Gdje god ovo čitate – na kauču ili u krevetu – velika je vjerojatnost da to radite na nekoj vrsti ekrana. Prema istraživanju iz 2022., nakon pandemije Covida većina ljudi povećala je vrijeme koje provode pred ekranom, piše Guardian.
Iako to može ili ne mora biti loše iz raznih razloga, mnoge ljude zabrinjava plavo svjetlo i utječe li njegov sjaj na naša tijela na način na koji sunčeva svjetlost ne djeluje. Može li svjetlo koje isijavaju uređaji biti loše?
Kakav utjecaj plavo svjetlo ima na vaše oči
Za početak, osnove: plavo svjetlo nalazi se na kratkovalnom, visokoenergetskom dijelu vidljivog spektra, blizu UV zraka koje mogu dovesti do dokazano štetnih učinaka na kožu i mrežnicu oka.
Samo po sebi to ne znači ništa – sunce nas oduvijek obasjava plavim svjetlom – ali zabrinutost proizlazi iz činjenice da mnogi ljudi satima bulje u uređaje koji emitiraju plavo svjetlo, ponekad i par centimetara udaljeni od naših očiju, često dugo nakon što je sunce zašlo.
Zašto bi to moglo biti loše? Potencijalni problemi raspoređeni su u tri ključna područja, od kojih su dva međusobno povezana: vid, spavanje i šira zdravstvena pitanja.
Vid je potencijalno najviše zabrinjavajući – što ako svi polako uništavamo svoje oči od pojave pametnih telefona? – ali gotovo da nema dokaza da je to razlog za zabrinutost. Jedna od studija koja se najčešće navodi u prilog ideji da plavo svjetlo uzrokuje oštećenje oka, na primjer, sastojala se od istraživača koji su kombinirali “retinal”, kemikaliju koja se nalazi u oku, zajedno s drugim stanicama, na način koji se ne pojavljuje u žive ljudske oči.
Drugdje su studije na štakorima pokazale da plavo svjetlo može oštetiti stanice mrežnice, ali – još jednom – te su studije provedene in vitro, što znači da nam ne govore mnogo (štakori su noćne životinje, pa možda neće reagirati kao ljudi na plavo svjetlo). Studije na ljudima pod realnim uvjetima gotovo da i ne postoje jer je uporaba LED-a relativno nova, ali oftalmolozi trenutno ne vide mnogo razloga za zabrinutost.
Utječe li plavo svjetlo na spavanje?
Što je sa spavanjem? Ovdje postoje malo bolji dokazi za razmatranje. Prilično je prihvaćeno da plavo svjetlo pojačava budnost i može poboljšati kognitivnu funkciju pod određenim okolnostima – tijekom dana kada je dobro biti na oprezu. Postoje i neki dokazi da potiskuje melatonin, ali tu se mogu uvući nesporazumi. “Melatonin nije ‘hormon spavanja’, on je zapravo vrlo blagi modulator sna“, kaže Russell Foster, profesor cirkadijalne neuroznanosti na Sveučilištu Oxford, za Guardian.
“I nema dokaza da korištenje filtara plavog svjetla na vašem računalu, na primjer, ima bilo kakav učinak na cirkadijalni sustav. U jednoj od najboljih studija te vrste, volonteri su četiri sata gledali u e-čitač na najvećoj svjetlini, neposredno prije odlaska na spavanje. To su činili pet uzastopnih noći, na kraju kojih je melatonin bio potisnut, ali san je kasnio samo 10 minuta.” Ovo može biti statistički značajno, ali je biološki besmisleno, kaže Foster. “Nije da e-čitač nije imao nikakav učinak na biologiju – samo nije imao gotovo nikakav učinak na san.”
Ovo je ključno jer se ponekad smatra da se drugi zdravstveni problemi javljaju zbog poteškoća sa spavanjem povezanih sa svjetlom: pregled studija iz 2019., na primjer, sugerira da poremećaj ciklusa spavanja i budnosti povezan sa svjetlom može uzrokovati neraspoloženje ili metabolički poremećaj, dok je jedna mala studija otkrila veze između izlaganja svjetlu noću i određenih vrsta raka.
