Većina ljudi ustaje iz kreveta mutnih očiju i odlazi ravno pod tuš kako bi se osvježili (i probudili) za dan koji je pred njima. Drugi inzistiraju na tome da se moraju istuširati prije spavanja kako bi izbjegli prenošenje dnevne prljavštine na plahte. Neki ljudi, naravno, naprave oboje.
Ali jeste li se ikada zapitali koje je najbolje vrijeme za tuširanje – ujutro ili navečer? Je li jedna opcija bolja za vašu opću higijenu?
Poznati britanski magazin Glamour porazgovarao je s dvama stručnjacima kako bi otkrio postoji li odgovor na ovo pitanje.
Najbolje vrijeme za tuširanje je – prije spavanja
Prema doktoru Giuseppeu Aragoni, liječniku opće prakse i medicinskom savjetniku stranice Prescription Doctor, tuširanje ujutro ili navečer ovisi o osobnim preferencijama i načinu života.
“Jutarnje tuširanje vjerojatno je popularnije među ljudima jer budi osjetila i osvježava vas da budete spremni za dan koji je pred vama, no nije nužno bolje za vas“, rekao je.
Umjesto toga, on tvrdi da je odvajanje vremena za večernje tuširanje dobar način da se opustite, da ublažite napetosti koje su se nakupile tijekom dana tako što ćete pustiti da vam topla voda udara u ramena i leđa i ispere prljavštinu od dana. To također pospješuje san jer ćete se od vruće vode i pare osjećati čisto, opušteno i pospano.
“Međutim, glavna prednost noćnog tuširanja je ta što tijekom dana vaše tijelo i vaša kosa mogu skupljati alergene i iritanse iz zraka i prljavštinu, osobito u ljetnim mjesecima, poput peludi, kemikalija i znoja. Dakle, ako idete u krevet bez tuširanja, one će se prenijeti na vaš krevet i plahte i ne samo da mogu potaknuti prljavu posteljinu i alergije, već mogu uzrokovati i svrbež, nadraženu i suhu kožu, kao i probleme s kožom lica kao što su akne zbog prljave posteljine i jastuka“.
Iako kaže da to ovisi o osobnim preferencijama i vremenu/poslu, općenito smatra da se noćno tuširanje smatra najboljim za čistoću i za poticanje dobrog sna.
Osim vremena kada se tuširate, bitna je i temperatura vode
Antonia Harman, s druge strane, vjeruje da je temperatura vode kojom se tuširate važnija od vremena kada se tuširate.
“Jutarnje tuširanje može biti okrepljujuće“, kaže ona. “Možete se istuširati i odrediti namjere za dan koji je pred vama, planirati svoje sastanke i imati malo vremena za sebe prije nego što uslijede dnevni poslovi. Ako se želite još više ohrabriti, mogli biste se odlučiti za terapiju hladnom vodom. Sve ispod 15 stupnjeva Celzija smatra se hladnom vodom. Ako ste dovoljno hrabri, mogli biste se cijelo vrijeme tuširati hladnom vodom. Osim što ćete se probuditi, hladna voda potiče imunološki, krvožilni i probavni sustav. Čak i pomaže vašem tijelu da se brže oporavi od ozljeda ili boli u mišićima koju možete osjećati nakon teretane“.
Dodaje da je večernje tuširanje također odlično za vaše zdravlje, ali ako se tuširate u ovo vrijeme, voda neka bude vruća. “Dugo tuširanje vrućom vodom povisit će vam unutarnju temperaturu, dok se hladite, postat ćete pospani tako da se je najbolje otuširati 30-45 minuta prije spavanja kao prirodni sedativ“.
Ona zaključuje: “Jutarnje ili večernje tuširanje, izbor je vaš. Samo upamtite da je temperatura vode jednako važna kao i vrijeme“.
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.
