Ovaj vikend Zagreb ima novi razlog za izlazak: Muzeji postaju mjesta za predah, dobru zabavu i mala otkrića

Ideja ovogodišnjeg MUV-a polazi od jednostavnog, ali u svakodnevnom životu često zanemarenog pitanja: možemo li u gradu pronaći prostor u kojem ćemo nakratko usporiti i odmaknuti se od neprekidne žurbe, ekrana, obaveza i brojnih podražaja kojima smo svakodnevno izloženi. Upravo zato muzeji tijekom ovog događanja nisu zamišljeni isključivo kao mjesta kroz koja posjetitelj prolazi kako bi nešto vidio i naučio, nego kao otvoreni prostori susreta, istraživanja, odmora i osobnog iskustva. Tijekom četiri dana publiku očekuju izložbe, stručna i neformalna vodstva, kreativne radionice, umjetničke instalacije, kazališni i glazbeni sadržaji, razgovori, programi za obitelji, kao i šetnje kroz Zagreb, dok je ulaz u muzeje tijekom manifestacije slobodan. Svi muzeji koji sudjeluju u MUV-u bit će otvoreni od 10 do 20 sati, čime se posjetiteljima ostavlja dovoljno prostora da programe uključe u vlastiti ritam i odaberu sadržaje koji im najviše odgovaraju.

Program započinje u četvrtak, 3. rujna, a jedan od prvih događaja vrlo izravno predstavlja atmosferu koju ovogodišnji MUV želi stvoriti. U Lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu od 18.30 do 20 sati održat će se „Predah u Lapidariju“, neformalno uvodno druženje uz glazbeni nastup skupine LHD. Prostor Lapidarija, koji će u povodu 180. obljetnice Arheološkog muzeja privremeno dobiti izgled mirne i zelene gradske oaze, zamišljen je kao mjesto u kojem se može sjesti, razgovarati, čitati ili jednostavno provesti neko vrijeme bez potrebe da se bilo kamo žuri. Zelenilo, kutci za odmor i mala bibliokutija namijenjena razmjeni knjiga dodatno će promijeniti uobičajenu percepciju ovog povijesnog prostora i pokazati kako muzejska baština može postati dio suvremenog gradskog života.

Svečano otvorenje manifestacije održat će se iste večeri od 20 sati u Galeriji Klovićevi dvori, gdje će biti predstavljena izložba „Temelj za budućnost – Zbirka darovanih umjetnina Galerije Klovićevi dvori“. Izložba donosi prvi samostalni pregled zbirke koja se desetljećima razvijala zahvaljujući darovima umjetnika i njihovih nasljednika. Tijekom više od četrdeset godina u zbirci se okupilo više od stotinu umjetničkih djela različitih autora, tehnika i umjetničkih medija, a njihovo predstavljanje otvara prostor za upoznavanje s jednim dijelom kulturne memorije Galerije Klovićevi dvori koji je nastajao upravo kroz odnos povjerenja između umjetnika, njihovih obitelji i institucije.

Posebno zanimljiv način upoznavanja muzejskih zbirki pripremio je Hrvatski prirodoslovni muzej, koji tijekom sva četiri dana MUV-a organizira „Express ture: Top 5 +“. Umjesto klasičnog dugog obilaska, posjetitelji će kroz kratka vodstva upoznati pet eksponata koje svakako vrijedi vidjeti, ali i neke od neobičnijih predmeta iz muzejskih zbirki te priče koje se kriju iza njih. Program dodatno izlazi izvan samih zidova muzeja jer će se kroz sadržaj „Vjeverica u našem dvorištu“ pažnja usmjeriti i na vjeverice koje žive u okolici muzeja. Ture se održavaju svakoga dana MUV-a u 12, 14, 16 i 18 sati, uz prethodnu prijavu, a osmišljene su tako da i oni posjetitelji koji nemaju mnogo vremena mogu doživjeti muzejski sadržaj na dinamičan i pristupačan način.

