Prema mišljenju stručnjaka, ovo je najzdravije mlijeko za kavu
Možda će vas razočarati, ali nije ono ukusno bademovo...
16 studenoga 202317:00
Dina PlevnikZamjenica glavnog urednika / Deputy editor
Koje je najzdravije mlijeko za kavu? Možda ste punomasno mlijeko već odavno zamijenili onim s najmanje masnoća ili možda ukusnim bademovim mlijekom no to ipak ne znači da ste odabrali opciju koja je uistinu najzdravija. Donosimo mišljenje stručnjaka na tu popularnu temu o kojoj se često raspravlja.
Ako ste se u jesensko/zimskoj sezoni namjeravali posvetiti zdravlju, a veliki ste obožavatelj napitaka od kave, možda će baš ova mala izmjena za vas značiti velike promjene.
Koje je najzdravije mlijeko za kavu?
Premda ni sama nije tako zdrava, pogotovo ako se pije u većim količinama, crna kava smatra se najboljim izborom za one koji žele pripaziti na figuru.
Upravo zato mnoge poznate fit dame biraju mali espresso. Neki pak mijenjaju mlijeko sa “zdravijim opcijama” koje imaju dobar okus poput zobenog mlijeka s okusom čokolade ili vanilije, zaslađivača s kolagenom i bademovog mlijeka.
Moramo vas razočarati, ali ako vaše mlijeko za kavu ima dodani okus, baš i nije tako zdravo, otkriva portal She Finds.
U razgovoru sa nutricionistkinjom Kelsey Costom otkrili su kako mnoga mlijeka koja ljudi smatraju zdravima uopće nisu tako zdrava. Pobjednik? Sojino mlijeko!
Prema njezinom mišljenju, s kojim se slažu mnogi stručnjaci, sojino mlijeko jedan je od najzdravijih mogućih izbora za dodavanje kavi, a objasnila je i zašto.
Iako su bademovo i zobeno mlijeko možda nadmašili ovu opciju po popularnosti u posljednjih nekoliko godina, Costa kaže da je sojino mlijeko njezina ‘glavna preporuka kada je u pitanju najzdravije mlijeko za kavu’. Prema njezinim riječima, sojino mlijeko ima brojne zdravstvene dobrobiti po kojima se izdvaja od ostalih vrsta mlijeka, a tu je i glatka i kremasta tekstura koja odlično pristaje kavi.
Zašto je sojino mlijeko najzdravije mlijeko za kavu?
Za početak, Costa napominje da su zrna soje od kojih se sojino mlijeko izrađuje izvrstan izvor proteina biljnog podrijetla, što ovo mlijeko čini odličnim izborom za one koji žele povećati unos proteina ili se prebaciti na prehranu koja je više bazirana na biljnom podrijetlu. Sadrži 7 grama proteina po porciji što ga čini opcijom s najviše proteina u usporedbi s bilo kojim drugim biljnim mlijekom.
Nezaslađeno sojino mlijeko, prema mišljenju ove stručnjakinje najbolje je za sve koji žele pripaziti na liniju.
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
Kad stane na scenu, Dorian Stipčić zna da glas sam po sebi nije dovoljan. On ne pjeva samo note, nego priču, emociju, trenutak koji publika osjeti prije nego što izgovori prvu riječ. Mladi Varaždinac, glumac i pjevač s klasičnim obrazovanjem i bogatim kazališnim iskustvom, ove godine čeka svoj trenutak kao PRVA REZERVA na Dori s pjesmom "Loved". I dok mnogi gledatelji vide samo finaliste i spektakularne izvedbe, Dorian zna da pravi izazov počinje puno prije nego se upale reflektori: u disciplini, strpljenju i pripremljenosti koja nastaje godinama provedenima u kazališnim dvoranama.
Pjesma Andromeda, s kojom se grupa Lelek ove godine predstavlja na Dori, na prvi pogled djeluje kao suvremena etno-pop kompozicija snažne emocionalne gradnje i hipnotičkog refrena. Međutim, već nakon prvog slušanja postaje jasno da se iza njezina zvuka ne krije tek estetska igra tradicijom, nego duboko promišljena naracija o identitetu, pamćenju, ženskom iskustvu i povijesnom teretu koji se prenosi s koljena na koljeno. Andromeda je pjesma koja ne traži brzu reakciju, nego strpljivo slušanje i razumijevanje konteksta iz kojeg je proizašla.
Loading ...
