Serija “Bridgerton“, koja je nedavno dobila prednastavak “Queen Charlotte“, već nekoliko godina veliki je hit među ljubiteljima povijesnih drama.
Netflixova adaptacija serijala romana Julie Quinn, u produkciji Shonde Rimes (“Grey’s Anatomy“, “How to Get Away with a Murder“), sama naglašava da „nije lekcija iz povijesti“, već da je na njoj samo temeljena. Mnogi se fanovi vjerojatno pitaju – što je točno povijesno, a što je izmišljeno za potrebe serije? Donosimo vam stvarnost iza priče o kraljici Charlotte, drugoj najdugovječnijoj supruzi nekog britanskog vladara.
Koliko je Bridgerton zaista “točan”?
Dosta kontroverzi izaziva činjenica što u seriji ulogu britanske kraljice igraju tamnopute glumice, Golde Rosheuvel u “Bridgertonu“ odnosno Indije Amarteifio u prednastavku. Teorije o afričkome podrijetlu povijesne kraljice Charlotte predlagane su od strane nekih povjesničara, međutim nemoguće je sa sigurnošću utvrditi koliko u njima ima istine.
Kraljica Charlotte, Benjamin West (1738–1820)PROFIMEDIA
Charlotte je rođena kao osmo dijete i najmlađa kći njemačkoga vojvode Charlesa Louisa Fredericka od Mecklenburg-Sterlitza. Međutim portugalski povjesničar Mario de Valdes y Cocom utvrdio je da njezina obiteljska linija potječe od portugalskoga kralja Alfonsa III. iz 13. stoljeća i njegove ljubavnice Madragane, za koju se smatra da je bila afričkoga podrijetla. Valdes je tvrdio da je slikarima koji su portretirali kraljicu bilo naređeno da smanje njezine „afričke osobine“ i da je to dokaz da je zapravo bila crnkinja. Očito je da su se producenti koji rade “Bridgerton” odlučili za Valdesovu interpretaciju.
Nastavite čitati nakon oglasa
S druge strane, neki se znanstvenici oštro protive takvom viđenju. Hakim Adi, profesor afričke povijesti na Sveučilištu u Chesteru u intervjuu za magazin Insider utvrdio je da ne postoji mnogo dokaza da je Madragana uopće bila crnkinja. „Najblažim riječima, dokazi su vrlo tanki“, rekao je u intervjuu. Valja napomenuti da je između rođenja Charlotte i života njezine navodne afričke pretkinje prošlo nešto više od pet stoljeća.
Kraljica koja je uvela božićno drvce u Britaniju
Ono što je vjerojatno istina je da je Charlotte zaslužna za popularizaciju svima drage tradicije kićenja božićnih drvaca. Za božić 1800. godine kraljica je u Windsoru okitila cijelo drvce u svojim odajama, inspirirana mecklenbruškim običajima iz svoje mladosti, što je Netflix i prikazao.
Odnos sa suprugom Georgeom III.
Ono u čemu Netflixova serija ne odudara od povijesti jest brzina kojom su se Charlotte i njezin suprug kralj George III. vjenčali. George je odmah nakon svoje krunidbe 1760. odlučio da mu je prvi prioritet pronaći suprugu (imao je 22 godine). Već sljedeće godine u tada 17-godišnjoj Charlotte pronašao je savršenu partiju – ona je bila protestantkinja te nije pripadala nekoj velikoj vladarskoj kući, što bi zakompliciralo političke odnose u Europi. U srpnju je kralj formalno objavio želju da je oženi, sljedeći mjesec veleposlanici Britanije i Mecklenburga potpisali su bračni ugovor, a Charlotte je 8. rujna došla u Englesku te iste večeri bila udana za Georgea. Da, to je bilo prvi puta da se uopće vide.
Nastavite čitati nakon oglasa
Još jedan element u kojemu Netflix je odudara od povijesti jest mentalno stanje kralja. George III. u povijesti je ostao upamćen kao „ludi kralj“ zbog toga što je bolovao od mentalnih bolesti. Današnji povjesničari raspravljaju o točnoj prirodi njegova stanja, a vodeća hipoteza je da je patio od bipolarnoga poremećaja. S vremenom je njegovo zdravlje bilo sve lošije, što je kulminiralo time da je njegov i Charlottein najstariji sin – a imali su petnaestero djece (Netflix je taj broj smanjio na trinaest) – budući kralj George IV. proglašen regentom 1810. George III. umro je deset godina kasnije.
Kao što je prikazano u seriji, George je od mentalne bolesti liječen uobičajenim devetnaestostoljetnim metodama, poput puštanja krvi i „medicinskih kupki“, a kako mu je stanje postajalo gore to je i tretman bio gori, te je na kraju života kralju bilo zabranjeno samostalno napuštati kuću, a često i koristiti nož i vilicu za vrijeme jela.
Možda nije lekcija iz povijesti, ali je na njoj utemeljena
Iz svega dosad rečenoga jasno je da Netflixova serija – niti “Bridgerton“ niti “Queen Charlotte“ – nije, kao što i obećava, lekcija iz povijest, ali se povijesnih činjenica drži u osnovnim detaljima. Ipak, ako vas zanima stvarna povijest kraljice Charlotte i kralja Georgea, bolje je da potražite neki udžbenik.
Nakon što je na 73. Pulskom filmskom festivalu osvojio najvažnija priznanja i potvrdio se kao jedan od najupečatljivijih domaćih filmskih naslova godine, film Koke redatelja i scenarista Igora Jelinovića nastavlja svoj festivalski i kino put, a zagrebačka publika imat će ga priliku pogledati 24. srpnja na ljetnoj pozornici Kina Tuškanac, gdje će se održati svečana premijera uz dolazak dijela autorske i glumačke ekipe te dobitnika Zlatnih arena.
