Grožđice spadaju u sličnu skupinu kao marcipan i masline. Neki ih OBOŽAVAJU, a drugi ne mogu smisliti. Ako pripadate skupini onih koji ih vole, moguće je da ih rado dodajete u kolače, zobenu kašu i razna jela te se tješite kako je pametnije pojesti zdjelicu grožđica nego čokoladu. No jesu li grožđice zaista zdrave i dobre za nas?
Grožđice – jesu li uopće dobre za nas?
Ukratko, da, ali ako se jedu u umjerenim količinama jer sadrže puno šećera i kalorija.
100 grama grožđica sadrži oko kalorija i 47 grama šećera. Za usporedbu, limenka gaziranog pića može sadržavati 150 kalorija i 33 grama šećera, piše Health Line.
Zato grožđice nisu baš poslastica s niskim sadržajem kalorija i šećera pa ne čudi što ih se ponekad naziva “slatkišima prirode”.
Visoke količine šećera i kalorija prilično su tipične za sušeno voće, zbog čega je važno paziti da ih ne jedete kao da su borovnice ili svježe grožđe.
Grožđice se često prodaju u malim kutijama za jedno posluživanje, a svaka sadrži otprilike 100 kalorija. Ako imate problema s kontrolom porcija, pokušajte kupiti ove unaprijed zapakirane grožđice kako biste kontrolirali unos, predlažu stručnjaci.
Grožđice su izvrsne za sportaše, a dobre i za sve koje zanima zdrava prehrana.
Grožđice su odlične za izdržljivost sportaša i izvrsna alternativa raznim sportskim žvakaćim žvakama i gelovima. One nude brzi izvor prijeko potrebnih ugljikohidrata i mogu vam pomoći poboljšati izvedbu.
Evo što sve grožđice sadrže kad su “dobre stvari ” u pitanju:
Vlakna
100 grama grožđica dat će vam oko 3,3 grama vlakana, ili otprilike 10 do 24 posto vaših dnevnih potreba, ovisno o vašoj dobi i spolu.
Vlakna pomažu vašoj probavi omekšavanjem i povećanjem težine i veličine vaše stolice. Obilnija stolica se lakše izbacuje i može spriječiti zatvor.
Vlakna vam također pomažu da dulje ostanete siti jer usporavaju pražnjenje želuca. Ako pokušavate smršavjeti, može vam pomoći konzumacija vlaknaste hrane.
Vlakna također igraju ulogu u regulaciji razine kolesterola. Poznato je da dijetalna vlakna smanjuju razinu “lošeg” kolesterola lipoproteina niske gustoće (LDL).
Željezo
Grožđice su dobar izvor željeza. 100 grama grožđica sadrži 1,3 miligrama željeza. To je oko 7 posto preporučene dnevne količine za većinu odraslih žena i 16 posto za odrasle muškarce.
Željezo je važno za stvaranje crvenih krvnih stanica i pomaže im u prijenosu kisika do stanica vašeg tijela. Morate konzumirati dovoljno željeza kako biste spriječili anemiju uzrokovanu nedostatkom željeza.
Kalcij i bor
Grožđice sadrže kalcij je neophodan za zdrave i jake kosti i zube.
Ako ste žena u postmenopauzi, grožđice su izvrstan međuobrok za vas jer kalcij pomaže u sprječavanju razvoja osteoporoze, poremećaja karakteriziranog gubitkom koštane mase koji se obično javlja s godinama.
Uz to, grožđice sadrže veliku količinu elementa u tragovima bora. Bor djeluje s vitaminom D i kalcijem kako bi vaše kosti i zglobovi bili zdravi. Također ima ulogu u liječenju osteoporoze.
Antioksidansi
Grožđice su izniman izvor prirodnih kemikalija koje se nazivaju fitonutrijenti, kao što su fenoli i polifenoli. Ove vrste hranjivih tvari smatraju se antioksidansima.
Antioksidansi pomažu u uklanjanju slobodnih radikala iz krvi i mogu spriječiti oštećenje stanica i DNK. To može pomoći u prevenciji bolesti poput raka, bolesti srca i moždanog udara.
Antimikrobni spojevi
Jedno istraživanje pokazalo je da grožđice sadrže fitokemikalije koje mogu pospješiti zdravlje zuba i desni. Fitokemikalije prisutne u grožđicama, uključujući oleanolnu kiselinu, linolnu kiselinu i linolensku kiselinu, bore se protiv bakterija u ustima koje dovode do karijesa.
Zaključak – jedite ih, ali ne pretjerujte. Možete ih uključiti u doručak, salate, rižota ili jesti zasebno.
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
Kad stane na scenu, Dorian Stipčić zna da glas sam po sebi nije dovoljan. On ne pjeva samo note, nego priču, emociju, trenutak koji publika osjeti prije nego što izgovori prvu riječ. Mladi Varaždinac, glumac i pjevač s klasičnim obrazovanjem i bogatim kazališnim iskustvom, ove godine čeka svoj trenutak kao PRVA REZERVA na Dori s pjesmom "Loved". I dok mnogi gledatelji vide samo finaliste i spektakularne izvedbe, Dorian zna da pravi izazov počinje puno prije nego se upale reflektori: u disciplini, strpljenju i pripremljenosti koja nastaje godinama provedenima u kazališnim dvoranama.
Pjesma Andromeda, s kojom se grupa Lelek ove godine predstavlja na Dori, na prvi pogled djeluje kao suvremena etno-pop kompozicija snažne emocionalne gradnje i hipnotičkog refrena. Međutim, već nakon prvog slušanja postaje jasno da se iza njezina zvuka ne krije tek estetska igra tradicijom, nego duboko promišljena naracija o identitetu, pamćenju, ženskom iskustvu i povijesnom teretu koji se prenosi s koljena na koljeno. Andromeda je pjesma koja ne traži brzu reakciju, nego strpljivo slušanje i razumijevanje konteksta iz kojeg je proizašla.
