Zašto milenijalci prekidaju ili smanjuju kontakte s roditeljima: Analiza fenomena “no contact”

Fenomen otuđenja djece od roditelja, iako nije nov, postao je posebno vidljiv zahvaljujući internetu, društvenim mrežama i platformama poput Reddita i TikToka, gdje milenijalci otvoreno dijele svoja iskustva i traže podršku. Istraživanja pokazuju da oko 27% odraslih osoba u Sjedinjenim Američkim Državama doživi neki oblik otuđenja od člana obitelji, pri čemu je otuđenje od roditelja osobito prisutno.

Generacijski kontekst

Razlika u stavovima, vrijednostima i životnim iskustvima između generacija dodatno produbljuje ovaj jaz. Milenijalci su odrasli u vrijeme globalizacije, tehnološkog napretka i intenzivnog medijskog utjecaja, dok su njihovi roditelji, često pripadnici generacije Baby Boomer, odrasli u poslijeratnoj stabilnosti i društvu koje je vrijednost obitelji često stavljalo iznad individualnih potreba. Ta razlika u iskustvima i očekivanjima često rezultira nesporazumima i emocionalnim napetostima, koje milenijalci doživljavaju kao nesigurne ili toksične.

PROČITAJTE: Otkrijte što je “millennial pause” i zašto se Gen Z ne može prestati smijati Millennialsima

Sociolozi i psiholozi primjećuju kako mnogi mladi odrasli danas osjećaju da njihovi roditelji ne prepoznaju ili ne poštuju njihove granice, identitet, izbore u karijeri, partnerske odnose ili seksualnu orijentaciju. Kada roditelji sustavno zanemaruju ili omalovažavaju te granice, odnos se doživljava kao emocionalno štetan i često nepomirljiv.

Psihološki razlozi prekida kontakta

Jedan od najčešćih razloga zbog kojih milenijalci biraju prekid kontakta je emocionalno zlostavljanje. Ono ne mora biti fizičko; često se radi o kontinuiranoj kritici, manipulaciji, gaslightingu, invalidaciji osjećaja i zahtjevima koji uvjetuju ljubav. Osobe koje su odrasle u takvom okruženju razvijaju snažan osjećaj nesigurnosti i niske samopouzdanosti, a pokušaji komuniciranja i postavljanja granica često nailaze na odbijanje ili omalovažavanje.

Mnoge odrasle osobe koje odluče za “no contact” navode da su prethodno iscrpili sve druge mogućnosti: pokušavali su razgovarati, postavljali granice, tražili obiteljsku terapiju i kompromis, ali odnosi se nisu promijenili. Stoga prekid kontakta predstavlja posljednji korak u zaštiti vlastitog emocionalnog zdravlja.

Jedan od ključnih faktora u ovom procesu jest svijest o vlastitim granicama i potrebi za emocionalnom sigurnošću. Milenijalci sve više prepoznaju da odnos koji je tijekom cijelog života bio štetan ne postaje zdrav kada osoba odraste. Ova spoznaja dovodi do odluke da se distanciraju, čak i ako to uključuje preskakanje obiteljskih okupljanja ili blagdana, jer emocionalna sigurnost i osobni mir postaju prioritet.

Otuđenje i osjećaj boli

Izraz “mrzim svoje roditelje” možda zvuči drastično, ali za mnoge mlade odrasle osobe to odražava duboku bol, osjećaj odbacivanja i nemogućnost povezivanja s roditeljima. Otuđenje se može manifestirati kroz fizičku udaljenost, ali jednako tako kroz emocionalnu distancu, koja ponekad ostavlja dugotrajne ožiljke. Mladi odrasli često osjećaju da njihova potreba za poštovanjem, priznanjem i podrškom nije ispunjena, dok roditelji, s druge strane, ističu da očekuju poštovanje i ljubav svojih potomaka.