Muzej suvremene umjetnosti tijekom manifestacije svakoga dana od 10 do 20 sati predstavlja četrnaesto izdanje festivala Organ Vida pod nazivom „Happy Spiraling“. Festival se bavi pitanjem načina na koji ogromna količina vizualnih sadržaja, informacija i digitalnih podražaja utječe na našu sposobnost gledanja i razumijevanja svijeta. U vremenu u kojem slike neprestano dolaze do nas putem telefona, računala, društvenih mreža i različitih digitalnih platformi, izloženi umjetnički radovi promišljaju moguće načine otpora takvoj prezasićenosti. Neki joj se suprotstavljaju humorom i subverzijom, dok drugi pokušavaju pronaći mogućnost udaljavanja od digitalnog prostora i povratka neposrednijem iskustvu.

U dvorištu Palače Gvozdanović Muzej za umjetnost i obrt tijekom MUV-a postavlja site-specific instalaciju „Sag mir wo die Blumen sind“ umjetnika Vanje Blumenšajna. Suho cvijeće, koje u umjetnikovom radu prestaje biti tek ukrasni ili prirodni materijal i postaje element skulpturalne kompozicije, ondje će stvoriti privremeni ambijent koji promišlja prolaznost, promjenu i odnos čovjeka prema prostoru koji ga okružuje. Instalacija će biti dostupna od 3. do 6. rujna tijekom cijelog dana, pa će posjetitelji imati priliku doživjeti umjetnički rad u drugačijem odnosu prema arhitekturi, dvorištu i samom gradskom prostoru.

Petak, 4. rujna, donosi nova muzejska otvorenja, među kojima su izložba posvećena Josu Bužanu u Etnografskom muzeju i izložba „Patent Penkala“ u Tehničkom muzeju Nikola Tesla. Izložba „Joso Bužan“, koja se otvara u 19 sati, kroz djela iz različitih muzejskih fundusa nastoji približiti umjetnika, njegovo stvaralaštvo i povijesni trenutak u kojem je djelovao. Istoga dana u 20 sati Tehnički muzej Nikola Tesla otvorit će izložbu „Patent Penkala“, posvećenu Slavoljubu Eduardu Penkali, jednom od najpoznatijih hrvatskih izumitelja. Izložba će predstaviti njegov život i rad, od mehaničke olovke i drugih patenata do konstrukcije prvog hrvatskog aviona koji je poletio sa zagrebačkog aerodroma, čime se priča o njegovim izumima istodobno povezuje s razvojem tehničke kulture i modernizacijom Zagreba.

Važan dio ovogodišnjeg programa čine radionice koje muzeje pretvaraju u prostore aktivnog sudjelovanja, a ne samo promatranja. Jedan od takvih programa održat će se u subotu, 5. rujna, u galeriji „Školica za 5“ Hrvatskog školskog muzeja. Radionica „Offline kroz iglu i konac“, koja traje od 10 do 10.45 sati, sudionike uvodi u jednostavne tehnike veza i pritom ih potiče da nakratko ostave po strani ubrzani ritam svakodnevice. Ponavljanje pokreta, koncentracija na materijal i postupno nastajanje rada mogu djelovati smirujuće, a upravo se kroz takav proces otvara prostor za razgovor o tome kako kreativnost može postati jedan od načina odmora i vraćanja pažnje vlastitom iskustvu. Program je namijenjen učenicima viših razreda osnovne škole, srednjoškolcima, mladima i odraslima, a zbog ograničenog broja sudionika potrebna je prethodna prijava.

Istoga dana u Muzeju Prigorja u 12 sati bit će otvorena izložba „Dragutin Domjanić: Petrica Kerempuh i spametni osel“, koja se bavi djelom važnim za razumijevanje ranih faza hrvatskog lutkarstva. Izložba pritom ne ostaje samo na povijesnom prikazu, nego kroz suvremene multimedijalne interpretacije pokušava povezati baštinu s današnjim načinima pripovijedanja i predstavljanja kulturnog sadržaja. Na taj se način i jedno starije umjetničko djelo može promatrati iz nove perspektive te približiti publici koja mu možda inače ne bi pristupila.