Kino više od stoljeća predstavlja mjesto bijega iz svakodnevice, prostor u kojem gledatelji na nekoliko sati ulaze u svjetove koji postoje samo na velikom platnu, no razvoj novih tehnologija posljednjih godina mijenja način na koji doživljavamo filmske priče i pomiče granice između publike i ekrana. Upravo takvu novu eru filmskog iskustva najavljuje CineStar koji donosi povijesni trenutak za ljubitelje sedme umjetnosti – film „Spider-Man: Novo doba” postaje prvi naslov ikada snimljen posebno za revolucionarni format SCREENX, omogućujući gledateljima da omiljenog junaka ne prate samo ispred sebe, nego i oko sebe, u prostoru koji se širi na čak 270 stupnjeva.
Objavljen je trailer za dugoočekivani povijesni spektakl Posljednji rimski bog, novi dugometražni igrani film redatelja Božidara Domagoja Burića, u produkciji HRT-a, koji u kina diljem Hrvatske stiže na jesen 2026. godine u distribuciji Duplicata (Blitz grupa).
Ljubitelji napetih kriminalističkih priča ovog će ljeta doći na svoje jer Drugi program Hrvatske televizije donosi dvije serije koje na potpuno različite načine spajaju misterij, snažne karaktere i priče koje gledatelja uvlače u svijet istraga, skrivenih motiva i neočekivanih obrata. Dok jedna vodi u mračne hodnike američkih kriminalističkih slučajeva i donosi portret detektiva koji se cijeli život bori s vlastitim demonima, druga spaja raskošni mediteranski ambijent, obiteljske tajne i istrage koje razotkrivaju ono što je godinama bilo skriveno iza naizgled savršenih kulisa.
Dok se 12. srpnja 2026. godine prisjećamo ostavštine svetaca poput svetog Paisija, na međunarodnoj se sceni odvija jedna posve drugačija, svjetovna "drama". Christopher Nolan, redatelj kojeg su mnogi smatrali čuvarom kinematografskog integriteta, našao se u središtu skandala epskih razmjera. Njegova najnovija adaptacija Homerove Odiseje postala je sinonim za holivudsku aroganciju, prvenstveno zbog odluke da se Grčka – kolijevka epa, mjesto snimanja i zemlja koja je u ovaj projekt "ulila" preko 6 milijuna eura poreznih obveznika – u potpunosti izbaci iz službene svjetske press turneje.
U trenutku kada filmska industrija sve češće poseže za nostalgijom kao sigurnim teritorijem emocija, povratak priče o sestrama Owens djeluje gotovo kao rijetko precizno pogođen spoj prošlosti i suvremenog filmskog senzibiliteta. „Magija 2” ne vraća se samo kao nastavak jednog voljenog naslova, nego kao reinterpretacija obiteljske mitologije, prokletstva koje se prenosi kroz generacije i magije koja nikada nije bila samo ukras fantastične priče, nego njezina emocionalna srž.
Nakon iznimno snažnog interesa publike i vrlo pozitivnih reakcija koje su pratile domaću kino-distribuciju, nagrađivani film „Lijepa večer, lijep dan“ redateljice Ivone Juka nastavlja svoj put kroz hrvatska kina te se u tjednima koji dolaze prikazuje u sve većem broju gradova, potvrđujući status jednog od najupečatljivijih domaćih filmskih naslova ove godine.
Nasljeđe jednog od najutjecajnijih europskih redatelja suvremene kinematografije nastavlja živjeti upravo ondje gdje je godinama nastajala nova generacija filmskih autora, jer će ovogodišnje izdanje Sarajevo Film Festivala kroz program Posvećeno: Béla Tarr u Sarajevu odati počast slavnom mađarskom redatelju, scenaristu i filmskom pedagogu Béli Tarru, čije je djelovanje ostavilo dubok trag ne samo u europskom autorskom filmu nego i u obrazovanju mladih redatelja iz cijelog svijeta.
Na današnji dan, prije trideset i jednu godinu, 7. kolovoza 1995., na Petrovačkoj cesti između Bosanskog Petrovca i Ključa dogodio se jedan od najtragičnijih događaja koji se vežu uz završnicu ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Tijekom zračnog napada na izbjegličku kolonu koja se kretala prema Bosni i Hercegovini poginulo je deset civila, među kojima je bilo četvero djece, dok je više osoba ranjeno. Među najmlađim žrtvama bili su jedanaestogodišnja Nevenka Rajić i njezin devetogodišnji brat Žarko Rajić iz Donjeg Lapca, čije su smrti tijekom desetljeća postale simbol stradanja djece u ratnim okolnostima i podsjetnik na činjenicu da upravo oni koji u ratovima nemaju nikakvu odgovornost nerijetko plaćaju njihovu najveću cijenu.
Nakon što je posljednjih mjeseci predstavio singlove "End the Party" i "Sedated", hrvatski glazbenik Baby Lasagna nastavlja graditi iščekivanje svog novog studijskog albuma objavom pjesme "Face On Your Phone", izdanja koje se po zvuku i tematici izdvaja kao jedno od njegovih najosobnijih i najizravnijih dosad. Novi singl donosi snažan spoj modernog metal zvuka, prepoznatljivih melodijskih dionica i energične produkcije, dok u središte priče stavlja problem online nasilja, javne izloženosti i posljedica koje anonimnost na društvenim mrežama može ostaviti na pojedinca.