Globalna superzvijezda i dobitnica 15 nagradaGrammy Alicia Keys proširila je svoje umjetničko djelovanje i na kazalište. Slavna glazbenica producirala je mjuziklHell’s Kitchen, temeljen na vlastitim iskustvima odrastanja u naslovnoj četvrti New Yorka. Osim što je mjuzikl temeljen na priči o njezinom ranom životu, Alicia Keys također je za njega skladala novu originalnu glazbu i napisala tekstove.
Alicia Keys producirala je mjuzikl inspiriran vlastitim odrastanjem
“Moja omiljena stvar vezana uz glazbu u ovom djelu je to što je zaista besprijekorna i stvarno pomaže u guranju priče. Pomaže vam da osjetite emociju i razlog zašto je priča tu gdje jest,” rekla je Alicia Keys u intervjuu za magazin Essence. “Daje novo značenje glazbi. Toliko je novih pjesama napisano za ovu predstavu. Stvarno sam se povezala s glazbom na način za koji mislim da se nikad prije nije dogodio. Možete to osjetiti, naučiti, vidjeti, doživjeti na potpuno novi način.”
Alicia Keys s majkom Terriom Joseph, sinom Genesisom i glumicom Angelom Bassett na premijeri mjuzikla.FOTO: Profimedia
Predstava istražuje identitet, pripadnost i izazove s kojima se suočavaju mladi ljudi dok se snalaze kroz složenost života i ljubavi. Priča se vrti oko 17-godišnje Ali, koja živi u skučenome stanu na rubu Times Squarea. Alina želja da ostvari svoj njujorški san sukobljava se sa zaštitničkim instinktima njezine majke, što dovodi do dirljivog istraživanja pitanja rase, prkosa i izazova odrastanja u užurbanom gradu.
Alin svijet neočekivano se preokrene kada se zaljubi u talentiranog mladog bubnjara. Drama koja slijedi prisiljava i majku i kćer da se suoče sa surovom istinom o životu u Hell’s Kitchenu. Zvuk susjeda koji svira klavir otvara vrata neočekivanom prijateljstvu, nudeći Ali priliku za radikalno drugačiju budućnost.
Alicia Keys pokazala je spremnost na eksperimente
Dramatičar Kristoffer Diaz, finalist Pulitzerove nagrade, na pozornicu je donio ovu priču o odrastanju. Scenografiju za Hell’s Kitchen izradila je Camille A. Brown, nominirana za nagradu Tony, a režija je u rukama diva glazbenoga kazalištaMichaela Greifa, poznatog po radu na hitovima kao što su Rent, Next to Normal i Dear Evan Hansen.
Majka Terria velika je inspiracija Alici.FOTO: Profimedia
Hell’s Kitchen je nastajao više od desetljeća, a Alicia Keys vrlo je ponosna na projekt. On je vraća u doba odrastanja kada je s majkom često posjećivala predstave na Broadwayu. “To je vrlo snažno i kreativno sjećanje za mene, Hell’s Kitchen je oda tom iskustvu, iskustvu moje majke, iskustvu New Yorka,” kaže Keys.
Produciranje mjuzikla nova je stvar za Aliciju Keys, ali ovaj pothvat pokazuje njezinu spremnost za eksperimentiranjem. “To je novi način stvaranja i novi medij za mene, ali nije nov u mojoj ljubavi prema njemu ili mom iskustvu kao obožavatelja. Moći sve to spojiti i stvoriti na moderan način, na način koji stvarno priča priču o New Yorku, posebno u 90-ima, stvarno je dobar osjećaj.”, rekla je.
Mjuzikl je s prikazivanjem započeo 24. listopada i trajat će do 14. siječnja sljedeće godine u Public Theatreu u New Yorku, koji pripada tzv. Off-Broadwayu. Nakon toga prelazi na Broadway u Shubert Theatre.
Obitelj koju dobivamo i ona koju sami pronalazimo: hvaljena predstava Louisa Janssensa govori o pripadanju, bliskosti i odnosima koji nastaju izvan tradicionalnih obiteljskih okvira.
Ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković predstavljanje sezone povezala je s društvenim i političkim okolnostima u kojima kazalište danas djeluje.
Što danas znači biti uspješna žena i postoji li uopće kriterij prema kojem se uspjeh može pošteno mjeriti, pitanja su koja se otvaraju uz novi izbor pokrenut na platformi Uspješna.hr, gdje je javnosti omogućeno da nominira i podrži žene koje smatra najboljima u četiri vrlo različite kategorije. Znanstvenica godine, Trenerica godine, Influencerica godine i Najbolje odjevena osoba godine titule su za koje će konkurirati poznata, ali i manje poznata imena, dok će završnu riječ imati stručni žiri koji čine Ecija Ojdanić, Ana Begić Tahiri, Judita Franković Brdar i Barbara Nola.
