Mnogi horor filmovi nastali su iz mašte svojih tvoraca.

Međutim, što je možda još strašnije, mnogi ubojice prikazani u horor filmovima itekako su nadahnuti stvarnim ljudima.

Serijski ubojice istovremeno nas užasavaju i fasciniraju potpuno nerazumljivom prirodom svojih zločina, zato kada bolje razmislite, nije pretjerano čudno da su mnogi stvarni zločinci inspirirali užase s velikih i malih ekrana. Ovo su neki od njih.

Isti ubojica inspirirao je tri slavna filmska zlikovca

Norman Bates – Psiho (1960.) i nastavci

Inspiracija: Ed Gein

Norman Bates, mentalno poremećeni ubojica iz Psiha Alfreda Hitchcocka (i tri mnogo manje poznata nastavka iz 1980-ih), izravno je inspiriran ozloglašenim Edom Geinom.

Poznat kao “Mesar iz Plainfielda”, ovaj ubojica je bio povučeni čovjek koji je uglavnom ekshumirao trupla netom umrlih žena, ali je neke i ubijao. Nakon što bi „nabavio“ truplo, Gein je od njihovih kostiju i kože izrađivao trofeje . Bio je nezdravo privržen svojoj majci i pokušavao ju je „rekreirati“ nakon smrti uz pomoć dijelova drugih žena, što je detalj koji je najviše inspirirao pisca Roberta Blocha i njegov roman Psiho iz 1959., kojega je Hitchcock ekranizirao godinu poslije.

Leatherface – Teksaški masakr motornom pilom (1973.) i nastavci

Inspiracija: Ed Gein

Geinovi zločini bili su toliko utjecajni da su desetljeće kasnije inspirirali još jednog poremećenog ubojicu s velikih ekrana – Leatherfacea.

Manijakalni kanibal s motornom pilom koji nosi masku od ljudske kože izravno je inspiriran Geinovim stvaranjem maski i odijela od kože svojih žrtava, kao i činjenicom da je bio sklon pojesti dijelove svojih žrtava.

Buffalo Bill – Kad jaganjci utihnu (1991.)

Inspiracija: Ed Gein, Ted Bundy, Gary Heidnik

Iako je Anthony Hopkins kao Hannibal ostavio veći dojam, glavni negativac Oscarom nagrađenog filma je Buffalo Bill u izvedbi Teda Levinea. On je također dijelom inspiriran Geinom – poput stvarnog ubojice, svojim žrtvama dere kožu kako bi od nje napravio odijelo s ciljem da se preruši u ženu.

No način na koji je dolazio do žrtava i ubijao ih inspiriran je dvama kasnijim ubojicama. Kao Ted Bundy, metoda pronalaska žrtve mu je da glumi da mu je potrebna pomoć na cesti prije nego što žrtvu onesvijesti i smjesti u svoj kombi, dok poput Garyja Heidnika zatočene žene drži u jami u podrumu kako bi ih mučio prije ubojstva.

Hannibal Lecter – Manhunter (1986.), Kad jaganjci utihnu (1991.), Hannibal (2001.), Crveni zmaj (2002.), serija Hannibal

Inspiracija: Dr. Alfredo Ballí Treviño

Ovaj meksički kirurg je osuđen za ubojstvo i komadanje svoje ljubavnice 1950-ih. Autor Thomas Harris, koji je stvorio lik, upoznao je doktora tijekom istraživanja za svoje romane, a elementi njegovog mirnog ponašanja i jezive prošlosti odražavaju se u liku Hannibala Lectera – iako Alfredo, barem koliko je poznato, nikoga nije pojeo.

Ghostface – serijal Vrisak (1996.)

Inspiracija: Danny Rolling

Maskirani ubojica Ghostface inspiriran je zločinima Trbosjeka iz Gainesvillea Dannyja Rollinga. On je 1990. ubio petero srednjoškolaca u gradiću na Floridi i ostavljao njihova raskomadana tijela u javnosti da budu pronađena.

Scenarist Kevin Williamson 1994. je gledao dokumentarac o suđenju Rollingu i tako dobio inspiraciju za svoje najpoznatije djelo.

Candyman – serijal Candyman

Inspiracija: Ubojstvo Ruthie May McCoy

Legenda o Candymanu, osvetoljubivom duhu koji ubija svakoga tko se usudi izgovoriti njegovo ime pet puta pred ogledalom, ukorijenjena je u užasnom stvarnom ubojstvu Ruthie Mae McCoy.

