Iako je sunce životodavna sila koja nam svakodnevno pruža dovoljno vitamina D, zaštita kože od sunca danas je vrlo bitna. Postaje sve očitije da pretjerana izloženost suncu, odnosno njegovim ultraljubičastim zrakama (UV), ima dalekosežne i katastrofalne posljedice za našu kožu, a sve to zbog oštećenog ozonskog sloja u posljednjim desetljećima.
Zaštita od UV zračenja bitnija je nego ikad prije
Dobro je poznato da su UV zrake štetne za kožu i dermatolozi preporučuju da ih izbjegavamo pod svaku cijenu. Ako provodite mnogo vremena na suncu, možete razviti imunosupresiju (smanjenu aktivaciju ili učinkovitost imunološkog sustava), tumore kože, prerano starenje kože.
Zaštitne kreme mogu pomoći kako bismo izbjegli dvije stvari: prerano starenje kože uzrokovano ultraljubičastim zračenjem i rak kože uzrokovan ultraljubičastim zračenjem.
Preporučuje se nošenje sunčanih naočala sa zaštitnim faktorom kada ste na otvorenom,
Nošenje odjeće koja pruža zaštitu od sunca,
Obavezno nosite pokrivala poput kapa, šalova i šešira koja pružaju fotoprotekciju,
Fotoprotektivna sredstva = sredstva za zaštitu kože: kreme, losioni, mlijeka, gelovi, stickovi, aerosoli.
Zaštita od UV zračenja laka je uz odgovarajuću odjeću
Odjeća i pokrivala sa zaštitom od UV (faktor zaštite od ultraljubičastih zraka) imaju faktor zaštite do 40, dok odjeća sa SPF (faktor zaštite od sunca) ima faktor zaštite od 75 ili više. Lagana pamučna odjeća ima SPF 6, zbog niske sposobnosti apsorpcije UV zraka.
Da biste ostali zaštićeni od štetnih UV zraka, važno je nositi i odjeću svijetlih boja. Vjerojatno niste znali da poliester pruža mnogo jaču zaštitu od pamuka, i da je suha odjeća mnogo bolja zaštita od mokre odjeće.
Najbolju zaštitu od sunca pruža upravo Eucerin
Eucerin Sensitive Protect Kids Gel-krema za zaštitu dječje kože od sunca SPF50+, 200ml lagana gel krema za sunčanje upija se brzo, ostavljajući 0% masnog sjaja i ostavlja kožu trenutačno suhom na dodir. Posebno je formulirana za zaštitu osjetljive dječje kože s vrlo visokim faktorom zaštite. Vodootporna je, a zahvaljujući svojoj laganoj i brzo upijajućoj teksturi pruža učinak protiv lijepljenja pijeska na kožu.
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
Kad stane na scenu, Dorian Stipčić zna da glas sam po sebi nije dovoljan. On ne pjeva samo note, nego priču, emociju, trenutak koji publika osjeti prije nego što izgovori prvu riječ. Mladi Varaždinac, glumac i pjevač s klasičnim obrazovanjem i bogatim kazališnim iskustvom, ove godine čeka svoj trenutak kao PRVA REZERVA na Dori s pjesmom "Loved". I dok mnogi gledatelji vide samo finaliste i spektakularne izvedbe, Dorian zna da pravi izazov počinje puno prije nego se upale reflektori: u disciplini, strpljenju i pripremljenosti koja nastaje godinama provedenima u kazališnim dvoranama.
Pjesma Andromeda, s kojom se grupa Lelek ove godine predstavlja na Dori, na prvi pogled djeluje kao suvremena etno-pop kompozicija snažne emocionalne gradnje i hipnotičkog refrena. Međutim, već nakon prvog slušanja postaje jasno da se iza njezina zvuka ne krije tek estetska igra tradicijom, nego duboko promišljena naracija o identitetu, pamćenju, ženskom iskustvu i povijesnom teretu koji se prenosi s koljena na koljeno. Andromeda je pjesma koja ne traži brzu reakciju, nego strpljivo slušanje i razumijevanje konteksta iz kojeg je proizašla.
