Kome pomaže dobar izgled na poslu? Dok su proteklih godina brojna istraživanja govorila kako privlačni ljudi bolje prolaze na poslu, mnoge žene atraktivne vanjštine tome su se čudile jer se privlačne kolegice na poslu često nepravedno smatra manje inteligentnima, a uvijek postoje i šuškanja da su na poziciju stigle zahvaljujući ljepoti, uz nerijetke pogrdne komentare koji stižu od muških i ženskih kolega. Ipak, novo istraživanje otkriva kako se ideja o “uspjehu rezerviranom za privlačne” više odnosi na muškarce, piše NY Post.
Isto istraživanje otkrilo je da zgodni muškarci zarađuju više od onih koji su ocijenjeni kao “prosječni”.
Atraktivan izgled na poslu prednost je za muškarce
“Zaboravite stereotip da žene koriste svoj izgled kako bi napredovale na poslu – zapravo su privlačni muškarci ti koji najviše profitiraju od svog izgleda na radnom mjestu”, piše NY Post koji donosi rezultate istraživanja provedenog na 11 583 Amerikanaca i to tijekom 20 godina.
Istraživanje su proveli istraživači s Polish Academy of Sciences, a objavljeno je u časopisu Social Science Quarterly.
“Fizička privlačnost važna je i za međugeneracijsku društvenu mobilnost muškaraca i žena, ali je važnija za muškarce”, ustvrdili su akademici, odbacujući staru tvrdnju da dobar izgled koristi ženama.
Nastavite čitati nakon oglasa
Istraživanje se fokusiralo na tri mjere društvene mobilnosti – obrazovanje, zanimanje i prihode, a jedan od glavnih zaključaka je činjenica da fizički privlačni muškarci imaju veću vjerojatnost da će biti društveno pokretljivi od muškaraca prosječne privlačnosti, govore istraživači.
Atraktivan izgled na poslu pomaže kad su financije u pitanju?
“Rezultati pokazuju da muškarci mogu izvući više dobiti od privlačnosti nego žene i da, sa svakim korakom na ljestvici privlačnosti (vrlo privlačan, privlačan, neprivlačan, vrlo privlačan), muškarci povećavaju svoju prednost u mobilnosti prihoda”, izjavili su istraživači.
Nastavite čitati nakon oglasa
Otkrili su i da su vrlo privlačni muškarci mogli biti pokretljivi usprkos drugim čimbenicima koji su ih možda mučili, kao što su “socioekonomski položaj roditelja” i “uvjeti u susjedstvu u kojem su odrasli”, piše NY Post.
Ponovit ćemo da je ovo istraživanje provedeno u Americi.
U samom srcu staroga Zagreba, ondje gdje se kamene ulice još uvijek blago savijaju pod težinom stoljeća i gdje se povijest ne promatra nego gotovo fizički osjeća, otvoren je prostor koji na prvi pogled izmiče očekivanjima. Ne imponira veličinom, ne nameće se monumentalnošću, niti pretendira na grandioznost kakvu obično povezujemo s muzejima. Ipak, upravo u toj svojoj skromnoj dimenziji krije ono što ga čini iznimnim – intenzitet priče koju nosi.
Nedavno smo obilježili 115. Međunarodni dan žena – 8. ožujka od 1911. godine posvećujemo borbi za ženska prava, ravnopravnost spolova i društvo u kojem žene imaju jednake mogućnosti kao i muškarci. Od te smo 1911. napredovali – žene su izborile pravo glasa, pristup obrazovanju i tržištu rada, kao i zakonske zaštite od diskriminacije. I dok nam se čini da koračamo prema ravnopravnijoj budućnosti, novo je istraživanje ukazalo na zabrinjavajući trend – generacija Z pokazuje sve konzervativnije stavove o rodnim ulogama i sve češće dovodi u pitanje ideju ravnopravnosti spolova.
Polako nam se približava sezona alergija, no pelud, prašina i ambrozija nisu jedini mogući okidači ovih neugodnih reakcija. Iako možda zvuči suludo, na društvenim se mrežama nedavno pokrenula nova rasprava – sve više žena tvrdi da su alergične na svoje partnere.
