S toliko serija emisija i filmova za gledanje na televiziji ovih dana, primamljivo je nadoknaditi zaostatke dok jedemo. No, je li TV večera doista dobra ideja?
Zdravstveno gledano, “TV večera” nije na dobrom glasu. Naravno, kada govorimo o jedenju uz televizor, uglavnom mislimo na tzv. „junk food“.
No što ako odaberete drugu vrstu obroka dok gledate omiljenu televizijsku seriju? Možda mislite da je šareni tanjur prepun povrća i cjelovitih žitarica zdrava navika. Poništava li jednostavan čin jedenja pred TV-om te dobre odluke?
Postoje neki pokazatelji da bi mogao, piše BBC. Studije sugeriraju da jedenje dok gledamo televiziju nije dobro za nas, bez obzira na to što jedemo.
Ako ćete jesti ispred televizora to vas može ometati, kažu stručnjaci
Znanstvenici već dugo znaju da naše šire okruženje igra ključnu ulogu u našoj prehrani. Postoji mnogo istraživanja koja pokazuju vezu između gledanja televizije i većeg rizika od pretilosti, uglavnom zbog niže razine tjelovježbe koja dolazi s takvim sjedilačkim ponašanjem.
Ali gledanje televizije također može utjecati na to koliko jedemo. Ometanje je jedna od vodećih teorija zašto bismo mogli jesti više dok gledamo televiziju u isto vrijeme.
To bi moglo biti zato što, kada smo uvučeni u zaplet, imamo manje pažnje na raspolaganju za jelo pa nismo svjesni tjelesnih signala koji nam govore da smo siti, što bi moglo dovesti do prejedanja. Postoje i istraživanja koja sugeriraju da se ne sjećamo što smo jeli dok jedemo ispred TV-a i borimo se da točno procijenimo količinu koju smo pojeli, što bi moglo značiti da jedemo više.
Nizozemski znanstvenici u jednoj su studiji utvrdili da ljudi provode duže vremena jedući ako istovremeno gledaju TV.
Također su otkrili da je ukupno vrijeme koje su proveli jedući bilo duže u danima kada su istovremeno gledali TV i jeli u isto vrijeme, u usporedbi s danima kada su jeli bez istovremenog gledanja televizije. To sugerira da nisu shvaćali koliko dugo jedu jer su bili rastreseni.
Ako ćete jesti ispred televizora, može vam se činiti da je hrana slabijega okusa
Drugi razlog zbog kojeg možemo jesti više dok gledamo televiziju je taj što hrana neće imati isti okus kao kada više pažnje posvećujemo onome što jedemo. To je zato što nemamo toliko zadovoljstva u hrani kada smo ometeni, utvrdilo je još jedno nizozemsko istraživanje koje je pokazalo da su ispitanici mislili da je njihova hrana manje slatka ako su je jeli dok su gledali TV.
Istraživanja su otkrila da izloženost reklamama za hranu također može potaknuti ljude da općenito više jedu. Ali ono što najviše zabrinjava istraživače je povezanost između reklama za hranu i konzumacije ultra-procesirane hrane (UFP), koja je povezana s pretilošću i drugim bolestima, uključujući bolesti srca.
Ovome su posebno izložena djeca, koja će radije tražiti ultra-procesiranu hranu ako vide reklame za nju. Štoviše, iako su istraživanja pokazala da su djeca manje pretila ako stalno jedu obiteljske obroke, odnosno ako uvijek ručaju s cijelom obitelji, taj efekt potpuno nestaje ako cijela obitelj jede – pred televizorom.
Ukratko, odgovor na naše pitanje iz naslova je jednostavno – ne, ne biste smjeli jesti ispred TV-a. A to nikako ne biste trebali dopustiti svojoj djeci.
U trenucima kada se razmišljate o tome da „detoks” uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je shvatiti da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo ozbiljno shvaća zna da nije riječ o jednom čitavu paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potreban, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš da trebaš „staviti dijetu na četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da preokreneš taj pristup. Jer muškarac koji želi smršaviti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode—možeš postići rezultat koji traje, bez da doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalo i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
U svijetu u kojem se od muškaraca očekuje da budu snažni, uspješni, stalno u pokretu i dostupni, često zanemarujemo osnovni, ali iznimno moćan ritual koji oblikuje naš izgled, energiju i ukupno zdravlje – spavanje. Ono nije tek trenutak odmora, već vrijeme kada se tijelo obnavlja, koža regenerira, hormoni balansiraju, a um pronalazi jasnoću i mir.
Kada muškarac zaželi svježinu i čvrstoću svoje kože, često pomisli na vanjske tretmane, skupe kreme ili kozmetičke rituale, ali rijetko zastane i razmisli koliko važnu ulogu igra ono što unese u tijelo putem tanjura. Upravo zato, razumijevanje hranjivih tvari i njihovog utjecaja na mušku kožu postaje ključni moment – jer zdrav i privlačan ten ne pojavljuje se tek slučajno, nego kao rezultat usklađenog unosa proteina, mikronutrijenata, zdravih masti i optimalnog unosa vode.
Jelena Maloča nije tipična menadžerica u svijetu estetike. Dok mnogi brendovi u regiji love trendove i instant rezultate, Jelena je pronašla svoj put kroz sofisticiranu, promišljenu i edukativnu estetiku. Kao regionalna direktorica švicarskog brenda Teoxane za Hrvatsku i Sloveniju, ona spaja visoku znanost, inovativnu tehnologiju i praktično znanje s jasnom misijom: naučiti regiju da ljepota može biti prirodna, nenametljiva i istovremeno luksuzna.
U svijetu u kojem se od muškaraca očekuje da budu snažni, uspješni, stalno u pokretu i dostupni, često zanemarujemo osnovni, ali iznimno moćan ritual koji oblikuje naš izgled, energiju i ukupno zdravlje – spavanje.
U svijetu u kojem se čaša vina često smatra simbolom opuštanja i društvenog užitka, svaki muškarac koji cijeni svoje tijelo mora za trenutak zastati i postaviti pitanje: koliko je zapravo čaša još uvijek “zdravo”, a kada taj ritual prelazi granicu između razonode i potencijalne štete?
Postoji nešto gotovo meditativno u darivanju biljke – osobito one koja je u isto vrijeme i skulptura, i dizajnerski predmet, i živi podsjetnik na pažnju koju ste nekome posvetili. Upravo zato posljednjih godina sve više kreativnih duša otkriva ljepotu kokedama, delikatnih zelenih kugli omotanih mahovinom koje izgledaju kao da lebde između prirode i umjetnosti.
Nakon gotovo tisuću dana šutnje, potresa i dugotrajnih radova, jedan od najintimnijih prostora hrvatske kulturne baštine ponovno će oživjeti: Atelijer Meštrović sredinom prosinca otvara svoja vrata s novim stalnim postavom, promišljenim s iznimnom pažnjom i dubokim poštovanjem prema životu i djelu Ivana Meštrovića.
