Grožđice spadaju u sličnu skupinu kao marcipan i masline. Neki ih OBOŽAVAJU, a drugi ne mogu smisliti. Ako pripadate skupini onih koji ih vole, moguće je da ih rado dodajete u kolače, zobenu kašu i razna jela te se tješite kako je pametnije pojesti zdjelicu grožđica nego čokoladu. No jesu li grožđice zaista zdrave i dobre za nas?
Grožđice – jesu li uopće dobre za nas?
Ukratko, da, ali ako se jedu u umjerenim količinama jer sadrže puno šećera i kalorija.
100 grama grožđica sadrži oko kalorija i 47 grama šećera. Za usporedbu, limenka gaziranog pića može sadržavati 150 kalorija i 33 grama šećera, piše Health Line.
Zato grožđice nisu baš poslastica s niskim sadržajem kalorija i šećera pa ne čudi što ih se ponekad naziva “slatkišima prirode”.
Visoke količine šećera i kalorija prilično su tipične za sušeno voće, zbog čega je važno paziti da ih ne jedete kao da su borovnice ili svježe grožđe.
Grožđice se često prodaju u malim kutijama za jedno posluživanje, a svaka sadrži otprilike 100 kalorija. Ako imate problema s kontrolom porcija, pokušajte kupiti ove unaprijed zapakirane grožđice kako biste kontrolirali unos, predlažu stručnjaci.
Grožđice su izvrsne za sportaše, a dobre i za sve koje zanima zdrava prehrana.
Grožđice su odlične za izdržljivost sportaša i izvrsna alternativa raznim sportskim žvakaćim žvakama i gelovima. One nude brzi izvor prijeko potrebnih ugljikohidrata i mogu vam pomoći poboljšati izvedbu.
Evo što sve grožđice sadrže kad su “dobre stvari ” u pitanju:
Vlakna
100 grama grožđica dat će vam oko 3,3 grama vlakana, ili otprilike 10 do 24 posto vaših dnevnih potreba, ovisno o vašoj dobi i spolu.
Vlakna pomažu vašoj probavi omekšavanjem i povećanjem težine i veličine vaše stolice. Obilnija stolica se lakše izbacuje i može spriječiti zatvor.
Vlakna vam također pomažu da dulje ostanete siti jer usporavaju pražnjenje želuca. Ako pokušavate smršavjeti, može vam pomoći konzumacija vlaknaste hrane.
Vlakna također igraju ulogu u regulaciji razine kolesterola. Poznato je da dijetalna vlakna smanjuju razinu “lošeg” kolesterola lipoproteina niske gustoće (LDL).
Željezo
Grožđice su dobar izvor željeza. 100 grama grožđica sadrži 1,3 miligrama željeza. To je oko 7 posto preporučene dnevne količine za većinu odraslih žena i 16 posto za odrasle muškarce.
Željezo je važno za stvaranje crvenih krvnih stanica i pomaže im u prijenosu kisika do stanica vašeg tijela. Morate konzumirati dovoljno željeza kako biste spriječili anemiju uzrokovanu nedostatkom željeza.
Kalcij i bor
Grožđice sadrže kalcij je neophodan za zdrave i jake kosti i zube.
Ako ste žena u postmenopauzi, grožđice su izvrstan međuobrok za vas jer kalcij pomaže u sprječavanju razvoja osteoporoze, poremećaja karakteriziranog gubitkom koštane mase koji se obično javlja s godinama.
Uz to, grožđice sadrže veliku količinu elementa u tragovima bora. Bor djeluje s vitaminom D i kalcijem kako bi vaše kosti i zglobovi bili zdravi. Također ima ulogu u liječenju osteoporoze.
Antioksidansi
Grožđice su izniman izvor prirodnih kemikalija koje se nazivaju fitonutrijenti, kao što su fenoli i polifenoli. Ove vrste hranjivih tvari smatraju se antioksidansima.
Antioksidansi pomažu u uklanjanju slobodnih radikala iz krvi i mogu spriječiti oštećenje stanica i DNK. To može pomoći u prevenciji bolesti poput raka, bolesti srca i moždanog udara.
Antimikrobni spojevi
Jedno istraživanje pokazalo je da grožđice sadrže fitokemikalije koje mogu pospješiti zdravlje zuba i desni. Fitokemikalije prisutne u grožđicama, uključujući oleanolnu kiselinu, linolnu kiselinu i linolensku kiselinu, bore se protiv bakterija u ustima koje dovode do karijesa.
Zaključak – jedite ih, ali ne pretjerujte. Možete ih uključiti u doručak, salate, rižota ili jesti zasebno.
Postoji trenutak u životu kada primijetimo da naši nokti više ne izgledaju baš onako kako su izgledali prije deset ili petnaest godina. Lak koji je nekada savršeno prianjao možda više ne traje jednako dugo, koža oko noktiju djeluje suše, površina nokta može postati osjetljivija, a ono što je nekoć bila sasvim jednostavna beauty rutina odjednom zahtijeva nešto više pažnje. Takve promjene nisu nužno razlog za zabrinutost jer se izgled i struktura noktiju prirodno mijenjaju tijekom života, baš kao što se mijenja i koža na rukama. Zato s godinama manikuru sve više promatramo ne samo kroz boju i dizajn, nego i kroz pravilnu njegu.