U subotu, 12. rujna, počinje 23. Festival svjetskog kazališta, koji će do 26. rujna na nekoliko zagrebačkih pozornica predstaviti pet međunarodnih kazališnih i plesnih produkcija. Ovogodišnji program povezuje autore različitih generacija i izvedbenih poetika, a predstave će se izvoditi u Zagrebačkom kazalištu mladih, Zagrebačkom plesnom centru i HNK2. Festival otvara THE MAKING OF BERLIN belgijskog kolektiva BERLIN i NTGenta u režiji Yvesa Degrysea, nakon čega slijede OBITELJ Louisa Janssensa, BREL Anne Terese De Keersmaeker i Solala Mariottea, MAMI grčko-albanskog redatelja Maria Banushija te MALDONNE francuske koreografkinje Leïle Ka. Službeni program potvrđuje da će se svih pet naslova izvesti između 12. i 26. rujna, a pojedine produkcije u Zagreb dolaze nakon gostovanja na vodećim europskim festivalima i kazališnim pozornicama.
23. izdanje Festivala svjetskog kazališta od 12. do 26. rujna donosi predstave autora i kolektiva koji suvremeni teatar promišljaju kroz povijest, tijelo, obitelj, identitet, rod, sjećanje i generacijske odnose
Nova sezona Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu potvrđuje jasno usmjerenje prema snažnijem međunarodnom povezivanju, umjetničkoj razmjeni i sustavnom pozicioniranju nacionalne kazališne kuće unutar suvremenoga europskog kulturnog prostora. Međunarodna suradnja pritom nije tek dodatak redovitom programu, nego jedan od važnih razvojnih pravaca kojim HNK u Zagrebu istodobno zagrebačkoj publici približava relevantna europska kazališna ostvarenja te vlastite umjetnike i produkcije predstavlja izvan hrvatskih granica.
Festival svjetskog kazališta ove godine u Zagrebačkom kazalištu mladih otvara se 12. rujna predstavom The Making of Berlin, autorskim projektom belgijskog kazališnog kolektiva Berlin i NTGent u režiji Yvesa Degrysea. Predstava donosi složenu priču o povijesti, sjećanju i mehanizmima kojima se stvarnost pretvara u priču, a kroz neobičan susret s čovjekom koji tvrdi da je svjedočio jednom od posljednjih poglavlja povijesti Berlina otvara pitanje koliko se istina može promijeniti kada je promatramo kroz vrijeme, osobno sjećanje i potrebu da događajima damo smisao.
Na današnji dan, prije trideset i jednu godinu, 7. kolovoza 1995., na Petrovačkoj cesti između Bosanskog Petrovca i Ključa dogodio se jedan od najtragičnijih događaja koji se vežu uz završnicu ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Tijekom zračnog napada na izbjegličku kolonu koja se kretala prema Bosni i Hercegovini poginulo je deset civila, među kojima je bilo četvero djece, dok je više osoba ranjeno. Među najmlađim žrtvama bili su jedanaestogodišnja Nevenka Rajić i njezin devetogodišnji brat Žarko Rajić iz Donjeg Lapca, čije su smrti tijekom desetljeća postale simbol stradanja djece u ratnim okolnostima i podsjetnik na činjenicu da upravo oni koji u ratovima nemaju nikakvu odgovornost nerijetko plaćaju njihovu najveću cijenu.
Ella Dvornik za hladnije dane bira outfit koji se oslanja na nekoliko jesenskih klasika, ali ih nosi dovoljno opušteno da cijela kombinacija ne djeluje strogo ni pretjerano stilizirano. U središtu looka je svijetli pleteni pulover visokog ovratnika s tankim tamnocrvenim prugama, krojen dovoljno široko da zadrži ležernost, dok kraća dužina ostavlja jasno definiranu siluetu. Uz njega nosi traperice visokog struka ravnijeg, opuštenog kroja, pa kombinacija ostaje praktična za svakodnevni gradski ritam, ali vizualno uredna.
Anita Dujić Broadfoot za hladnije dane bira kombinaciju koja se oslanja na jednostavne komade, ali ih krojevima i detaljima vodi u elegantnijem smjeru. Siva strukturirana jakna prati liniju tijela i završava u visini bokova, pa cijela silueta ostaje uredna i definirana. Naglašena ramena daju joj nešto ozbiljniji, gotovo poslovni karakter, dok dublji, zaobljeni izrez omekšava strogoću kroja i ostavlja dovoljno prostora za diskretan nakit. Umjesto klasičnog jesenskog sakoa, ovdje je riječ o ženstvenijoj varijanti koja jednako dobro funkcionira uz traper kao i uz elegantnije hlače.
Projekt nosi naziv Together California, a svečano je otvoren prošlog petka. Bale je godinama radio na njegovu razvoju, s idejom da djeca koja prolaze kroz iznimno teško razdoblje ne budu dodatno odvojena od svojih najbližih.