U kina zajedno stižu filmovi Rúnara Rúnarssona i Nebojše Slijepčevića
Dirljiva islandska filmska elegija Kad svane dan i hrvatska kratkometražna bravura snažne antiratne poruke Čovjek koji nije mogao šutjeti, u domaćim kinima prikazivat će se na zajedničkim projekcijama
U kino distribuciju uskoro kreću dva filma premijerno prikazana na ovogodišnjem Filmskom festivalu u Cannesu: elegično islandsko ostvarenje Kad svane dan u režiji Rúnara Rúnarssona te domaći kanski laureat i najbolji europski kratkometražni film, upravo uvršten i u uži popis za nominaciju za Oscara, Čovjek koji nije mogao šutjetiNebojše Slijepčevića. Dva će se filma prikazivati zajedno na projekcijama diljem Kino mreže i u kinima CineStar od 16. siječnja 2025. godine.
Sa svojim novim filmom Rúnar Rúnarsson se vratio u Cannes, gdje je njegov cjelovečernji prvijenac Vulkan (2011) premijerno prikazan u programu 15 dana autora. Trinaest godina kasnije, program Izvjestan pogled otvorio je Kad svane dan, nježna i empatična priča o skupini mladih koja se suočava s gubitkom, sazrijevanjem i inherentnom potrebom za zajedništvom. Inspirirana osobnim iskustvom redatelja, koji potpisuje i scenarij, radnja se odvija tijekom 24-satnog razdoblja koje će promijeniti sve. Protagonistica Una u tajnoj je vezi s prijateljem i kolegom na studiju na umjetničkoj akademiji, Didijem. On se uputi u rodno mjesto kako bi okončao dugu mladenačku vezu s Klarom, no na putu gubi život u teškoj prometnoj nesreći. Dok se u njoj miješa čitav košmar osjećaja koji prate gubitak voljene osobe, Una se mora suočiti i s Klarom, koja i dalje vjeruje da je bila Didijeva jedina ljubav.
Kad svane dan dvostruki je laureat Cinehill (Motovun) Film Festivala, gdje je ljetos osvojio glavnu nagradu te nagradu FIPRESCI. Na Festivalu europskog filma Palić Rúnarssonu je dodijeljena nagrada za najboljeg redatelja, a film je slavio i u Corku, Lübecku i Nuuku, između ostaloga. Nizu priznanja pridružila se nedavno i Europska filmska nagrada za šminku i frizuru, koju potpisuje Nizozemka Evalotte Oosterop. Film je nastao u koprodukciji s Hrvatskom, a hrvatski tim na čelu s producentima Igorom A. Nolom i Majdom Pilat iz kuće MP Film Production uključio je i dizajnera zvuka Ranka Paukovića, montažera zvuka Ivana Zelića, direktoricu filma Vanju Sremac i direktora castinga Igora Sestrića. Uoči službene distribucije, film je zagrebačka publika imala priliku vidjeti na nedavnom Zagreb Film Festivalu, koji Rúnarssona prati od samih početaka karijere.
Nastavite čitati nakon oglasa
U Cannesu je svoju festivalsku putanju započeo i kratkometražni film Čovjek koji nije mogao šutjetiNebojše Slijepčevića, koji u antologiju hrvatske kinematografije ulazi s najprestižnijim filmskim nagradama: nakon Zlatne palme u kratkometražnoj konkurenciji Filmskog festivala u Cannesu, film je nedavno osvojio i Europsku filmsku nagradu za najbolji kratki film (European Short Film – Prix Vimeo), a ova za domaći film povijesno značajna priznanja potvrđena su i ulaskom na užu listu za nominaciju za Oscara. Kao i Rúnarssonov film, Slijepčevićevo ostvarenje zbiva se u kratkom, ali intenzivnom vremenskom intervalu, a u 13-minutnom filmu sabrana je tjeskobna strepnja, bešćutnost i surovost ratnih zbivanja. Posvećen zaboravljenom junaku Tomi Buzovu koji se 1993. u putničkom vlaku na liniji Beograd-Bar suprotstavio paravojnim snagama u akciji etničkog čišćenja, Čovjek koji nije mogao šutjeti dirljiv je prilog ultimativnoj borbi protiv zločina. Film je nastao u produkciji Antitalenta iproducenata Katarine Prpić i Danijela Peka te koprodukciji s Bugarskom, Francuskom i Slovenijom, a uloge nose Goran Bogdan, Alexis Manenti, Dragan Mićanović, Silvio Mumelaš i drugi.
