Glumac hitova “Svita” i “Vrag nosi Pradu” otkrio zašto je odustao od glume i Hollywooda
U jednom periodu bio je jedan od najtraženijih mladih glumaca, no nakon velikog uspjeha sa serijom Svita, zaključio je da holivudski način života nije za njega.
U seriji “Svita” Adrian Grenier doslovce je utjelovio najpoznatijeg glumca na svijetu koji sa svojim prijateljima od jutra do mraka uživa u čarima koje novac i slava donose, no čini se da je ipak shvatio da holivudski stil života nije za njega – ni u profesionalnom ni u privatnom smislu. Nekoć velika nada i jedan od najpoželjnijih glumaca, Adrian Grenier kojima je i poznat kao dečko Anne Hathaway, odnosno Andy iz filma “Vrag nosi Pradu” zauvijek je okrenuo leđa svjetlima reflektora, a čini se da se na holivudska brda ne namjerava vraćati.
Adrian Grenier odustao je od Hollywooda i sad ima najbolji posao
“Letio sam visoko godinama, dva desetljeća sam proveo u Hollywoodu nakon što sam odrastao u New Yorku, ali sada živim puno prizemniji život”, izjavio je Adrian i tako otkrio zašto je odlučio sve napustiti i otići u Teksas, piše Us Weekly.
“Odlučio sam da ću živjeti bliže prirodi i posvetiti se svojoj ženi, imati obitelj i dijete, zbog čega sam jako uzbuđen.“, izjavio je 47-godišnji Adrian Grenier.
Bivša nada Hollywooda kaže kako sad ima najbolji posao na svijetu jer je – tata!
“Osjećam se kao da ću puknuti. Baš sam zaljubljen u ovo dijete. Apsolutno je prekrasan i već sam tako ponosna na njega, a sve što radi je kakanje.”, izjavio je kad mu se rodio sin.
Adrian Grenier uživa u blatu i prirodi sa svojom obitelji
Nakon odlaska iz Hollywooda Adrian Grenier je uložio u ekološku tvrtku za čišćenje “Blueland”, otkrio je i da se osjeća jako mirno zbog svoje odluke da se posveti obitelji, prirodi i samom sebi.
Voli sporiji način života koji dana vodi i smatra ga dobrim ne samo za njegovu obitelj, već i za njihovo cjelokupno mentalno zdravlje.
“Puno sam se razvijao, ali sam puno vremena provodio u prirodi. Ima toliko toga za naučiti o tome kako funkcioniramo kao ljudska bića, jer proizlazimo iz prirode – dolazimo iz prirode. Dakle, ako slušamo prirodu, priroda će nam reći kako da budemo u većoj harmoniji.”, otkrio je svoja razmišljanja Adrian.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Tijekom uređenja okoliša na bračkom imanju odlučila je spasiti rodno stablo koje je smetalo zidu i cesti, a pratitelji su njezin potez oduševljeno podržali
Irma Dragičević, talentirana pjevačica iz Varaždina, vratila se na pozornicu Dore s pjesmom „Ni traga“, pjesmom koja nosi sve nijanse njezinog dosadašnjeg glazbenog puta i zrelosti koju je stekla nakon prošlogodišnjeg iskustva s pjesmom „Enigma“. Iako njezin prvi nastup na Dori nije završio ulaskom u finale, to iskustvo nije je obeshrabrilo, već dodatno ojačalo njezinu odlučnost i fokus. Irma priznaje da je prošlogodišnje iskustvo bilo izazovno, ali da joj je omogućilo da sada s više sigurnosti i smirenosti predstavi pjesmu koja je u potpunosti njezina. Ona ističe kako joj je važna autentičnost i iskrenost, te da je upravo to ono što motivira njezin povratak na ovu najvažniju domaću glazbenu platformu.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