Nokte najčešće promatramo kroz prizmu estetike, osobito kada su uredno oblikovani, nalakirani ili ukrašeni, pa vrlo lako zaboravljamo da se ispod površine koja nam je važna zbog izgleda nalazi složen dio našeg tijela koji može reagirati na ozljede, infekcije, upalne procese, određene bolesti i različite svakodnevne navike. Upravo zato promjena na noktu nije uvijek samo pitanje manikure, a novi oblik, boja, brazda, pucanje ili odvajanje nokta ponekad mogu biti signal koji vrijedi primijetiti, osobito ako se promjena pojavila naglo, zahvaća samo jedan nokat ili se s vremenom pogoršava. Američka akademija za dermatologiju pritom naglašava da promjene boje, teksture ili oblika mogu biti potpuno bezazlene, ali u nekim slučajevima mogu biti povezane i s bolešću zbog čega ih nije dobro automatski pripisati kozmetičkim navikama.
Postoji nešto gotovo paradoksalno u načinu na koji danas pokušavamo živjeti mirnije. Kada osjetimo da smo pod stresom, kupujemo aplikaciju za meditaciju, rezerviramo vikend izvan grada, počinjemo trenirati, planiramo kvalitetnije obroke, čitamo knjige o osobnom razvoju i pokušavamo bolje organizirati vrijeme, a zatim sve te aktivnosti pažljivo raspoređujemo u kalendar koji je već toliko ispunjen da u njemu jedva ostaje mjesta za još jedan slobodan sat. Odmor je tako prestao biti suprotnost obavezama i postao još jedna obaveza, opuštanje je dobilo vlastitu metodologiju, a vrijeme provedeno bez konkretnog cilja počeli smo doživljavati gotovo kao izgubljeno vrijeme.
Postoji nešto vrlo jednostavno, gotovo nevidljivo, u načinu na koji se osjećamo iz dana u dan, a što često pokušavamo objasniti velikim stvarima, promjenama rasporeda, novim rutinama, vikendima izvan grada ili nekim dugo odgađanim odmorom, iako se naš stvarni osjećaj života najčešće oblikuje puno tiše, kroz ono što radimo gotovo automatski i bez posebnog razmišljanja. Tijelo ne poznaje naše planove, obećanja koja sami sebi dajemo ponedjeljkom ujutro ni odluke koje donosimo nakon još jednog napornog dana, nego prepoznaje obrasce koji se ponavljaju, vrijeme kada odlazimo spavati, koliko se krećemo, jesmo li cijeli dan proveli zatvoreni između četiri zida, jedemo li u miru ili između dva sastanka, pijemo li dovoljno vode, ostavljamo li prostor za predah i imamo li ljude s kojima možemo razgovarati bez osjećaja da stalno nekamo žurimo.
Postoje jutra u kojima se probudimo nekoliko minuta prije alarma, još uvijek između sna i dana, s kosom koja nije poslušna, očima koje su natečene od spavanja i licem na kojem se vidi sve ono što smo prethodne večeri pokušavali ne misliti, pa ipak, gotovo nesvjesno, ustanemo, priđemo ogledalu, pustimo vodu da poteče preko dlanova i umijemo se, i premda taj pokret traje svega nekoliko sekundi, u njemu se događa nešto mnogo veće od običnog održavanja higijene, jer trenutak u kojem hladna ili mlaka voda dotakne kožu postaje svojevrsna granica između onoga što je bilo i onoga što tek treba početi.
Doručak može izgledati obilno, a da vas ipak već sredinom jutra ponovno natjera da razmišljate o hrani, posežete za čokoladom, keksima ili nečim iz automata na poslu, no problem pritom nužno nije u tome što ste pojeli premalo, nego u tome što vaš prvi obrok možda nije dovoljno dobro složen.
Margot Robbie ovog je proljeća ponovno bila u središtu pozornosti zahvaljujući filmu “Wuthering Heights”, no jednako su zapažena bila i njezina pojavljivanja na crvenim tepisima. Besprijekorna forma australske glumice mnoge je potaknula da se zapitaju kako izgleda njezina fitness rutina.
Ako ste posljednjih mjeseci barem jednom zavirili na društvene mreže, vrlo je vjerojatno da ste primijetili detalj koji je nekoć bio rezerviran uglavnom za profesionalne sportaše, a danas ga sve češće nose trkači, rekreativci i poznata lica, a riječ je o tankim trakicama koje se postavljaju preko nosa i obećavaju jednostavniji protok zraka, ugodnije disanje tijekom dana, mirniju noć i manje problema s hrkanjem.
Jedna od omiljenih domaćih televizijskih voditeljica, Anja Alavanja Viljevac, proslavila je 44. rođendan baš onako kako bi mnogi poželjeli provesti svoj dan: za stolom, uz obitelj, prijatelje, smijeh i rođendanski desert sa svjećicama.
Fani Stipković i Fernando Hierro danas, 13. rujna, obilježavaju treću godišnjicu braka. Hrvatska novinarka i voditeljica tim je povodom otvorila privatni obiteljski album i podijelila četiri fotografije koje dosad nismo imali priliku vidjeti, a koje prate njihovu priču od intimnog vjenčanja u Meksiku do obiteljskih trenutaka sa sinom Nicolásom Valentinom.
Hana Hadžiavdagić Tabaković još je jednom pokazala da životinjski uzorak ne mora izgledati napadno ni pretjerano. Za ljetni izlazak odabrala je kratku haljinu leopard uzorka koja prati liniju tijela, a duboki dekolte i drapirani detalj oko struka cijelom modelu daju ženstveniji izgled.
Pave Elez servirao je jedan od boljih muških urbanih lookova koje vrijedi kopirati ove sezone. Umjesto kombinacije koja se oslanja na trendovske komade i previše detalja, domaći influencer odabrao je potpuno usklađen adidas outfit u kojem se sportska estetika susreće s opuštenim street styleom.
Jedna od fotografija koja je obilježila zagrebačko gostovanje Hollywood Vampiresa nastala je daleko od pozornice. Dino Jelusić nakon koncerta fotografirao se s Johnnyjem Deppom, a riječ je zapravo o njihovom ponovnom susretu nakon četiri godine.
