Prirodna ili umjetna drvca: Koje odabrati za Božić?
Prirodna božićna drvca pružaju autentičan miris i blagdansku atmosferu, dok su umjetna drvca praktičnija za višegodišnju uporabu i nisu podložna otpadanju iglica.
Umjetna drvca skuplja su od pravih, no mogu se koristiti više godina i lakša su za održavanje. Međutim, prave božićne jelke su biorazgradive i bolje za okoliš.
Umjetna božićna drvca ne treba zalijevati i ne padaju im iglice. Mogu se pohraniti u kutiju, ali ponekad mogu biti teška za sastavljanje, za razliku od pravih drvaca koje samo treba staviti na stalak.
Prirodna ili umjetna drvca – oba imaju prednosti i mane
Umjetna božićna drvca koštaju oko sto eura i imaju prosječni “životni vijek” od deset godina. Prava božićna drvca srednje veličine koštaju oko 50 eura.
Umjetna božićna drvca izrađena su od metala i PVC-a – odnosno nerazgradive plastike dobivene iz nafte. Takva se drvca ne mogu reciklirati.
Na božićnim plantažama sije se novo drveće kako bi se nadoknadilo ono koje se posiječe. Prirodna božićna drvca mogu se reciklirati. Jedno pravo božićno drvce apsorbira više od jedne tone CO2 dok je na plantaži. Međutim, drvca se mogu tretirati pesticidima, herbicidima i gnojivima dok rastu i mogu na kamionima prevaliti velike udaljenosti prije nego što budu prodana.
Umjetna drvca su ponovno upotrebljiva i lako se mogu baciti kada više nisu potrebna. Međutim, ona nisu biorazgradiva i ležat će na odlagalištima otpada stoljećima.
Prava božićna drvca moraju se transportirati do odlagališta kako bi se reciklirala. Neki božićni rasadnici provode programe “treecycling-a” – recikliranja božićnih drvca.
Više od 100 000 ljudi samo u SAD-u radi u industriji božićnih drvaca. Većina njih radi na lokalnim božićnim plantažama koje posade dvije do četiri mladice za svako božićno drvce koje se posiječe te godine. S druge strane, industrija umjetnih božićnih drvaca većinu proizvodnje temelji u Kini.
Prirodna ili umjetna drvca – koja su ekonomičnija?
“Odabir” između prirodnih i umjetnih božićnih drvaca je dugogodišnja rasprava koja uključuje mnoge čimbenike. Evo nekoliko ključnih razlika između prirodnih i umjetnih božićnih drvaca:
1. Izgled i osjećaj: Prirodna božićna drvca imaju jedinstvenu, prirodnu ljepotu s mirisom borovine, dok umjetna drvca pokušavaju simulirati izgled pravih, ali mogu izgledati manje autentično.
2. Održavanje: Umjetna drvca zahtijevaju manje održavanja jer ne ispuštaju iglice i mogu se koristiti iz godine u godinu. S druge strane, prava drvca tijekom vremena ispuštaju iglice.
3. Cijena: Umjetna drvca imaju veći trošak na početku, ali mogu biti dugoročno ekonomičnija jer ih možete koristiti više godina. Prava drvca su obično jeftinija, ali morate kupiti novo svake godine.
4. Utjecaj na okoliš: Umjetna drvca proizvode se od sastojaka koji nisu biorazgradivi poput plastike i metala te dugo ostaju na odlagalištima otpada. Prava drvca su biorazgradiva i mogu se reciklirati ili koristiti kao kompost.
5. Rizik od požara: Prirodna božićna drvca su, kao biljke, podložna požaru ako nisu dovoljno hidratizirana. Ispravno održavano, zalijevano (ako je drvce u posudi) i držano dalje od izvora topline – i rizik od požara je minimalan. Umjetna drvca su manje zapaljiva jer su napravljena od materijala koji su otporni na vatru, ali ipak postoji opasnost od požara ako se na njima koriste neispravni ili oštećeni električni svjetlosni ukrasi.
6. Potpora lokalnom gospodarstvu: Odabir pravih božićnih drvaca može podržati lokalne gospodarstvenike, poput obiteljskih farmi, koja zapošljavaju ljude iz zajednice. S druge strane, industrija umjetnih drvaca većinom se temelji na proizvodnji u Kini.
7. Osobne preferencije: Na kraju, izbor između prirodnih i umjetnih drvaca ovisi o osobnim preferencijama, vrijednostima i potrebama svake obitelji.
Važno je pažljivo razmisliti o ovim čimbenicima pri odabiru božićnog drvca kako biste donijeli odluku koja najbolje odgovara vašim potrebama i uvjerenjima.
Nedavno smo obilježili 115. Međunarodni dan žena – 8. ožujka od 1911. godine posvećujemo borbi za ženska prava, ravnopravnost spolova i društvo u kojem žene imaju jednake mogućnosti kao i muškarci. Od te smo 1911. napredovali – žene su izborile pravo glasa, pristup obrazovanju i tržištu rada, kao i zakonske zaštite od diskriminacije. I dok nam se čini da koračamo prema ravnopravnijoj budućnosti, novo je istraživanje ukazalo na zabrinjavajući trend – generacija Z pokazuje sve konzervativnije stavove o rodnim ulogama i sve češće dovodi u pitanje ideju ravnopravnosti spolova.
Polako nam se približava sezona alergija, no pelud, prašina i ambrozija nisu jedini mogući okidači ovih neugodnih reakcija. Iako možda zvuči suludo, na društvenim se mrežama nedavno pokrenula nova rasprava – sve više žena tvrdi da su alergične na svoje partnere.
