjeguljica i sedam patuljaka 10. listopada izlazi u 4K UHD Bluray formatu. Ipak, kada je službeno objavljena ova vijest, umjesto o klasiku od prije 80 godina, fanovi su više govorili o nečemu novijemu.
Rachel Zegler ranije prošloga mjeseca postala je viralna na društvenim mrežama zbog svojih komentara upravo o originalnome animiranome filmu. Glumica je još 2022. davala izjave u kojima je originalni film nazvala zastarjelim i proglasila da pripada 1937, a ne današnjem vremenu te da će njezina verzija biti drugačija.
Zvijezda remakea West Side Storyja iz 2021. govorila je o promjeni radnje filma s ciljem da se ona usredotoči na osnaživanje žena umjesto na “pravu ljubav“. Izjavila je da njezina Snjeguljica neće biti zainteresirana za ljubav prema princu, te da je u originalnom filmu princ bio „stalker“ koji je vrebao glavnu junakinju te se našalila da je moguće da u novome filmu toga lika neće ni biti ako ga redatelj odluči izrezati.
I thought it wasn’t 1937 anymore? Who wants to watch the “weird, weird” stalker guy? Who needs true love? Funny how they’re actively trashing this film while also asking you to buy it again.
Nakon toga bijesni fanovi originala iskopali su još videoklipova prema kojima se čini da Rachel baš i nije obožavateljica Disneyjevog klasika. Tako je u jednome intervjuu priznala da kao dijete nije gledala originalni film jer ga se bojala, a komentirala je i kako u novome filmu čarobno ogledalo neće zloj kraljici prikazati Snjeguljicu kao „najljepšu“ u kraljevstvu, nego kao „najbolju lidericu“.
Tijekom nedavnoga pojavljivanja na prvim linijama štrajka glumačkog sindikata SAG-AFTRA Zegler se pred kamerama žalila kako je naporno radila za ulogu Disneyjeve princeze, što mnogima nije najbolje sjelo – teško je shvatiti štrajkaše ozbiljno ako se u prve redove progura manjina glumaca koji za svoje uloge zarađuju milijune te se žali kako misle da bi trebali dobiti još novca.
Glumica koja će biti Snjeguljica u igranoj verziji na meti je fanova
Kao odgovor na vijest da originalna Snjeguljica dobiva 4K verziju, jedna je osoba napisala na Twitteru (odnosno po novome X-u): “Mislio sam da više nije 1937.? Tko želi gledati ‘čudnog, čudnog’ stalkera? Kome treba prava ljubav? Smiješno kako aktivno pljuju ovaj film dok vas također traže da ga ponovno kupite“.
Rachel Zegler glumit će Snjeguljicu.FOTO: Profimedia
“Film o stalkeru koji je vrlo očito produkt 1937.”, rekao je drugi, dok je treći dodao: “Idi gledaj Rachel, možda nešto naučiš.” Četvrti se ubacio: “Pokušavaju nadoknaditi novac koji će neizbježno izgubiti od remakea“.
“Prilično sam siguran da je ovaj film snimljen 1937., i to je vrlo očito“, našalio se peti. “Zašto bih kupio film o princu stalkeru koji spašava samostalnu princezu protiv njezine volje?”
Britanski glumac Patrick Stewart, koji je preminuo 28. listopada 2026. godine u 86. godini života, iza sebe je ostavio više od šest desetljeća dugu karijeru tijekom koje je ostvario neke od najpoznatijih uloga u povijesti znanstvenofantastičnog filma i televizije. Publika diljem svijeta najviše ga pamti kao kapetana Jean-Luca Picarda iz „Zvjezdanih staza” i profesora Charlesa Xaviera iz filmskog serijala „X-Men”, no njegov glumački put započeo je mnogo prije nego što je postao holivudska zvijezda. Stewart je godinama nastupao u britanskim kazalištima, glumio u Shakespeareovim dramama i televizijskim produkcijama, a međunarodnu popularnost stekao je tek u drugoj polovici četrdesetih godina života. Tijekom karijere sudjelovao je u filmovima koji su ostvarili stotine milijuna dolara zarade, a njegove najpoznatije uloge ostale su povezane s filmskim i televizijskim serijalima koji su se razvijali desetljećima.
Animirani film za cijelu obitelj u Hrvatskoj je pogledalo više od 31 tisuće gledatelja, a nakon uspjeha na međunarodnim tržištima sljedećeg mjeseca stiže i u grčka kina
U zagrebačkom CineStaru Branimir Mingle Mall sinoć je u četiri prepune dvorane održana svečana premijera filma Posljednji rimski bog, povijesnog spektakla redatelja, scenarista i producenta Božidara Domagoja Burića o rimskom caru Dioklecijanu. Premijera je okupila filmsku ekipu, brojne glumce i uzvanike iz kulturnog, javnog i društvenog života, koji su među prvima pogledali jedan od produkcijski najambicioznijih projekata Hrvatske radiotelevizije. Među uzvanicima bili su redatelj filma Božidar Domagoj Burić i glumci Amar Bukvić, Nataša Janjić Medančić, Slavko Sobin i Marko Cindrić, koji uz Krešimira Mikića i Dragana Despota čine glumačku postavu filma. Premijeri su nazočili i Anja Šovagović-Despot, Ksenija Pajić, Robert Kurbaša, Luka Nižetić, Mladen Badovinac, Bojana Gregorić Vejzović i brojna druga poznata imena. Među uzvanicima su bili i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te novi glavni ravnatelj HRT-a Dražen Miočić.
