Možda mislite da vam svako voće koje konzumirate čini dobro. Međutim, nova istraživanja pokazuju da to baš i nije tako.
Meta-analiza objavljena u časopisu JAMA Pediatrics proučavala je kako ispijanje 100 % voćnog soka može utjecati na debljanje kod djece i odraslih. Znanstvenici su analizirali 42 studije: 17 u djece i 25 u odraslih.
Za djecu su otkrili da je svaka dodatna dnevna doza 100 % voćnog soka povezana s višom promjenom indeksa tjelesne mase (BMI) za 0,03. Za odrasle su otkrili da je svaka dodatna dnevna doza povezana s nešto manjom promjenom BMI od 0,02.
Voćni sokovi mogu pridonijeti debljanju jer za razliku od voća imaju manje vlakana
Kako pijenje voćnog soka može doprinijeti debljanju? Kad se doze ne prate pomno, može biti lako dobiti mnogo dodatnih kalorija iz pića poput sokova, pića zaslađenih šećerom i dodanih pojačivača čaja i kave poput šećera ili vrhnja, rekla je doktorica Melissa Prest za časopis Women’s Health. “Ove dodatne kalorije mogu se zbrajati tijekom vremena što lako pridonosi debljanju.”
Kod djece je istraživanje pokazalo da voćni sokovi mogu dovesti do još više debljanja u odnosu na odrasle.FOTO: Pexels
Razlika između jedenja voća i pijenja voćnih sokova također igra važnu ulogu. Prema Klinici Mayo, voćni sok sadrži većinu vitamina, minerala i biljnih kemikalija koje se nalaze u voću, ali cijelo voće i povrće također ima zdrava vlakna, koja se gube tijekom većine načina cijeđenja. Kada pijete voćni sok umjesto da jedete cijelu voćku, oduzimate vlakna i strukturne dijelove hrane, a vaše tijelo to drugačije probavlja i metabolizira.
Konzumiranje voćnog soka također može pridonijeti inzulinskoj rezistenciji, što može dovesti do debljanja. Pola čaše soka, poput soka od naranče, ima otprilike istu količinu ugljikohidrata kao i kriška kruha, kaže Prest. “Većina ljudi ne popije pola čaše soka i popit će dva ili tri puta više od preporučene doze. To dovodi do velikog doprinosa brzo probavljivih šećera koji, ako se redovito konzumiraju, mogu pridonijeti debljanju i inzulinskoj rezistenciji”, objašnjava ona.
Ako se konzumiraju prekomjerno, voćni sokovi mogu debljati
Konstantno prekomjerno konzumiranje soka, zajedno s obiteljskom poviješću dijabetesa tipa 2 ili prekomjernom težinom ili neaktivnošću, kombinacija je koja može povećati vaše šanse za razvoj inzulinske rezistencije, složila se nutricionistica Jackie Newgent.
Svježe cijeđeni sok od naranče jedan je od najboljih izbora za zdravlje.FOTO: Pexels
Dakle, koliko voćnog soka trebate piti svaki dan? Prema Prest, smjernice preporučuju da barem polovica našeg unosa voća treba potjecati od cijelog voća. Ako konzumirate voćni sok, birajte 100 % sok bez dodanih šećera. “Općenito preporučujem da ako konzumirate sok, pronađete onaj koji ima manje šećera i popijete 1-2 decilitra.” Ako vam se čini da je to mala količina, pokušajte je pomiješati s malo gazirane vode za osvježenje, predlaže Prest.
Imajte na umu da čaša soka nije isto što plastična boca od pola litre, dodaje Newgent. Također, pokušajte potražiti nutritivno bogate sokove “bez dodanog šećera“, kao što je 100 % sok od nara, nezaslađeni sok od višnje ili svježe cijeđene sokove od naranče ili grejpa, rekla je.
Iako se u ovoj studiji nisu raspravljali o razlozima debljanja, logično je da su težina i indeks tjelesne mase bili viši kod onih koji su konzumirali više voćnog soka nego kod onih koji nisu, kaže Prest. “To pojačava ideju da kalorije iz naših pića mogu utjecati na našu težinu i uzrokovati debljanje.”
Ali to ne znači da morate potpuno izbaciti voćni sok. To može biti dio zdravog načina života, kaže Newgent, smatrajte ga svojim pričuvnim planom. “Najbolje je da prvo ciljate na cijelo voće za više koristi od vlakana” dodaje ona.
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
Pjesma Andromeda, s kojom se grupa Lelek ove godine predstavlja na Dori, na prvi pogled djeluje kao suvremena etno-pop kompozicija snažne emocionalne gradnje i hipnotičkog refrena. Međutim, već nakon prvog slušanja postaje jasno da se iza njezina zvuka ne krije tek estetska igra tradicijom, nego duboko promišljena naracija o identitetu, pamćenju, ženskom iskustvu i povijesnom teretu koji se prenosi s koljena na koljeno. Andromeda je pjesma koja ne traži brzu reakciju, nego strpljivo slušanje i razumijevanje konteksta iz kojeg je proizašla.
