Koliko kalorija sagorijeva skijanje? Odgovor na pitanje koje zanima sve obožavatelje ovog sporta
Donosimo odgovor na popularno pitanje koje zanima mnoge rekreativne sportaše.
23 prosinca 202314:00
Dina PlevnikZamjenica glavnog urednika / Deputy editor
Koliko kalorija sagorijeva skijanje? Ovo zanima sve koji se nadaju da će na skijanju izgubiti pokoji kilogram bez puno odricanja. Svakako, skijanje uključuje izuzetan fizički napor no odlazak na skijanje također podrazumijeva konzumiranje ukusne kalorične hrane, germ-knedli i kalorično bombastičnih alkoholnih ili čokoladnih napitaka pa ne čudi što sa skijanja neki dolaze malo teži no kad su se pripremali na put.
Donosimo odgovor na popularno pitanje koje zanima mnoge rekreativne sportaše, a koje glasi…
Koliko kalorija sagorijeva skijanje?
Vrsta aktivnosti: Kardio trening i trening snage
Skijanje daje dvostruki učinak: trebat će vam i kardio izdržljivost i snaga, a ono će oboje poboljšati. Ako tražite trening snage za donji dio tijela, sagorijevanje kalorija i jačanje tjelesne jezgre, skijanje je sport za koji ćete se odlučiti, kažu stručnjaci.
Pri skijanju element treninga snage usmjeren je na donji dio tijela. Snaga nogu omogućuje vam upravljanje silama koje doživljavate pri svakom skretanju niz brdo.
Premda skijanje trenira cijelo tijelo, posebno je dobro za treniranje donjeg dijela tijela, gluteusa, tetiva koljena i listova, budući da na kraju radite puno čučnjeva. Da biste skijali, potrebna vam je snaga temelja, koja dolazi sa skijanjem i nekim redovitim vježbama treninga temelja.
Koliko kalorija sagorijeva skijanje, čak i ako ste početnik?
Skijanje u trajanju od jednog sata pomaže vam da sagorite 400-600 kalorija, što je jednako 30-minutnom HIIT treningu koji sagorijeva oko 400 do 500 kalorija.
Skijanje također radi na mišićima jezgre i poboljšava ravnotežu dok poboljšava koordinaciju, agilnost i cjelokupnu kondiciju.
Vjerujemo da ćete od sada skijašku opremu navlačiti s još više entuzijazma.
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
Pjesma Andromeda, s kojom se grupa Lelek ove godine predstavlja na Dori, na prvi pogled djeluje kao suvremena etno-pop kompozicija snažne emocionalne gradnje i hipnotičkog refrena. Međutim, već nakon prvog slušanja postaje jasno da se iza njezina zvuka ne krije tek estetska igra tradicijom, nego duboko promišljena naracija o identitetu, pamćenju, ženskom iskustvu i povijesnom teretu koji se prenosi s koljena na koljeno. Andromeda je pjesma koja ne traži brzu reakciju, nego strpljivo slušanje i razumijevanje konteksta iz kojeg je proizašla.
