„Dođite k sebi“ ovog vikenda: Zagreb ima savršen plan za bijeg od svakodnevice

Drugo izdanje Zagrebačkog muzejskog vikenda, koji se održava uz potporu Turističke zajednice grada Zagreba, okuplja svih jedanaest muzeja i galerija kojima je osnivač Grad Zagreb, a njihova zajednička inicijativa tijekom četiri dana donosi čak 164 programa namijenjena posjetiteljima različitih generacija i interesa. Uz postojeće izložbene sadržaje, građani će imati priliku sudjelovati u stručnim vodstvima, radionicama, kulturnim šetnjama, razgovorima, izvedbenim i drugim programima, pri čemu je posebna vrijednost ovogodišnjeg izdanja upravo u tome što posjet muzeju pokušava predstaviti kao iskustvo koje nadilazi klasično promatranje izložbenih predmeta i umjetničkih djela.

Za vrijeme Zagrebačkog muzejskog vikenda ulaz u gradske muzeje i galerije, kao i sudjelovanje u programima, potpuno su besplatni, a institucije su otvorene od 10 do 20 sati, čime se građanima omogućuje da kulturne sadržaje uključe u vlastiti ritam dana, bez obzira na to dolaze li u muzej ciljano zbog određene izložbe ili tek traže mjesto na kojem će nakratko usporiti.

Svečanosti otvorenja prisustvovali su gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević sa suradnicima, direktorica Turističke zajednice grada Zagreba Martina Bienenfeld, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Sanjin Mihelić i ravnatelj Galerije Klovićevi dvori Antonio Picukarić, kao i izaslanica ministrice kulture i medija Anuška Deranja Crnokić, pročelnica Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Emina Višnić te brojni predstavnici kulturnog i javnog života Zagreba.

Govoreći o prošlogodišnjem izdanju, gradonačelnik Tomislav Tomašević podsjetio je da je Zagrebački muzejski vikend privukao približno 20.000 posjetitelja, izrazivši pritom očekivanje da će ovogodišnji program nadmašiti taj rezultat. Posebno je istaknuo činjenicu da jedanaest gradskih muzeja ove godine sudjeluje s više od 160 programa, naglasivši kako je riječ o sadržajima koji mogu privući najrazličitiju publiku i pokazati širinu zagrebačke muzejske scene.

U njegovu pozivu građanima posebno se izdvojila misao o muzejima kao zajedničkom gradskom bogatstvu, odnosno prostoru koji ne pripada samo institucijama i stručnjacima nego svim građanima Zagreba. Muzeji su, kako je poručeno, dio identiteta grada i njegovo nasljeđe, ali istodobno i mjesto kojemu se građani mogu vratiti kad žele bolje razumjeti prostor u kojem žive.

Važnu ulogu u realizaciji i promociji manifestacije ima Turistička zajednica grada Zagreba, čija direktorica Martina Bienenfeld kulturu vidi kao jedan od temeljnih elemenata identiteta Zagreba i važan dio njegove turističke ponude. Upravo zbog toga Turistička zajednica od početka sudjeluje kao partner Zagrebačkog muzejskog vikenda, nastojeći njegov program približiti ne samo zagrebačkoj publici nego i posjetiteljima iz drugih dijelova Hrvatske te međunarodnoj publici.

Ovogodišnje izdanje pritom donosi i jednu posebno zanimljivu promjenu perspektive, jer je cijela manifestacija okupljena oko krilatice „Dođi k sebi u muzej“, koja muzej ne promatra isključivo kao prostor promatranja i učenja, nego kao mjesto u kojemu se može zastati i ponovno uspostaviti osjećaj prisutnosti. U vremenu u kojem su svakodnevica, posao, komunikacija i neprestana dostupnost često obilježeni ubrzanjem, muzejski prostor može ponuditi upravo suprotno iskustvo, trenutak u kojemu čovjek ne mora nužno nešto postići, odgovoriti, kupiti ili proizvesti, nego jednostavno može gledati, slušati, razmišljati i biti prisutan.

