Stavite čajnik na štednjak. Ova rečenica se čuje nebrojeno puta dnevno u domovima diljem svijeta. Britanci konzumiraju oko 100 milijuna šalica čaja svaki dan, gotovo 36 milijardi godišnje!
Svi volimo svoje čajnike, ali kada ste ih zadnji put očistili i uklonili kamenac? Ako to radite svakih četiri do osam tjedana, ne samo da ćete spriječiti nakupine minerala, već ćete i produžiti vijek trajanja svojeg uređaja.
Čajnik je u kontaktu s vodom, stoga je nakupljanje kamenca jedan od najvećih uzroka kvara čajnika.
Danas većina čajnika ima kućište skriveno iza metalne podloge, što smanjuje rizik od oštećenja kućišta i produžuje njihov vijek trajanja. Međutim, to ne znači da kamenac nije problem.
Metalne čajnike još uvijek može prekriti kamenac s unutarnje strane i na ploči za zagrijavanje, što ostavlja naslage nalik na kredu. Plastični čajnici su napravljeni od polipropilena, koji ne privlači kamenac, ali ga privlači metalna ploča za zagrijavanje. Čajnici s ugrađenim filterima sprječavaju da se komadići kamenca uliju u šalicu, ali ne sprječavaju nakupljanje kamenca.
Za jednostavan i jeftin način uklanjanja kamenca iz čajnika, napunite ga smjesom pola bijelog octa i pola vode te ostavite da se namače preko noći. (Provjerite je li čajnik isključen iz struje i stavite napomenu kako ga nitko slučajno ne bi koristio!) Ujutro će se kamenac lako skinuti. Dobro isperite kako biste uklonili miris octa te prokuhajte svježu vodu nakon tretmana.
Postoje i kemijski odstranjivači kamenca koje možete kupiti, neki su posebno dizajnirani za metalne čajnike, dok su drugi namijenjeni plastičnim modelima. Uvijek provjerite jesu li prikladni za vaš uređaj.
Bijeli ocat i soda bikarbona spas su za čajnik
Kamenac trab uklanjati svakih četiri do osam tjedana kako biste održali čistoću vašeg čajnika – nemojte dopustiti da se kamenac nakuplja, jer što je duže prisutan, teže ga je ukloniti. Velike naslage mogu zahtijevati ponovni tretman kako bi se potpuno razgradile.
Kada je vaš čajnik hladan, očistite vanjski dio toplom sapunicom (nemojte ga potpuno uroniti u sudoper) i zatim ga obrišite krpom od mikrovlakana.
Ako želite da bude dodatno sjajan, napravite otopinu od pola vode i pola bijelog octa i nanesite je na čistu, finu meku krpu. Polirajte. Tretirajte bazu čajnika na isti način, ali je držite čistom i suhom kako biste spriječili oštećenja ili nakupljanje kamenca.
Za tvrdokorne mrlje od vode, namočite krpu u otopinu bijelog octa i obilno natopite zahvaćena područja. Ostavite otopinu da djeluje nekoliko minuta prije brisanja. Ako je vaš čajnik od emajla ili nehrđajućeg čelika, pomiješajte sodu bikarbonu i bijeli ocat kako biste napravili pastu. Nanesite pastu na krpu, a zatim nježno trljajte kako biste uklonili masnoću i prljavštinu.
Dosta vam je otisaka prstiju? Nanesite kapljicu dječjeg ulja na čistu, vlažnu krpu i istrljajte površinu čajnika. Pažljivo ponovite postupak suhim kuhinjskim papirom kako biste bili sigurni da čajnik nije sklizak!
Zagreb će od 8. do 11. listopada ponovno biti domaćin velikog međunarodnog susreta ritmičke gimnastike. Jubilarno, deseto izdanje FIG Aura Cup Croatia održat će se u KC Dražen Petrović, a prema broju prijavljenih sportašica bit će najveće dosad. Tijekom četiri dana zagrebačkom će dvoranom proći više od 500 ritmičarki iz 27 zemalja, među kojima će biti reprezentativke i sportašice koje pripadaju samom vrhu svjetske ritmičke gimnastike.
Na Morpurgovoj poljani 1, u neposrednoj blizini splitske Pjace, otvoren je So Much Sun, wellness bar koji ponudu temelji na smoothiejima, svježim salatama, hladno prešanim sokovima, hidratacijskim napitcima i drugim proizvodima namijenjenima gostima koji tijekom dana traže laganiji obrok ili brzo osvježenje. Iako se koncept oslanja na suvremene trendove zdrave i funkcionalne prehrane, njegova poslovna i komunikacijska logika od početka je postavljena tako da izbjegava strogoću koja često prati wellness industriju te zdraviju prehranu predstavlja kao dio svakodnevnog gradskog života, a ne kao režim koji od gosta traži posebna pravila i odricanja.