Filmovi Čovjek koji nije mogao šutjeti i Kad svane dan tijekom službene distribucije u hrvatskim kinima prikazivat će se zajedno na projekcijama. Distributer je Zagreb Film Festival, a popis kina bit će dostupan na www.zff.hr.
U Zagrebu je 2. rujna 2026. godine završeno snimanje dugometražnog igranog filma „Eva nakon pada“, redateljskog i scenarističkog prvijenca Lane Barić. Film je sniman tijekom 24 dana, a riječ je o projektu koji u središte postavlja priču o identitetu, gubitku i pokušaju stvaranja novog života nakon iskustva koje nepovratno mijenja čovjekovu svakodnevicu. Produkciju potpisuje hrvatski Propeler Film, dok na projektu kao koproducenti sudjeluju srpska produkcijska kuća Baš Čelik te hrvatske kuće Focus Media i Passion Project.
Nakon više od desetljeća čekanja Harry Potter se vraća na ekran, ali ovaj put ne kao novi film, nego kao velika televizijska adaptacija koja ima ambiciju ispričati cijelu priču iz knjiga mnogo detaljnije nego što je to bilo moguće u filmskom formatu. HBO je posljednjih mjeseci postupno otkrivao izgled novih likova, scenografiju, kostime i dijelove priče, a novi materijali pokazuju da ova verzija neće pokušavati jednostavno kopirati filmove s drugim glumcima. Umjesto toga, čini se da produkcija želi izgraditi vlastitu verziju čarobnjačkog svijeta, istodobno ostajući vrlo blizu izvornom književnom predlošku.
Postoje filmski i televizijski svjetovi koji s vremenom postanu dio pop kulture, a postoje i oni koji prerastu u nešto mnogo veće, gotovo osobno, pa se njihovim junacima vraćamo desetljećima kasnije s istim osjećajem uzbuđenja koji smo imali kada smo prvi put otvorili knjigu ili sjeli pred televizor. Upravo se takva atmosfera jučer ponovno osjetila u Londonu, gdje je 1. rujna, na dan koji je za obožavatelje Harryja Pottera odavno postao svojevrsni neslužbeni praznik, održan veliki Back to Hogwarts događaj kojim je HBO Max otvorio vrata potpuno novoj eri čarobnjačkog svijeta.
London je danas ponovno postao jedno od najvažnijih mjesta na svijetu za obožavatelje Harryja Pottera. Na prvi dan rujna, datum koji u svijetu J. K. Rowling označava povratak učenika u Hogwarts, HBO Max organizirao je veliki međunarodni događaj Back to Hogwarts, posvećen novoj generaciji čarobnjačkog svijeta i televizijskoj seriji Harry Potter and the Philosopher’s Stone koja na platformu stiže ovog Božića. Iza spektakla, rekvizita, novih vizualnih rješenja i brojnih sadržaja za obožavatelje krije se mnogo veća priča: nakon 25 godina od prvog filma Harry Potter ponovno kreće ispočetka, ovaj put kao velika HBO televizijska serija koja bi trebala obuhvatiti svih sedam knjiga.
Vijest koja je 24. kolovoza 2026. stigla iz svijeta nove HBO-ove serije Harry Potter na prvi pogled djeluje kao još jedna u nizu velikih casting promjena koje prate produkciju jednog od najiščekivanijih televizijskih projekata posljednjih godina, ali odlazak Nicholasa Houlta iz uloge Gilderoya Lockharta i dolazak Kita Haringtona u istu ulogu zapravo predstavljaju mnogo zanimljiviji trenutak nego što bi se moglo zaključiti iz same informacije o promjeni glumca.
