Koje je najzdravije mlijeko za kavu? Možda ste punomasno mlijeko već odavno zamijenili onim s najmanje masnoća ili možda ukusnim bademovim mlijekom no to ipak ne znači da ste odabrali opciju koja je uistinu najzdravija. Donosimo mišljenje stručnjaka na tu popularnu temu o kojoj se često raspravlja.
Ako ste se u jesensko/zimskoj sezoni namjeravali posvetiti zdravlju, a veliki ste obožavatelj napitaka od kave, možda će baš ova mala izmjena za vas značiti velike promjene.
Koje je najzdravije mlijeko za kavu?
Premda ni sama nije tako zdrava, pogotovo ako se pije u većim količinama, crna kava smatra se najboljim izborom za one koji žele pripaziti na figuru.
Upravo zato mnoge poznate fit dame biraju mali espresso. Neki pak mijenjaju mlijeko sa “zdravijim opcijama” koje imaju dobar okus poput zobenog mlijeka s okusom čokolade ili vanilije, zaslađivača s kolagenom i bademovog mlijeka.
Moramo vas razočarati, ali ako vaše mlijeko za kavu ima dodani okus, baš i nije tako zdravo, otkriva portal She Finds.
U razgovoru sa nutricionistkinjom Kelsey Costom otkrili su kako mnoga mlijeka koja ljudi smatraju zdravima uopće nisu tako zdrava. Pobjednik? Sojino mlijeko!
Prema njezinom mišljenju, s kojim se slažu mnogi stručnjaci, sojino mlijeko jedan je od najzdravijih mogućih izbora za dodavanje kavi, a objasnila je i zašto.
Iako su bademovo i zobeno mlijeko možda nadmašili ovu opciju po popularnosti u posljednjih nekoliko godina, Costa kaže da je sojino mlijeko njezina ‘glavna preporuka kada je u pitanju najzdravije mlijeko za kavu’. Prema njezinim riječima, sojino mlijeko ima brojne zdravstvene dobrobiti po kojima se izdvaja od ostalih vrsta mlijeka, a tu je i glatka i kremasta tekstura koja odlično pristaje kavi.
Zašto je sojino mlijeko najzdravije mlijeko za kavu?
Za početak, Costa napominje da su zrna soje od kojih se sojino mlijeko izrađuje izvrstan izvor proteina biljnog podrijetla, što ovo mlijeko čini odličnim izborom za one koji žele povećati unos proteina ili se prebaciti na prehranu koja je više bazirana na biljnom podrijetlu. Sadrži 7 grama proteina po porciji što ga čini opcijom s najviše proteina u usporedbi s bilo kojim drugim biljnim mlijekom.
Nezaslađeno sojino mlijeko, prema mišljenju ove stručnjakinje najbolje je za sve koji žele pripaziti na liniju.
Postoji trenutak u životu kada primijetimo da naši nokti više ne izgledaju baš onako kako su izgledali prije deset ili petnaest godina. Lak koji je nekada savršeno prianjao možda više ne traje jednako dugo, koža oko noktiju djeluje suše, površina nokta može postati osjetljivija, a ono što je nekoć bila sasvim jednostavna beauty rutina odjednom zahtijeva nešto više pažnje. Takve promjene nisu nužno razlog za zabrinutost jer se izgled i struktura noktiju prirodno mijenjaju tijekom života, baš kao što se mijenja i koža na rukama. Zato s godinama manikuru sve više promatramo ne samo kroz boju i dizajn, nego i kroz pravilnu njegu.
Nokte najčešće promatramo kroz prizmu estetike, osobito kada su uredno oblikovani, nalakirani ili ukrašeni, pa vrlo lako zaboravljamo da se ispod površine koja nam je važna zbog izgleda nalazi složen dio našeg tijela koji može reagirati na ozljede, infekcije, upalne procese, određene bolesti i različite svakodnevne navike. Upravo zato promjena na noktu nije uvijek samo pitanje manikure, a novi oblik, boja, brazda, pucanje ili odvajanje nokta ponekad mogu biti signal koji vrijedi primijetiti, osobito ako se promjena pojavila naglo, zahvaća samo jedan nokat ili se s vremenom pogoršava. Američka akademija za dermatologiju pritom naglašava da promjene boje, teksture ili oblika mogu biti potpuno bezazlene, ali u nekim slučajevima mogu biti povezane i s bolešću zbog čega ih nije dobro automatski pripisati kozmetičkim navikama.