No čini se vjerojatnim da izloženost svjetlu općenito ima mnogo značajniji učinak na san od plavog svjetla posebno. Nedavni rad sugerira da se učinci plavog svjetla poništavaju ako ste tijekom dana bili izloženi čak i relativno slabom svjetlu.
Drugim riječima, malo je vjerojatno da si stvarate ozbiljne zdravstvene probleme povremenim prelistavanjem e-čitača ili gledanjem mobitela prije spavanja. Možda ćete osjetiti naprezanje očiju od predugog buljenja u ekran – ili ste pod stresom zbog toga što kasno navečer provjeravate e-mailove – ali malo je vjerojatno da ćete naštetiti snu.
U trenucima kada se razmišljate o tome da „detoks” uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je shvatiti da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo ozbiljno shvaća zna da nije riječ o jednom čitavu paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potreban, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš da trebaš „staviti dijetu na četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da preokreneš taj pristup. Jer muškarac koji želi smršaviti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode—možeš postići rezultat koji traje, bez da doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalo i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
U svijetu u kojem se od muškaraca očekuje da budu snažni, uspješni, stalno u pokretu i dostupni, često zanemarujemo osnovni, ali iznimno moćan ritual koji oblikuje naš izgled, energiju i ukupno zdravlje – spavanje. Ono nije tek trenutak odmora, već vrijeme kada se tijelo obnavlja, koža regenerira, hormoni balansiraju, a um pronalazi jasnoću i mir.
Kada muškarac zaželi svježinu i čvrstoću svoje kože, često pomisli na vanjske tretmane, skupe kreme ili kozmetičke rituale, ali rijetko zastane i razmisli koliko važnu ulogu igra ono što unese u tijelo putem tanjura. Upravo zato, razumijevanje hranjivih tvari i njihovog utjecaja na mušku kožu postaje ključni moment – jer zdrav i privlačan ten ne pojavljuje se tek slučajno, nego kao rezultat usklađenog unosa proteina, mikronutrijenata, zdravih masti i optimalnog unosa vode.
Jelena Maloča nije tipična menadžerica u svijetu estetike. Dok mnogi brendovi u regiji love trendove i instant rezultate, Jelena je pronašla svoj put kroz sofisticiranu, promišljenu i edukativnu estetiku. Kao regionalna direktorica švicarskog brenda Teoxane za Hrvatsku i Sloveniju, ona spaja visoku znanost, inovativnu tehnologiju i praktično znanje s jasnom misijom: naučiti regiju da ljepota može biti prirodna, nenametljiva i istovremeno luksuzna.
U svijetu u kojem se od muškaraca očekuje da budu snažni, uspješni, stalno u pokretu i dostupni, često zanemarujemo osnovni, ali iznimno moćan ritual koji oblikuje naš izgled, energiju i ukupno zdravlje – spavanje.
U svijetu u kojem se čaša vina često smatra simbolom opuštanja i društvenog užitka, svaki muškarac koji cijeni svoje tijelo mora za trenutak zastati i postaviti pitanje: koliko je zapravo čaša još uvijek “zdravo”, a kada taj ritual prelazi granicu između razonode i potencijalne štete?
Postoji nešto gotovo meditativno u darivanju biljke – osobito one koja je u isto vrijeme i skulptura, i dizajnerski predmet, i živi podsjetnik na pažnju koju ste nekome posvetili. Upravo zato posljednjih godina sve više kreativnih duša otkriva ljepotu kokedama, delikatnih zelenih kugli omotanih mahovinom koje izgledaju kao da lebde između prirode i umjetnosti.
Nakon gotovo tisuću dana šutnje, potresa i dugotrajnih radova, jedan od najintimnijih prostora hrvatske kulturne baštine ponovno će oživjeti: Atelijer Meštrović sredinom prosinca otvara svoja vrata s novim stalnim postavom, promišljenim s iznimnom pažnjom i dubokim poštovanjem prema životu i djelu Ivana Meštrovića.
Britanski PR stručnjak tvrdi da su Harryjeve šale i medijski nastupi postali neučinkoviti te znak gubitka identiteta nakon odlaska iz kraljevske obitelji.
