Hrvati na Oscarima: Ovim nagradama do sada se možemo pohvaliti
Oscar je jedna od najvažnijih i najprestižnijih nagrada u filmskoj industriji. Do sada su dva Hrvata osvajala ovu nagradu. Hoće li im se Nebojša Slijepčević pridružiti?
Iako su Hrvati u svijetu poznatiji po sportskim uspjesima, i hrvatska filmska industrija isto je tako kroz povijest bila područje velikih talenata i vizionara, a nekoliko njih ostvarilo je uspjeh i na najvećoj pozornici na svijetu. Na dodjeli Oscara sljedeći mjesec imat ćemo svoga “konja za utrku” u vidu kratkog filma Nebojše Slijepčevića Čovjek koji nije mogao šutjeti, a tim povodom prisjećamo se drugih.
Dušan Vukotić bio je prvi stranac osvajač nagrade za animirani film
Prvi Oscar povezan s Hrvatskom, ali i Crnom Gorom, dodijeljen je 1962. godine Dušanu Vukotiću za najbolji animirani kratki film, Surogat. Ova nagrada bila je važan trenutak u povijesti Oscara, ali i animacije općenito, jer je Vukotić postao prvi autor izvan SAD-a koji je osvojio Oscara u ovoj kategoriji.
Njegov rad u sklopu Zagrebačke škole crtanog filma postavio je budućnost i temelje za hrvatske animacije na međunarodnoj sceni. Kipić koji je te godine dobio Vukotić sada se može pogledati u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, a film Surogat dostupan je na YouTubeu.
Branko Lustig osvajao je nagradu za najbolji film kao producent dva megahita
Još jedno značajno ime u našoj filmskoj industriji je Branko Lustig, hrvatski producent i menadžer produkcije koji je osvojio dva Oscara, oba u glavnoj kategoriji, onoj najboljeg filma.
Prvi Oscar dodijeljen mu je 1994. godine za jedan od najvažnijih filmova napravljen na temu Drugog svjetskog rata, Schindlerova lista Stevena Spielberga, dok je drugi osvojio 2001. godine za kultni povijesni epski film Ridleyja Scotta Gladijator. Branko Lustig oba je puta bio jedan od trojice producenata nagrađenih za rad na projektima te su upravo njegovi govori bili posljednji govori večeri. Žrtva Holokausta, nakon osvajanja nagrade za Schindlerovu listu održao je posebno emotivan govor kojeg su se mnogi prisjećali nakon njegove smrti 2019.
Lustig je svojim radom davao krucijalne doprinose velikim međunarodnim filmskim projektima, te je s time postao jedan od najpoznatijih hrvatskih filmskih profesionalaca u svijetu.
Osim ovih nagrađenih autora, mnogi su hrvatski umjetnici sudjelovali u brojnim međunarodnim produkcijama. Hrvatska je također postala popularna lokacija za snimanje stranih filmova i serija (Star Wars VII, Igra prijestolja…) što dodatno povećava vidljivost naših umjetnika u globalnoj filmskoj industriji.
Iako Hrvatska nikada nije osvajala nagradu za Najbolji strani film, valja spomenuti da su u bosanskome filmu Ničija zemlja redatelja Danisa Tanovića, koji je pobijedio također 2001., glavne uloge uz “domaćeg” Branka Đurića igrala dva hrvatska glumca, Rene Bitorajac i Filip Šovagović.
U Zagrebu je 2. rujna 2026. godine završeno snimanje dugometražnog igranog filma „Eva nakon pada“, redateljskog i scenarističkog prvijenca Lane Barić. Film je sniman tijekom 24 dana, a riječ je o projektu koji u središte postavlja priču o identitetu, gubitku i pokušaju stvaranja novog života nakon iskustva koje nepovratno mijenja čovjekovu svakodnevicu. Produkciju potpisuje hrvatski Propeler Film, dok na projektu kao koproducenti sudjeluju srpska produkcijska kuća Baš Čelik te hrvatske kuće Focus Media i Passion Project.