Postoji nešto gotovo paradoksalno u načinu na koji danas pokušavamo živjeti mirnije. Kada osjetimo da smo pod stresom, kupujemo aplikaciju za meditaciju, rezerviramo vikend izvan grada, počinjemo trenirati, planiramo kvalitetnije obroke, čitamo knjige o osobnom razvoju i pokušavamo bolje organizirati vrijeme, a zatim sve te aktivnosti pažljivo raspoređujemo u kalendar koji je već toliko ispunjen da u njemu jedva ostaje mjesta za još jedan slobodan sat. Odmor je tako prestao biti suprotnost obavezama i postao još jedna obaveza, opuštanje je dobilo vlastitu metodologiju, a vrijeme provedeno bez konkretnog cilja počeli smo doživljavati gotovo kao izgubljeno vrijeme.
Postoji nešto vrlo jednostavno, gotovo nevidljivo, u načinu na koji se osjećamo iz dana u dan, a što često pokušavamo objasniti velikim stvarima, promjenama rasporeda, novim rutinama, vikendima izvan grada ili nekim dugo odgađanim odmorom, iako se naš stvarni osjećaj života najčešće oblikuje puno tiše, kroz ono što radimo gotovo automatski i bez posebnog razmišljanja. Tijelo ne poznaje naše planove, obećanja koja sami sebi dajemo ponedjeljkom ujutro ni odluke koje donosimo nakon još jednog napornog dana, nego prepoznaje obrasce koji se ponavljaju, vrijeme kada odlazimo spavati, koliko se krećemo, jesmo li cijeli dan proveli zatvoreni između četiri zida, jedemo li u miru ili između dva sastanka, pijemo li dovoljno vode, ostavljamo li prostor za predah i imamo li ljude s kojima možemo razgovarati bez osjećaja da stalno nekamo žurimo.
Postoje jutra u kojima se probudimo nekoliko minuta prije alarma, još uvijek između sna i dana, s kosom koja nije poslušna, očima koje su natečene od spavanja i licem na kojem se vidi sve ono što smo prethodne večeri pokušavali ne misliti, pa ipak, gotovo nesvjesno, ustanemo, priđemo ogledalu, pustimo vodu da poteče preko dlanova i umijemo se, i premda taj pokret traje svega nekoliko sekundi, u njemu se događa nešto mnogo veće od običnog održavanja higijene, jer trenutak u kojem hladna ili mlaka voda dotakne kožu postaje svojevrsna granica između onoga što je bilo i onoga što tek treba početi.
Doručak može izgledati obilno, a da vas ipak već sredinom jutra ponovno natjera da razmišljate o hrani, posežete za čokoladom, keksima ili nečim iz automata na poslu, no problem pritom nužno nije u tome što ste pojeli premalo, nego u tome što vaš prvi obrok možda nije dovoljno dobro složen.
Margot Robbie ovog je proljeća ponovno bila u središtu pozornosti zahvaljujući filmu “Wuthering Heights”, no jednako su zapažena bila i njezina pojavljivanja na crvenim tepisima. Besprijekorna forma australske glumice mnoge je potaknula da se zapitaju kako izgleda njezina fitness rutina.
Ako ste posljednjih mjeseci barem jednom zavirili na društvene mreže, vrlo je vjerojatno da ste primijetili detalj koji je nekoć bio rezerviran uglavnom za profesionalne sportaše, a danas ga sve češće nose trkači, rekreativci i poznata lica, a riječ je o tankim trakicama koje se postavljaju preko nosa i obećavaju jednostavniji protok zraka, ugodnije disanje tijekom dana, mirniju noć i manje problema s hrkanjem.
Anamaria Raič za vjenčanje s Bornom Ćorićem odabrala je raskošnu bijelu vjenčanicu s hrvatskim potpisom. Iza kreacije koja je privukla veliku pažnju na prvim fotografijama s vjenčanja stoji Matija Vuica.