Film „Vjetre, pričaj sa mnom“ srpskog redatelja Stefana Đorđevića osvojio je tri nagrade na drugom izdanju Adriatic Film & TV Awards, održanom 24. listopada u Porto Montenegru u Tivtu. Đorđevićevo ostvarenje proglašeno je najboljim filmom i najboljim debitantskim filmom, a autor je nagrađen i za režiju. Među dobitnicima su švedska glumica Noomi Rapace, srpski glumac Andrija Kuzmanović, mladi makedonski glumac Arif Jakup i hrvatska redateljica i scenaristica Hana Jušić. U televizijskim kategorijama sva tri priznanja pripala su bosanskohercegovačkoj seriji „Kotlina“ i njezinim glumcima, dok je hrvatska komedija „Svadba“ Igora Šeregija dobila novouvedenu nagradu za izuzetan uspjeh u kinodistribuciji.
Drugo izdanje Adriatic Film & TV Awards, nagrada koje okupljaju filmske i televizijske profesionalce iz cijele regije, službeno je otvoreno u petak, 23. listopada, na Žičari Kotor–Lovćen u Crnoj Gori. Na otvorenju su se okupili nominirani autori i glumci, predstavnici filmske industrije, organizatori i partneri događaja, dok je središnji dio programa rezerviran za svečanu dodjelu nagrada koja će se održati u subotu, 24. listopada, u Porto Montenegru u Tivtu. Ovogodišnje izdanje traje do 25. listopada, a u središtu pozornosti nalaze se filmovi i televizijske serije koji su obilježili proteklu produkcijsku sezonu u zemljama regije.
Serija Slow Horses prati skupinu agenata britanske obavještajne službe MI5 koji su nakon profesionalnih pogrešaka završili u Slough Houseu, odjelu namijenjenom agentima koji su pali u nemilost svojih nadređenih.
Postoje filmovi koje pamtimo po rečenicama, glazbi, likovima i prizorima koji nas u trenutku vrate u djetinjstvo. Neke smo prvi put gledali u školskim klupama, druge smo otkrili na televiziji, a pojedini su desetljećima ostali dio obiteljskih razgovora i zajedničkih uspomena. Iako su nastali u sasvim drukčijem vremenu, mnogi od njih i danas imaju publiku, a prilika da ih ponovno pogledamo na velikom platnu posebno je zanimljiva onima koji ih poznaju samo s malih ekrana. Upravo takvu priliku donosi ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana audiovizualne baštine, tijekom kojeg će se od 22. do 27. listopada u 38 kina diljem Hrvatske održavati besplatne projekcije domaćih filmskih klasika.
Dugo se njega muškog izgleda povezivala isključivo s osnovnim navikama poput brzog umivanja lica, brijanja i korištenja jednog univerzalnog proizvoda koji je morao zadovoljiti sve potrebe kože, no posljednjih godina muškarci sve otvorenije prihvaćaju činjenicu da kvalitetna njega nije pitanje taštine, nego dio svakodnevne brige o sebi, zdravlju kože i osobnom osjećaju samopouzdanja. Brada i brkovi pritom više nisu samo modni detalj ili znak prepoznatljivog stila, nego postaju produžetak osobnosti, način izražavanja karaktera i mali ritual koji zahtijeva jednaku pažnju kao i frizura, odjeća ili izbor parfema.
U suvremenom ritmu svakodnevice, u kojem se granice između rada, odmora i stalne dostupnosti sve više brišu, kava je odavno prestala biti tek jutarnji napitak i postala je jedan od ključnih kulturnih i psihofizioloških rituala koji oblikuju način na koji započinjemo, održavamo i dovršavamo dan. Iako se često govori o kavi isključivo kroz prizmu navike ili užitka, njezina uloga u regulaciji mentalne energije, koncentracije i osjećaja budnosti daleko je složenija te duboko ukorijenjena u interakciji između biologije, psihologije i svakodnevnih rituala koje nesvjesno ponavljamo.
U suvremenom društvu, u kojem se granice tradicionalno podijeljenih uloga postupno brišu, kuhanje se sve manje promatra kao isključivo „kućanska obveza“, a sve više kao složen, višeslojan i duboko osoban čin koji nadilazi samu pripremu hrane. Posebno kada je riječ o muškarcima, gastronomija se sve jasnije otvara kao prostor u kojem se prelamaju identitet, emocionalna zrelost, kreativnost i odnos prema vlastitom tijelu, zdravlju i svakodnevici. Kuhanje pritom nije samo tehnička vještina, nego i proces u kojem se oblikuju navike, razvija strpljenje, uči odgovornost i, možda najvažnije, uspostavlja unutarnja ravnoteža koja se iz kuhinje prenosi na sve druge segmente života.
U suvremenom svijetu, čimbenici okolišnog zagađenja i izloženost raznim toksinima postali su ključni element kojim treba razumjeti javno zdravlje, posebno kada je riječ o reproduktivnoj funkciji i hormonskoj ravnoteži muškaraca. Globalna proizvodnja plastike i korištenje tisuća kemijskih spojeva u industriji, poljoprivredi i svakodnevnim proizvodima doveli su do situacije u kojoj su mikroplastika i endokrini disruptori neizbježna realnost ljudskog okoliša. Znanstvena zajednica posljednjih godina intenzivno istražuje njihov utjecaj na organizam, a naročito su zabrinjavajući nalazi o njihovom utjecaju na reproduktivni sustav i hormonsku funkciju muškaraca.
Kako bismo prekinuli krug sezonskog stresa i pružili kosi prijeko potreban hair reset, omiljeni nam Olival formulirao je proizvode za njegu i oporavak kose koji djeluju ciljano na problem, a aktualni Black Week čine ih neodoljivo pristupačnim.