Nova kriminalistička psihološka triler-serija Trezor, redatelja Matevža Luzara, svoju će premijeru imati 19.kolovoza na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu, prije jesenskog emitiranja. Serija je nastala u produkciji RTV Slovenija i hrvatske produkcijske kuće Antitalent, uz koproducentsko sudjelovanje Hrvatske radiotelevizije i Radiotelevizije Crne Gore i uz potporu Slovenskog filmskog centra, u projektu koji po prvi put okuplja tri nacionalne televizijske kuće.
Više od dva desetljeća nakon što je Anne Hathaway prvi put postala Mia Thermopolis, djevojka koja je preko noći saznala da pripada kraljevskoj obitelji, priča o povratku u Genoviju ponovno je dobila vrlo konkretan nastavak, jer je Hathaway na ovogodišnjem D23 događaju u Anaheimu potvrdila da se na filmu The Princess Diaries 3 i dalje intenzivno radi te da Disneyjev kreativni tim ulaže veliki trud kako bi dugo očekivani nastavak bio napravljen na način koji će opravdati ogromna očekivanja publike.
Odluka redateljica Ally Pankiw i Kate Herron da odbiju mogućnost rada na novoj HBO-ovoj seriji Harry Potter zbog neslaganja sa stavovima J. K. Rowling o transrodnim osobama predstavlja mnogo više od još jednog incidenta u dugotrajnom javnom sukobu oko autorice najpoznatijeg suvremenog književnog fantasy-franšiznog svijeta, jer se u ovom slučaju pitanje osobnog političkog i društvenog uvjerenja izravno sudara s načinom na koji funkcionira velika međunarodna audiovizualna produkcija, u kojoj se kreativni profesionalci, vlasnici intelektualnog vlasništva, producenti, glumci, redatelji, streaming platforme i publika nalaze unutar istog komercijalnog sustava, ali nemaju nužno iste vrijednosti, interese ni granice prihvatljivoga.
Poznata domaća glumica i jedna od najprepoznatljivijih dama hrvatskog kazališta, Bojana Gregorić Vejzović, ovih je dana svojoj obitelji poželjela dobrodošlicu novom članu, preslatkom psiću Duxu, koji je u njihov dom stigao nakon što je jedan oglas bio dovoljan da osvoji srca cijele obitelji.
Nataša Janjić Medančić posljednje je dane ljeta odlučila pretvoriti u mali predah prije početka nove, radno intenzivnije sezone. Poznata domaća glumica otputovala je sa suprugom u Barcelonu, gdje je nekoliko dana posvetila odmoru, zajedničkom vremenu i upoznavanju grada koji gotovo u svako doba godine uspijeva zadržati prepoznatljivu mediteransku energiju.
Amar Bukvić tijekom godina izgradio je zapaženu glumačku karijeru, ali iza profesionalnog ritma koji podrazumijeva predstave, snimanja, putovanja i brojne obaveze uvijek ostaje prostor za ono privatno, mirnije i jednako važno. Obitelj zauzima posebno mjesto u njegovoj svakodnevici, a upravo je s najbližima proveo ovogodišnji godišnji odmor na sjeveru Europe, u Norveškoj, gdje je nakratko zamijenio poznati zagrebački ritam drugačijim krajolicima, svježijim zrakom i vremenom posvećenim zajedničkim trenucima.
Poznata hrvatska dizajnerica i supruga nogometaša Matea Kovačića, Izabel Kovačić, već je godinama prepoznatljiva po estetici koja se oslanja na jednostavnost, kvalitetne materijale i komade koji ne ovise previše o kratkotrajnim trendovima. Upravo je takav pristup prenijela i na novu kolekciju traperica svog brenda, a sudeći prema velikom interesu i činjenici da su pojedini modeli vrlo brzo postali teško dostupni, čini se da je pronašla formulu koja odgovara ženama koje od trapera očekuju nešto više od još jednog sezonskog komada.
Dino Drpić već je godinama izvan profesionalnog nogometa, no njegovo ime nije nestalo iz javnog prostora. Povremeno se pojavi u pričama koje više nemaju veze s rezultatima, transferima i utakmicama, nego s privatnim životom i ljudima koji su mu najbliži. Posljednjih godinu dana upravo su takvi trenuci ponovno privukli pažnju javnosti, dok je nekadašnji nogometaš uglavnom ostao vjeran mirnijem životu daleko od svakodnevne sportske buke.