Nakon više od desetljeća čekanja Harry Potter se vraća na ekran, ali ovaj put ne kao novi film, nego kao velika televizijska adaptacija koja ima ambiciju ispričati cijelu priču iz knjiga mnogo detaljnije nego što je to bilo moguće u filmskom formatu. HBO je posljednjih mjeseci postupno otkrivao izgled novih likova, scenografiju, kostime i dijelove priče, a novi materijali pokazuju da ova verzija neće pokušavati jednostavno kopirati filmove s drugim glumcima. Umjesto toga, čini se da produkcija želi izgraditi vlastitu verziju čarobnjačkog svijeta, istodobno ostajući vrlo blizu izvornom književnom predlošku.
Postoje filmski i televizijski svjetovi koji s vremenom postanu dio pop kulture, a postoje i oni koji prerastu u nešto mnogo veće, gotovo osobno, pa se njihovim junacima vraćamo desetljećima kasnije s istim osjećajem uzbuđenja koji smo imali kada smo prvi put otvorili knjigu ili sjeli pred televizor. Upravo se takva atmosfera jučer ponovno osjetila u Londonu, gdje je 1. rujna, na dan koji je za obožavatelje Harryja Pottera odavno postao svojevrsni neslužbeni praznik, održan veliki Back to Hogwarts događaj kojim je HBO Max otvorio vrata potpuno novoj eri čarobnjačkog svijeta.
London je danas ponovno postao jedno od najvažnijih mjesta na svijetu za obožavatelje Harryja Pottera. Na prvi dan rujna, datum koji u svijetu J. K. Rowling označava povratak učenika u Hogwarts, HBO Max organizirao je veliki međunarodni događaj Back to Hogwarts, posvećen novoj generaciji čarobnjačkog svijeta i televizijskoj seriji Harry Potter and the Philosopher’s Stone koja na platformu stiže ovog Božića. Iza spektakla, rekvizita, novih vizualnih rješenja i brojnih sadržaja za obožavatelje krije se mnogo veća priča: nakon 25 godina od prvog filma Harry Potter ponovno kreće ispočetka, ovaj put kao velika HBO televizijska serija koja bi trebala obuhvatiti svih sedam knjiga.
Vijest koja je 24. kolovoza 2026. stigla iz svijeta nove HBO-ove serije Harry Potter na prvi pogled djeluje kao još jedna u nizu velikih casting promjena koje prate produkciju jednog od najiščekivanijih televizijskih projekata posljednjih godina, ali odlazak Nicholasa Houlta iz uloge Gilderoya Lockharta i dolazak Kita Haringtona u istu ulogu zapravo predstavljaju mnogo zanimljiviji trenutak nego što bi se moglo zaključiti iz same informacije o promjeni glumca.
Nova kriminalistička psihološka triler-serija Trezor, redatelja Matevža Luzara, svoju će premijeru imati 19.kolovoza na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu, prije jesenskog emitiranja. Serija je nastala u produkciji RTV Slovenija i hrvatske produkcijske kuće Antitalent, uz koproducentsko sudjelovanje Hrvatske radiotelevizije i Radiotelevizije Crne Gore i uz potporu Slovenskog filmskog centra, u projektu koji po prvi put okuplja tri nacionalne televizijske kuće.
Više od dva desetljeća nakon što je Anne Hathaway prvi put postala Mia Thermopolis, djevojka koja je preko noći saznala da pripada kraljevskoj obitelji, priča o povratku u Genoviju ponovno je dobila vrlo konkretan nastavak, jer je Hathaway na ovogodišnjem D23 događaju u Anaheimu potvrdila da se na filmu The Princess Diaries 3 i dalje intenzivno radi te da Disneyjev kreativni tim ulaže veliki trud kako bi dugo očekivani nastavak bio napravljen na način koji će opravdati ogromna očekivanja publike.
