Kada je shvatila da je njezinom partneru Bryanu Randallu stanje sve teže, slavna glumica Sandra Bullock odlučila je napraviti pauzu u karijeri kako bi mu pomogla.
Glumačka karijera Sandre Bullock na pauzi, glumica se brinula o partneru
Uzela je pauzu i posvetila se obitelji i bolesnom partneru Bryanu Randallu, koji je preminuo ovog vikenda nakon trogodišnje borbe s ALS-om (amiotrofična lateralna skleroza).
Amiotrofična lateralna skleroza je neurološka bolest koja dovodi do paralize mišića, invalidnosti te na kraju smrti. Jedna je od najčešćih bolesti motorike, a očituje se propadanjem donjih, odnosno gornjih motornih neurona s posljedičnom progresivnom mišićnom atrofijom.
Lijek za ALS ne postoji, bolest je smrtonosna, ali kod pacijenata napreduje različitom brzinom. Očekivanja su da će pacijenti s ALS-om nakon pojave prvih simptoma, živjeti dvije do pet godina.
Bolest se još naziva i Lou Gehrigovom bolesti po američkom bejzbolašu kojemu je dijagnosticirana 1939. godine kada je imao samo 36 godina.
Karijera Sandre Bullock trpjela zbog teških zdravstvenih problema
Mnogi su situaciju Sandre Bullock protumačili drugačije, pa čak i njezino pojavljivanje u ožujku 2022. na premijeri filma “Izgubljeni grad” koji je snimila s Channingom Tatumom. Stigla je sama na tu premijeru, a prema nagađanjima to je bio dokaz problema u odnosu Sandre Bullock i Bryana Randalla. Tek je uzak krug ljudi znao što se uistinu događa, i da se 57-godišnji fotograf Bryan Randall bori s teškom i okrutnom progresivnom neurodegenerativnom bolesti.
Od te premijere, kada je i sama otkrila da uzima pauzu od svega, Sandra Bullock gotovo se i nije pojavljivala u javnosti.
“Želim biti kod kuće. Ne činim uslugu nikome tko ulaže u projekt ako kažem: ‘Samo želim biti kod kuće’. Dosta mi je toga da stalno trčim za novim stvarima. Samo želim biti prisutna i odgovorna za jednu stvar. Ne znam o kojem periodu se radi, niti kada ću se vratiti”, izjavila je slavna glumica tada za CBS.
U travnju ove godine snimili su je u društvu njezinog dugogodišnjeg agenta Kevina Huvanea, s kojim je bila na večeri. Bila je iscrpljena i na rubu suza. Kevin Huvane hodao je pored nje i grlio je.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Tijekom uređenja okoliša na bračkom imanju odlučila je spasiti rodno stablo koje je smetalo zidu i cesti, a pratitelji su njezin potez oduševljeno podržali
Irma Dragičević, talentirana pjevačica iz Varaždina, vratila se na pozornicu Dore s pjesmom „Ni traga“, pjesmom koja nosi sve nijanse njezinog dosadašnjeg glazbenog puta i zrelosti koju je stekla nakon prošlogodišnjeg iskustva s pjesmom „Enigma“. Iako njezin prvi nastup na Dori nije završio ulaskom u finale, to iskustvo nije je obeshrabrilo, već dodatno ojačalo njezinu odlučnost i fokus. Irma priznaje da je prošlogodišnje iskustvo bilo izazovno, ali da joj je omogućilo da sada s više sigurnosti i smirenosti predstavi pjesmu koja je u potpunosti njezina. Ona ističe kako joj je važna autentičnost i iskrenost, te da je upravo to ono što motivira njezin povratak na ovu najvažniju domaću glazbenu platformu.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