Nedjeljni program, 6. rujna, dodatno naglašava temu dobrostanja koja je u središtu ovogodišnjeg MUV-a. Ispred Umjetničkog paviljona od 10 do 12 sati održat će se „Laboratorij pažnje“, program koji park pretvara u privremeni prostor za usporavanje, promatranje i drugačiji odnos prema prostoru i ljudima koji ga dijele. Kroz vođene multisenzorne vježbe sudionici će istraživati vlastitu pažnju, način na koji doživljavaju okolinu i odnose s drugima, dok će se njihova iskustva bilježiti analognom fotografijom. Program tako spaja umjetnost, kretanje, promatranje i osobni doživljaj, a zbog ograničenog broja sudionika također je potrebna prijava.

Zagrebački muzejski vikend završava u nedjelju navečer u dvorištu Muzeja grada Zagreba, gdje će od 18 do 20 sati biti održano posebno izdanje popularnog programa „Žive slike“. Pod nazivom „Deset priča, jedan Zagreb“ deset povijesnih i legendarnih likova oživjet će pred publikom i u prvom licu govoriti o vlastitim životima, vremenu u kojem su živjeli i Zagrebu koji su na različite načine obilježili. Među njima će se naći kralj Bela IV. i kraljica Marija, Crna kraljica, Dora Krupićeva, kontesa Nera, Zagorka i ban Jelačić, čime će se povijest grada na nekoliko sati preseliti iz muzejskih predmeta i dokumenata u neposredan susret s publikom.

Nakon „Živih slika“ od 20 sati slijedi glazbeno zatvaranje MUV-a uz DJ Glazbenu kuhinju i bend Filmmusicorkestar. Završnica će biti posvećena šlagerima i domaćoj glazbi, s posebnim naglaskom na zagrebačke autore i glazbene trenutke koji su postali dio kolektivnog sjećanja grada. Od glazbe povezane s filmom „Tko pjeva zlo ne misli“ do hitova Novih fosila, završni program zamišljen je kao opušteno druženje koje će muzejski vikend zaključiti u vedroj i pristupačnoj atmosferi.

Drugo izdanje Zagrebačkog muzejskog vikenda time ne pokušava samo ponuditi što veći broj programa, nego želi promijeniti način na koji razmišljamo o muzeju i ulozi koju takve institucije mogu imati u svakodnevnom životu grada. Muzej više ne mora biti samo mjesto u koje dolazimo kako bismo nešto pogledali, poslušali stručno vodstvo i zatim nastavili dalje, nego može biti prostor u kojem ćemo provesti nekoliko sati, razgovarati, nešto naučiti, nešto izraditi, poslušati glazbu, upoznati povijest vlastitog grada ili jednostavno pronaći trenutak tišine i predaha. Upravo u tome leži najveća vrijednost ovogodišnje poruke „Dođi k sebi u muzej!“, jer podsjeća da kultura ne mora biti udaljena od svakodnevnog života, nego može postati njegov prirodan i ugodan dio.

MUV tako početak nove kulturne sezone u Zagrebu pretvara u svojevrsni poziv građanima i posjetiteljima da grad upoznaju kroz njegove muzeje, ali i da u tim prostorima pronađu nešto osobno, bilo da je riječ o novom znanju, inspiraciji, kreativnosti, razgovoru ili običnom odmoru od užurbanosti. Tijekom četiri dana jedanaest muzeja otvara svoja vrata kroz 164 različita programa, a činjenica da je ulaz slobodan dodatno uklanja prepreku između publike i kulturnih institucija. Pojedini programi zbog ograničenog broja sudionika zahtijevaju prethodnu prijavu, no velik dio sadržaja dostupan je posjetiteljima tijekom redovnog radnog vremena manifestacije.

Zagrebački muzejski vikend organizira se uz potporu Turističke zajednice grada Zagreba, a ovogodišnje izdanje pokazuje kako muzeji mogu biti mnogo više od čuvara prošlosti. Oni mogu biti mjesta u kojima se susreću prošlo i sadašnje, ozbiljno i razigrano, znanje i odmor, umjetnost i svakodnevica, a ponekad i sasvim obična potreba da nakratko stanemo. U gradu koji često traži od nas da stalno negdje žurimo, možda upravo muzej može biti jedno od mjesta na kojem ćemo se podsjetiti da je sasvim u redu zastati, pogledati oko sebe i jednostavno doći k sebi.