Sukobi između generacija često se dodatno kompliciraju percepcijom narcisoidnih osobina kod roditelja. Milenijalci često opisuju roditelje kao emocionalno nedostupne, manipulativne ili samo usmjerene na vlastite interese. Dok se u svakodnevnom govoru koristi pojam “narcisoidan”, važno je napomenuti da to nije isto što i klinička dijagnoza Narcisoidnog poremećaja ličnosti, već opis ponašanja koje povrijeđuje emocionalnu stabilnost potomaka.

PROČITAJTE: Zaboravite na “Millennial pause” – Gen z ima svoj “shake”, svoj “look” i potpuno novu estetiku interneta (zato se generacije i svađaju – i to ima smisla)

S druge strane, neki Boomer-i gledaju na milenijalce kao na generaciju narcisa, nesposobnu za iskazivanje poštovanja ili zahvalnosti, što dodatno produbljuje međugeneracijski jaz. Ove različite percepcije često dovode do nerazumijevanja i povećavaju osjećaj otuđenja.

Društveni i kulturni faktori

Fenomen “no contact” također se povezuje s promjenom društvenih vrijednosti i kulturnim očekivanjima. Dok su prethodne generacije često stavljale zajedništvo obitelji i obaveznu prisutnost na okupljanjima iznad osobnih granica, milenijalci sve više naglašavaju važnost mentalnog zdravlja, osobnih granica i emocionalnog blagostanja. Takva promjena vrijednosti odražava se i u odluci da se smanji kontakt s roditeljima, da se ne provode svi blagdani zajedno ili da se u potpunosti prekine komunikacija.

Istraživanja pokazuju da otuđenje od roditelja nije rijetko. Primjerice, studija objavljena u Journal of Marriage and Family 2023. godine pokazala je da je oko 6% odrasle djece doživjelo otuđenje od majki, dok je 26% osjetilo distancu prema očevima. Udaljavanje se obično javlja u ranoj odrasloj dobi, prosječno s 26 godina prema majkama i 23 prema očevima. Iako većina otuđenja nije trajna, emocionalne rane koje ostaju mogu biti dugotrajne, osobito u obiteljima s jakim razlikama u vrijednostima, političkim stavovima, rodnim ulogama ili socioekonomskim uvjetima.

Posljedice i benefiti prekida kontakta

Iako prekid kontakta donosi bol i osjećaj gubitka, za mnoge milenijalce predstavlja oslobodilačko iskustvo, jača samopouzdanje i omogućuje samospoznaju. Pozitivan učinak uključuje oslobađanje od kroničnog stresa, bolju emocionalnu stabilnost i prostor za razvoj zdravih međuljudskih odnosa. S druge strane, negativne posljedice uključuju tugu, društveni pritisak i osjećaj nerazumijevanja, posebno u širem obiteljskom kontekstu.

Važno je naglasiti da prekid kontakta nije čin sebičnosti, već često nužan korak za očuvanje mentalnog i emocionalnog zdravlja. To je odluka koja zahtijeva zrelost, introspektivnost i svjesnost vlastitih potreba, a može biti i prvi korak prema izgradnji zdravijih odnosa u budućnosti.

PROČITAJTE: Gen Z, sigurni ste – Milenijalci su najveći lažljivci

Fenomen “no contact” ili prekida kontakta s roditeljima odražava duboko ukorijenjene društvene, psihološke i generacijske promjene. Milenijalci sve češće biraju distancu zbog emocionalnog zlostavljanja, zanemarujućih granica, generacijskih sukoba i želje za očuvanjem mentalnog zdravlja. Iako se radi o teškoj odluci koja nosi emocionalnu bol, ona je često ključni korak prema osobnom rastu, oslobađanju od štetnih obrazaca i izgradnji zdravijih životnih odnosa.

U društvu koje sve više prepoznaje važnost mentalnog zdravlja i emocionalne sigurnosti, razumijevanje ovog fenomena postaje ključno za smanjenje stigmatizacije i pružanje podrške onima koji se nalaze u ovakvim složenim obiteljskim situacijama.