Fenomen je naširoko dokumentiran na TikToku, s nekoliko različitih imena skovanih za bolest, kao što su “Ayia Napa gripa”, “Air Con kašalj” i “Magaluf gripa”.
No, što je to i je li to prava bolest?
Nepravilno čišćeni klima uređaji rasadnik su bakterija
Prema istraživanju iz 2004. u časopisu Journal of Epidemiology, postoje dokazi koji podupiru postojanje “bolesti uzrokovane klima uređajima”. Znanstvenici su otkrili da boravak u blizini klimatizacijskog uređaja, posebice ako on nije održavan ili je u loše prozračenoj zgradi, može uzrokovati zdravstvene probleme.
Rad ili život u slabo prozračenom prostoru s klima uređajem može povećati rizik od “sindroma bolesne zgrade”, a to je skup zajedničkih simptoma koje doživljavaju stanari zgrade.
Simptomi mogu uključivati glavobolju, suhi kašalj, vrtoglavicu, mučninu, probleme s koncentracijom, umor i osjetljivost na mirise.
Kada se klima uređaji ne održavaju ili ne čiste kako treba, potencijalno su puni bakterija i plijesni, a uređaj može cirkulirati zaraženi zrak.
Uređaji za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju dizajnirani su za filtriranje zagađenog zraka, međutim, ako se filtri ne čiste pravilno, postaju glavni izvor za razmnožavanje bakterija. To može izazvati astmu, alergije i druge respiratorne simptome.
Klima uređaji mogu izazvati i upalu pluća
“Prljavi filtri klima uređaja mogu biti kontaminirani plijesni, gljivicama ili drugim mikroorganizmima”, rekao je predstavnik kalifornijskog Odjela za javno zdravstvo. “To može dovesti do problema s disanjem kod nekih ljudi, osobito ako su osjetljivi na plijesan”, zaključio je.
Prošle je godine dr. Nathan Spenceobjavio video na TikTok-u o tome zašto dolazi do ovog fenomena.
U videu je objasnio da postoji vrsta upale pluća koju može uzrokovati klima uređaj. Prljavi klima uređaji u hotelskim sobama mogu izazvati stanje poznato kao legionarska bolest, koja uzrokuje “atipičnu infekciju prsnog koša koja zahtijeva antibiotike”.
Bolest je ozbiljna vrsta upale pluća uzrokovana bakterijom Legionella, a razvija se udisanjem kapljica vode iz klima uređaja ili vruće kade.
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
„Pa, vidi što je T.J. Maxx dovukao…“, ironično dobacuje britki umjetnički direktor Nigel, kojeg ponovno tumači Stanley Tucci, dok se Andy Sachs (Anne Hathaway) trijumfalno vraća u redakciju časopisa Runway. Jedini je problem u tome što je Miranda Priestly, koju ponovno glumi Meryl Streep, uopće ne pamti. „Ona je jedna od Emily“, usputno pojašnjava Nigel u prvom traileru za Vrag nosi Pradu 2.
Bad Bunny ispisao je povijest dodjele nagrada Grammy postavši prvi izvođač koji pjeva na španjolskom jeziku i koji je osvojio nagradu za album godine, i to za uspješno izdanje Debí Tirar Más Fotos.
Nije riječ o razmjerima čuvenog „Adele Dazeem“ trenutka Johna Travolte, no Cher je ipak izazvala blagu zabunu na dodjeli Grammyja kada je kao dobitnika nagrade za snimku godine najavila „Luthera Vandrossa“, iako je nagrada pripala pjesmi „Luther“ Kendricka Lamara i SZA-e — svojevrsnoj posveti legendarnom R&B pjevaču koji je preminuo 2005. godine.
Nakon pet uzastopnih večeri tijekom kojih je turneju Mayhem Ball Tour dovela u Tokio, Lady Gaga vratila se u Los Angeles kako bi u nedjelju navečer na dodjeli Grammyja izvela rock verziju pjesme „Abracadabra“.