Julius Meinl nas je odveo u Beč na tri nezaboravna dana, u grad u kojem se kava nikada nije pila samo zbog kofeina, nego zbog razgovora, susreta, rituala i onog posebnog osjećaja da vrijeme barem na trenutak može usporiti. U gradu u kojem je kavana odavno više od mjesta na kojem se naručuje espresso, ovog se rujna dogodio susret koji je toj tradiciji dao potpuno novo, moderno lice. Beč je od 3. do 5. rujna živio u ritmu kave, barista, mirisa svježe mljevenih zrna, preciznih ekstrakcija, savršeno teksturiranog mlijeka i kreativnih napitaka, a središnje mjesto svega bio je Julius Meinl Barista Cup 2026, međunarodno natjecanje koje je u austrijsku prijestolnicu dovelo najbolje bariste iz petnaest zemalja.
Davor Bruketa, osnivač i kreativni direktor agencije Bruketa&, ove će godine kao jedini hrvatski predstavnik sudjelovati u Global Grand Juryju Best of the Best Effie Awards u Londonu. U središtu njegova pogleda na industriju nije pitanje koliko je neka kampanja atraktivna, nego koliko je precizno povezala poslovni problem, strategiju, kreativno rješenje i mjerljiv učinak.
U svijetu vrhunskog sporta medalje se na kraju pretvaraju u brojke, rezultate i mjesta na ljestvicama, ali iza svakog odličja postoji priča koju nijedna statistika ne može u potpunosti obuhvatiti. Iza zlata su godine treninga, ponavljanja, odricanja, pogrešaka, ozljeda i trenutaka kada tijelo i samopouzdanje posustanu, ali i ona posebna ljubav prema sportu koja sportaša uvijek ponovno vraća u dvoranu. Upravo se u toj poveznici između talenta, rada, discipline i ustrajnosti susreću dvije hrvatske državne prvakinje, osmogodišnja Isabel Serdarušić i Tina Zelčić, rođena 2002. godine, dvije gimnastičarke različitih generacija i iskustava koje povezuje ista želja da budu bolje nego jučer.
U vremenu u kojem gotovo sve što nas okružuje prolazi kroz neku vrstu digitalne korekcije, estetskog filtriranja i industrijskog usavršavanja, zanimljivo je da se naš pogled sve češće zaustavlja upravo na onome što nije savršeno. Privlače nas izlizani rubovi starog drvenog stola, nepravilna glazura na keramičkoj zdjeli, fasada na kojoj se vidi nekoliko desetljeća kiše i sunca, kožna torba čija je površina potamnila na mjestima gdje ju je netko godinama dodirivao, fotografija čije zrno nije potpuno čisto i odjevni predmet na kojem se vidi da nije nastao kao bezlična kopija stotina drugih identičnih komada. Takve stvari ne djeluju dovršeno u klasičnom smislu riječi, ali upravo zbog toga često djeluju potpunije, jer osim oblika posjeduju i vrijeme, iskustvo, kontekst i trag ljudske prisutnosti.
Postoji nešto gotovo paradoksalno u načinu na koji koristimo umjetnost: u vremenu u kojem nam je dostupno više filmova, serija, knjiga, glazbe i drugih sadržaja nego ikada prije, često se iznova vraćamo upravo onome što već poznajemo. Ponovno gledamo film čiji znamo gotovo svaki prizor, ponovno otvaramo roman čiji kraj odavno znamo, a pjesmu koju smo mogli čuti stotinu puta ponovno puštamo kao da u njoj još postoji nešto što nismo do kraja razumjeli. Na prvi pogled takvo ponašanje može izgledati kao jednostavna posljedica navike ili nedostatka interesa za novo, ali psihologija pamćenja, emocija i odnosa prema umjetnosti pokazuje da je stvar znatno složenija. Kada se vraćamo poznatom djelu, vrlo često ne vraćamo se samo priči, melodiji ili likovima, nego vlastitom iskustvu koje je s tim djelom tijekom vremena postalo povezano.
U kreativnim industrijama talent je važan, znanje je nužno, iskustvo se s vremenom pokazuje neprocjenjivim, a tehnička izvedba često predstavlja osnovu bez koje je teško uopće ući na tržište, no ono što dugoročno razlikuje jednog kreativca od drugoga najčešće nije količina vještina koju može ponuditi, nego sposobnost da razvije prepoznatljiv način razmišljanja, rada i izražavanja. Vlastiti stil nije samo estetska karakteristika niti nešto što se može svesti na nekoliko vizualnih ili jezičnih elemenata po kojima će publika prepoznati nečiji rad, nego je riječ o mnogo dubljoj profesionalnoj vrijednosti koja nastaje iz kombinacije iskustva, ukusa, znanja, osobnih interesa, kulturnih utjecaja, profesionalne discipline i načina na koji pojedinac promatra svijet. Upravo zato vlastiti potpis s vremenom može postati jedan od najvrjednijih oblika kapitala koji kreativac posjeduje, jer ga je teško kopirati, teško zamijeniti i gotovo nemoguće izgraditi preko noći.
Anamaria Raič za vjenčanje s Bornom Ćorićem odabrala je raskošnu bijelu vjenčanicu s hrvatskim potpisom. Iza kreacije koja je privukla veliku pažnju na prvim fotografijama s vjenčanja stoji Matija Vuica.