Gotovo smo sigurni da velika većina onih koji imaju kućne ljubimce, a pritom uglavnom mislimo na pse jer znamo da mačke “vode svoju politiku”, vole kad se oni ušuškaju uz njih! Taj osjećaj, kao i kad ljubimac zijeva i priprema se za spavanje, neopisivo je sladak i umirujući. Stoga se često može čuti da spavanje u krevetu uz s kućne ljubimce pozitivno utječe na mentalno zdravlje vlasnika
Dok se društvene mreže često povezuju s osjećajem otuđenosti, one istodobno otvaraju prostor za brže i snažnije povezivanje oko društveno relevantnih pitanja. Među platformama koje dominiraju ističe se My Voice My Choice, nastala kao građanska inicijativa koja se zalaže za pristup sigurnom i zakonitom pobačaju u Europskoj uniji.
Između profesionalnih ambicija, novih medijskih formata i jednog od najuzbudljivijih privatnih razdoblja u životu, Nikolina Ćosić danas stoji mirno, sigurno i svjesno svega što je prošla. Nakon godina provedenih pred kamerama Hrvatska radiotelevizija, gdje je kao urednica i voditeljica jednog od najgledanijih dnevnika u zemlji ostvarila djevojački san, priznaje da se najljepše promjene doista događaju onda kada odlučimo slušati sebe. Razdoblje televizijske prepoznatljivosti pamti kao dinamično, zahtjevno i istodobno iznimno lijepo poglavlje koje ju je profesionalno oblikovalo, ali i osobno ojačalo.
Postoje lica koja pamtimo po vijestima koje su izgovarala, ali i ona koja pamtimo po načinu na koji su ih izgovarala. Među njima je i Tomislava Vučelić — godinama jedno od najuvjerljivijih i najsmirenijih prisustava informativnog programa Hrvatska radiotelevizija. U vremenu kada su televizijski studiji bili simbol sigurnosti i profesionalnog vrhunca, djelovalo je gotovo nezamislivo da netko s takve pozicije poželi tišinu umjesto reflektora. No upravo se to dogodilo.
Daleko smo dogurali od prvog vala feminizma početkom 20. stoljeća. Žene danas imaju više prava, izbora i vidljivosti nego ikada prije – pristup obrazovanju, radnom tržištu i javnom prostoru u zapadnim se zemljama više se ne dovodi u pitanje kao nekad. Ipak, unatoč svim tim pomacima, stvarna ravnopravnost i dalje je daleko od idealne – nasilje nad ženama i u 2026. je stvaran i vrlo relevantan problem, a vlasti u mnogim državama i dalje dovode u pitanje žensku autonomiju nad vlastitim tijelom. Tu je i nejednakost na radnom tržištu – ona je danas suptilnija nego prije pedeset, pa čak i dvadeset ili deset godina, ali zato i teže prepoznatljiva. Ta neravnopravnost i dalje snažno oblikuje svakodnevice žena diljem svijeta.
Gotovo dvadeset godina nakon što je modni svijet kina osvojila oštra, duhovita i nezaboravna priča o ambiciji, karijeri i moći, publika se ponovno vraća u svijet časopisa Runway. Dugoočekivani nastavak kultnog filma Vrag nosi Pradu 2 uskoro stiže na velika platna, a vijest da su ulaznice već dostupne u prodaji razveselit će sve obožavatelje filma koji je obilježio jednu generaciju.
Postoji nešto neobično iskreno u rukama. Dok lice često skrivamo iza šminke, raspoloženja ili dobro uvježbanog osmijeha, ruke gotovo uvijek govore istinu. Na njima se vidi tempo života, razina stresa, koliko spavamo, koliko vremena odvajamo za sebe – i koliko smo, barem na trenutke, izgubile kontrolu nad vlastitim danima.
U vremenu kada se glazba sve češće konzumira brzo i površno, a emocije se svode na kratke digitalne trenutke, mladi hrvatski glazbenik Josip Čolić odlučuje krenuti suprotnim putem – onim koji vodi prema introspekciji, iskrenosti i dubokoj emotivnoj priči. Nakon što je publiku već zaintrigirao singlovima “Iluzije” i “Mogao sam”, pjesmama koje su otvorile prostor za osobne ispovijedi i promišljanja o odnosima, Čolić sada predstavlja svoj treći singl “Niko k'o ja”, novu glazbenu etapu koja najavljuje nadolazeći album “San”, čije je objavljivanje planirano tijekom ljeta.
Jedan od najtraženijih DJ-eva i producenata današnje house i tech - house scene, Joseph Capriati, dolazi u Zagreb 18. travnja, na prvi ovogodišnji BSH open air događaj koji će se održati na centralnom terenu Tenis centra Maksimir. Njegov nastup predstavlja jedno od najvećih gostovanja do sada na BSH eventima u Zagrebu. Ovo je prvi open air BSH događaj u 2026. godini, a sudeći po početku, bit će ovo najbogatija sezona, Ujedno, ovo je nemjerljiva promocija Hrvatske kao destinacije koja je dom nekima od najboljih glazbenih evenata u svijetu.
Zagrebački koncertni prostor Peti kupe bio je poprište posebne glazbene večeri u kojoj je mladi i već nagrađivani glazbenik Filip Rudan publici predstavio svoj dosad najveći i produkcijski najambiciozniji samostalni koncert. U atmosferi ispunjenoj snažnom energijom i vidljivim uzbuđenjem publike, ovaj je nastup potvrdio njegov status jednog od najzanimljivijih predstavnika nove generacije domaćih glazbenika.