Odluka redateljica Ally Pankiw i Kate Herron da odbiju mogućnost rada na novoj HBO-ovoj seriji Harry Potter zbog neslaganja sa stavovima J. K. Rowling o transrodnim osobama predstavlja mnogo više od još jednog incidenta u dugotrajnom javnom sukobu oko autorice najpoznatijeg suvremenog književnog fantasy-franšiznog svijeta, jer se u ovom slučaju pitanje osobnog političkog i društvenog uvjerenja izravno sudara s načinom na koji funkcionira velika međunarodna audiovizualna produkcija, u kojoj se kreativni profesionalci, vlasnici intelektualnog vlasništva, producenti, glumci, redatelji, streaming platforme i publika nalaze unutar istog komercijalnog sustava, ali nemaju nužno iste vrijednosti, interese ni granice prihvatljivoga.
Hrvatska kinematografija imat će snažnu zastupljenost u natjecateljskim programima 24. Zagreb Film Festivala, koji će se održati od 9. do 15. studenoga. U glavnom programu za Zlatna kolica natjecat će se dugometražni igrani filmovi Danas je mama živa Josipa Lukića i Sitni lopovi Mate Ugrina, dok će Male stvari Zvonimira Jurića u programu Ponovno s nama konkurirati za Zlatni bicikl. Ovogodišnji ZFF zagrebačkoj će publici tijekom sedam festivalskih dana predstaviti oko stotinu filmskih naslova, a domaći filmovi zauzet će istaknuto mjesto u dijelu programa posvećenom novim autorskim ostvarenjima.
Francuska niche parfemska kuća ānti ove je godine predstavila Kleopatru, svoj novi Eau de Parfum, a miris je sada stigao i na hrvatsko tržište. Iza kompozicije stoji Emilie Coppermann, jedna od etabliranih francuskih parfumerki, dok je polazište za miris pronađeno u priči o mliječnim kupkama posljednje egipatske kraljice.
Povodom 45. obljetnice brenda, OPI za jesen 2026. predstavlja kolekciju OPI’s Most Requested, koja ponovno uvodi neke od najtraženijih povučenih nijansi iz arhive i istodobno donosi njihove suvremene interpretacije. Kolekcija se oslanja na boje koje su tijekom prethodnih desetljeća stekle prepoznatljiv status među korisnicima i profesionalcima, a njihov povratak prati izbor novih nijansi razvijenih na temelju poznatih OPI tonova.
Na Morpurgovoj poljani 1, u neposrednoj blizini splitske Pjace, otvoren je So Much Sun, wellness bar koji ponudu temelji na smoothiejima, svježim salatama, hladno prešanim sokovima, hidratacijskim napitcima i drugim proizvodima namijenjenima gostima koji tijekom dana traže laganiji obrok ili brzo osvježenje. Iako se koncept oslanja na suvremene trendove zdrave i funkcionalne prehrane, njegova poslovna i komunikacijska logika od početka je postavljena tako da izbjegava strogoću koja često prati wellness industriju te zdraviju prehranu predstavlja kao dio svakodnevnog gradskog života, a ne kao režim koji od gosta traži posebna pravila i odricanja.
Penélope Cruz pojavila se 8. rujna 2026. godine na crvenom tepihu 83. Međunarodnog filmskog festivala u Veneciji u crvenoj haljini izrađenoj posebno za nju u ateljeu modne kuće CHANEL. Španjolska glumica i ambasadorica kuće nosila je kreaciju od crvenog vunenog krepa, a njezin večernji izgled bio je povezan s premijerom filma „Bunker“, novog ostvarenja francuskog redatelja Floriana Zellera u kojem Cruz nastupa uz Javiera Bardema. Film je prikazan u službenoj konkurenciji festivala, a u glumačkoj postavi nalaze se i Stephen Graham, Paul Dano i Patrick Schwarzenegger. Venecijanska Biennale navodi da film traje 126 minuta, da je snimljen na engleskom i španjolskom jeziku te da je francusko-španjolska produkcija.