Godine 1987. Ruthie McCoy iz Chicaga ubili su provalnici koji su u njezin stan ušli kroz ogledalo u kupaonici, probivši zid iz susjednoga stana. Urbana legenda o ovom ubojstvu inspirirala je način na koji ubija Candyman.

druge vijesti

Saša šekoranja

Nakon čarobnog „Prvog snijega”, Saša Šekoranja za Advent priprema novo iznenađenje. Evo što nas čeka ove godine

Prošlogodišnji Advent u Zagrebu umjetnik Saša Šekoranja obilježio je instalacijom „Prvi snijeg”, kojom je prostor nekadašnje Prve gradske štedionice u prolazu Oktogon pretvorio u mjesto susreta likovne umjetnosti, glazbe i uspomena na stari Zagreb. Središnji dio instalacije činio je gotovo deset metara visok božićni bor oblikovan od svjetlom ispisanih stihova pjesme „Prvi snijeg”, koju je izvodila Gabi Novak, na tekst Ivice Krajača i glazbu Nikice Kalogjere. Prostorom se širila njezina izvedba pjesme, a oko svjetlosnog bora bilo je raspoređeno pedesetak Šekoranjinih crteža i skica izrađenih perom i tušem. Na njima su se nizali prizori zagrebačkih krovova, dimnjaka, krošnji, glazbenog paviljona, stare uspinjače i drugih gradskih motiva koji su podsjećali na zimski Zagreb. Instalacija je otvorena 19. prosinca 2025. godine, a bila je zamišljena kao umjetnikov dar gradu i posveta Gabi Novak. Šekoranja je tada poznatu pjesmu pretvorio u prostornu kompoziciju u kojoj su se svjetlost, rukom nacrtani prizori i glazba povezali u osobnu priču o gradu.

Glazba/Festivali

22 studenoga 2026

jakov jozinovic

Džejla Ramović i Jakov Jozinović konačno otkrili što su mjesecima pripremali: Njihova zajednička priča dobila je neočekivan nastavak!

Džejla Ramović i Jakov Jozinović, dvoje mladih izvođača regionalne glazbene scene, predstavili su zajedničku pjesmu „Suze“, kojom su ostvarili suradnju o kojoj se počelo razmišljati još nakon njihova prvog zajedničkog nastupa. Duet je nastao iz međusobnog poštovanja, dugogodišnje želje za zajedničkim radom i iskustva koje su podijelili pred publikom, a u njegovu stvaranju sudjelovali su glazbenici s kojima je Jozinović već ranije surađivao. Pjesma je okupila izvođače čiji se glasovi razlikuju po boji i načinu interpretacije, ali su upravo u tim razlikama pronašli prostor za zajednički glazbeni izraz.

Glazba/Festivali

22 studenoga 2026

movember

Muškarci i poezija: Kako pisanje stihova postaje moćan alat emocionalne snage i mentalnog zdravlja

Pisanje poezije u kontekstu muške emocionalne ekspresije sve se češće promatra kao prostor u kojem se razgrađuju dugotrajni kulturni obrasci šutnje, emocionalne suzdržanosti i društveno uvjetovane ideje o tome što znači biti „jak“, pri čemu se snaga tradicionalno pogrešno poistovjećivala s potiskivanjem osjećaja, umjesto s njihovim razumijevanjem i svjesnim izražavanjem. U suvremenom psihološkom i kulturnom diskursu poezija se tako ne pojavljuje samo kao književna forma, nego i kao alat introspekcije, samoregulacije i kreativne obrade unutarnjih stanja, osobito kod muškaraca koji su odrastali u okruženjima u kojima emocionalna artikulacija nije bila poticana ili je bila doživljavana kao slabost.

Lifestyle

22 studenoga 2026

movember

Virtualna stvarnost ulazi u um: Mogu li AR i VR terapije konačno smanjiti stres i tjeskobu kod muškaraca?

U suvremenom društvu, u kojem se granice između fizičkog i digitalnog prostora sve brže brišu, terapijski pristupi mentalnom zdravlju doživljavaju duboku transformaciju, a među najintrigantnijim i najperspektivnijim inovacijama ističu se tehnologije proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR). Njihova primjena u području mentalnog zdravlja, osobito kada je riječ o muškoj populaciji, otvara sasvim novu dimenziju razumijevanja stresa, anksioznosti i emocionalne regulacije, ali i redefinira načine na koje se uopće pristupa psihološkoj podršci u 21. stoljeću. Važno je pritom naglasiti da svaka primjena ovakvih terapijskih pristupa mora biti shvaćena isključivo kao komplementarna medicinskim postupcima, te da je uvijek i isključivo obavezna konzultacija, pregled i procjena kod doktora i u bolnici ili drugoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi prije bilo kakvog uključivanja u terapijske protokole.

Zdravlje

22 studenoga 2026

brijanje

Nećete vjerovati kako običan ritual brijanja može postati vaša najmoćnija dnevna meditacija

U vremenu koje neumoljivo diktira brzinu, učinkovitost i površnost, čin brijanja gotovo je neprimjetno sveden na rutinski zadatak, lišen pažnje, značenja i osobnog doživljaja. Ipak, iza tog svakodnevnog pokreta, koji mnogi obavljaju mehanički i bez razmišljanja, skriva se potencijal za nešto mnogo dublje i suptilnije — prostor introspekcije, ritual koji nadilazi fizičku potrebu i prelazi u sferu svjesnog postojanja. Umjetnost ritualnog brijanja nije tek povratak tradiciji, nego svjesna odluka da se vlastitom tijelu, vremenu i umu pristupi s pažnjom kakvu rijetko njegujemo u suvremenom životu.

Stil

22 studenoga 2026