Kako se motivirati kad ti se jednostavno ne da (ali znaš da moraš)
U trenucima kada se sve čini težim nego obično, a tvoja unutarnja snaga kao da je nestala, važno je razumjeti da je to prirodan dio ljudskog iskustva. Svi se suočavamo s danima kada motivacija izostaje, ali upravo tada disciplina postaje ključna. Iako se čini da je najlakše odustati, istinska snaga leži u sposobnosti da se nastavi unatoč unutarnjim preprekama.
Jedan od učinkovitih pristupa je pravilo prvih deset minuta. Ponekad je dovoljno započeti, a ostatak dolazi sam od sebe. U tih deset minuta možeš osjetiti povratak energije i motivacije, što te potiče da nastaviš dalje. Čak i ako odlučiš stati nakon tih deset minuta, postigao si više nego da si ostao na početnoj točki.
Također, važno je preispitati vlastite motive. Ako vježbaš samo zato što misliš da bi trebao, motivacija će brzo nestati. Umjesto toga, fokusiraj se na trenutne koristi koje ti vježbanje donosi, poput povećane energije, boljeg raspoloženja i osjećaja postignuća. Ovi neposredni dobitci mogu biti snažniji motivatori od apstraktnih ciljeva.
Ako osjećaš otpor prema treningu, pokušaj identificirati uzrok. Možda izbjegavaš fizičku nelagodu, dosadu ili osjećaj neuspjeha. Razumijevanje tih prepreka može ti pomoći da ih prevladaš. Na primjer, ako je problem dosada, pokušaj promijeniti rutinu ili isprobati novu aktivnost koja će te motivirati.
Uključivanje partnera u trening može također povećati motivaciju. Zajednički trenuci ne samo da su zabavniji, već stvaraju i dodatnu odgovornost prema drugoj osobi, što može smanjiti vjerojatnost da ćeš odustati.
Nagrade nakon treninga mogu poslužiti kao motivacija. Bilo da se radi o omiljenoj hrani, opuštajućoj kupki ili gledanju omiljene serije, povezivanje treninga s nečim pozitivnim može povećati tvoju motivaciju za vježbanje.
U konačnici, važno je razumjeti da motivacija nije uvijek prisutna, ali disciplina i dosljednost vode ka uspjehu. Svaka akcija, ma koliko mala bila, doprinosi tvojem napretku. Stoga, čak i kada se ne osjećaš motivirano, nastavi raditi prema svojim ciljevima, jer svaki korak naprijed je korak bliže ostvarenju tvojih želja.
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjestan i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
Valentinovo ne mora biti velika gesta, prenapadna večera ni očekivani buket crvenih ruža. U gradu, ljubav se često događa tiše – u pogledu preko stola, u dodiru ruke dok se penjete stepenicama prema rooftop baru, u onom osjećaju da ste, usred urbanog kaosa, pronašli svoj mali svijet. Upravo takva, suptilna, ali intenzivna romantika obilježava moderno Valentinovo.
Henry Cavill već godinama intrigira publiku — i to ne samo kao Superman ili Geralt od Rivije, nego i kao glumac koji, kako se šuška po Hollywoodskim i online kuloarima, ne želi sudjelovati u projektima koji su previše “woke” i trendovski. Dok studioski marketing pokušava glumce gurnuti u uloge koje više prate društvene norme i medijske kampanje nego stvarnu umjetničku viziju, Cavill navodno odabire pametnije i promišljenije korake.
Elon Musk je u nedjelju na platformi X izjavio da je dobitnik dvaju Oscara, redatelj Christopher Nolan, „izgubio svoj integritet“ dok se raspravljalo o spekulativnoj ulozi Lupite Nyong’o u filmu „Odiseja“, u ulozi Helene Trojanske.
Kad se moda susretne s humorom i stavom, nastaje majica koja govori više od riječi – i to doslovno. „IT’S NOT ME, IT’S YOU“ potpisuju sestre Boudoir, Martina Čičko Karapetrić i Morana Tomašević, a ovaj T-shirt savršeno spaja minimalizam i ironični statement, čineći ga komadom koji svaka moderna garderoba traži.