Gotovo smo sigurni da velika većina onih koji imaju kućne ljubimce, a pritom uglavnom mislimo na pse jer znamo da mačke “vode svoju politiku”, vole kad se oni ušuškaju uz njih! Taj osjećaj, kao i kad ljubimac zijeva i priprema se za spavanje, neopisivo je sladak i umirujući. Stoga se često može čuti da spavanje u krevetu uz s kućne ljubimce pozitivno utječe na mentalno zdravlje vlasnika
Dok se društvene mreže često povezuju s osjećajem otuđenosti, one istodobno otvaraju prostor za brže i snažnije povezivanje oko društveno relevantnih pitanja. Među platformama koje dominiraju ističe se My Voice My Choice, nastala kao građanska inicijativa koja se zalaže za pristup sigurnom i zakonitom pobačaju u Europskoj uniji.
Između profesionalnih ambicija, novih medijskih formata i jednog od najuzbudljivijih privatnih razdoblja u životu, Nikolina Ćosić danas stoji mirno, sigurno i svjesno svega što je prošla. Nakon godina provedenih pred kamerama Hrvatska radiotelevizija, gdje je kao urednica i voditeljica jednog od najgledanijih dnevnika u zemlji ostvarila djevojački san, priznaje da se najljepše promjene doista događaju onda kada odlučimo slušati sebe. Razdoblje televizijske prepoznatljivosti pamti kao dinamično, zahtjevno i istodobno iznimno lijepo poglavlje koje ju je profesionalno oblikovalo, ali i osobno ojačalo.
Postoje lica koja pamtimo po vijestima koje su izgovarala, ali i ona koja pamtimo po načinu na koji su ih izgovarala. Među njima je i Tomislava Vučelić — godinama jedno od najuvjerljivijih i najsmirenijih prisustava informativnog programa Hrvatska radiotelevizija. U vremenu kada su televizijski studiji bili simbol sigurnosti i profesionalnog vrhunca, djelovalo je gotovo nezamislivo da netko s takve pozicije poželi tišinu umjesto reflektora. No upravo se to dogodilo.
Redatelj filma Vrag nosi Pradu 2 razmatrao je cameo pojavljivanje Adriana Greniera — evo zašto se to nije dogodilo. Zvijezda serije Entourage ranije je izjavila kako je bilo „razočaravajuće” što se nije vratio u dugo očekivani nastavak u kojem glume Anne Hathaway, Meryl Streep, Stanley Tucci i Emily Blunt, a koji u kina stiže 1. svibnja.
Veliki pečat osvojio je film Lisica pod ružičastim Mjesecom, Mehrdada Oskoueija i Soraye Akhlaghi u Međunarodnoj te Planina se neće pomaknuti, Petre Seliškar u Regionalnoj konkurenciji, dok je Mali pečat za najbolji kratkometražni film osvojio film Omama, Martina Herra.
Na adresi 90 Franklin Street, u jednoj od arhitektonski prepoznatljivih visokih stambenih zgrada njujorške četvrti TriBeCa, smješten je luksuzni penthouse koji zauzima tri najgornje etaže objekta i pruža jedinstven pogled na panoramu Manhattana. Riječ je o nekretnini koja je desetljećima bila privatna rezidencija jedne od najutjecajnijih pop umjetnica suvremenog doba, Mariah Carey, a koja je danas ponovno u središtu pozornosti zbog odluke o prodaji na tržištu luksuznih nekretnina.
Madonna se vraća na plesni podij, a svoj novi projekt donosi izravno na jednu od najvećih LGBTQ+ platformi na svijetu, smještenu u gradu West Hollywoodu.
U određenim glazbenim imenima i ženskim izvođačicama gay zajednica već desetljećima pronalazi nešto nalik simboličkom uporištu, gotovo emocionalnom svjetioniku, no u novije vrijeme čini se da se mlađe generacije, osobito generacija Z, odmiču od tog klasičnog poimanja pop ikona i svoju privrženost usmjeravaju prema drugačijim, fragmentiranijim i često alternativnim umjetničkim figurama.