Tema dobrostanja tako postaje središnja poveznica ovogodišnjih programa, a muzeji se otvaraju kao prostori koji mogu imati i važnu društvenu i emocionalnu funkciju. Umjetnost pritom ne postaje zamjena za bilo koji oblik stručne pomoći, nego prostor koji potiče znatiželju, razgovor, kreativnost i osobni doživljaj, omogućujući posjetitelju da u vlastitom tempu pronađe nešto što će ga zaustaviti, zainteresirati ili jednostavno na nekoliko trenutaka odmaknuti od svakodnevnih obveza.

Upravo je raznolikost programa ono što ovogodišnji MUV čini posebno ambicioznim. Posjetitelji će tijekom četiri dana moći birati između brojnih izložbenih sadržaja, otvorenja, umjetničkih instalacija, stručnih vodstava, predstava, razgovora i diskurzivnih programa. Poseban naglasak stavljen je na radionice i kulturne gradske šetnje koje muzejsku priču vode izvan njegovih zidova i povezuju je s gradom u kojemu nastaje. Takav pristup Zagreb ne predstavlja samo kao skup pojedinačnih institucija, nego kao cjelinu čiju je povijest, umjetnost i svakodnevicu moguće čitati kroz različite slojeve i perspektive.

Jedan od važnih trenutaka svečanog otvorenja bilo je i predstavljanje izložbe „Temelj za budućnost – Zbirka darovanih umjetnina Galerije Klovićevi dvori“, čija je autorica i kustosica Danijela Markotić. Riječ je o izložbi koja javnosti prvi put samostalno predstavlja zbirku koja je nastajala tijekom više desetljeća, kroz velikodušna darivanja umjetnika i njihovih nasljednika čija su djela nakon izlaganja u Galeriji Klovićevi dvori postajala dijelom njezina trajnog fundusa.

Zbirka je tijekom više od četrdeset godina postupno rasla zajedno s Galerijom, a danas obuhvaća više od stotinu raznovrsnih umjetničkih djela koja svjedoče o odnosu umjetnika prema instituciji, ali i o povjerenju koje se tijekom desetljeća gradilo između Galerije i njezinih autora. Sam naslov izložbe pritom nosi simboličku težinu, jer zbirka nije samo rezultat prošlosti nego i temelj na kojemu se može graditi buduće razumijevanje umjetničke baštine i identiteta same institucije.

Nakon svečanosti otvorenja autorica i kustosica Danijela Markotić provela je okupljene kroz izložbu, približavajući im okolnosti njezina nastanka, razvoj zbirke i pojedina djela koja svojim umjetničkim vrijednostima i pričama zauzimaju posebno mjesto u njezinu korpusu. Stručno vodstvo tako je izložbi dalo dodatnu dimenziju, omogućujući posjetiteljima da iza pojedinačnih umjetnina prepoznaju i širu priču o darivanju, povjerenju, kontinuitetu i odgovornosti koju kulturne institucije imaju prema umjetničkoj baštini.

Drugo izdanje Zagrebačkog muzejskog vikenda stoga dolazi kao više od još jednog događanja u kulturnom kalendaru grada. Njegova je vrijednost i u pokušaju da promijeni način na koji razmišljamo o muzeju, da ga približi svakodnevnom životu građana i pokaže kako kulturna institucija može biti otvorena, pristupačna i relevantna čak i onda kada posjetitelj u nju ne dolazi s unaprijed oblikovanim interesom za određeno umjetničko razdoblje, autora ili temu.

Muzej u tom smislu postaje prostor u kojemu se može dogoditi nešto jednostavno, ali važno, mogućnost da na trenutak izađemo iz vlastitog ubrzanog ritma. Ponekad je dovoljno stati pred sliku, poslušati priču kustosa, prošetati gradom s drugačijom pažnjom ili sudjelovati u radionici da bismo svakodnevicu nakratko pogledali iz druge perspektive.

Zagrebački muzejski vikend upravo na tome gradi svoju ovogodišnju poruku. U gradu koji živi brzo i koji svakodnevno proizvodi bezbroj razloga za žurbu, muzeji nude drugačije vrijeme, vrijeme promatranja, razgovora, znatiželje i tišine. Zato ovogodišnji poziv „Dođi k sebi u muzej“ nije samo slogan manifestacije, nego i jednostavna ideja koja bi mogla ostati s posjetiteljem i nakon što napusti galerijski prostor.