Zagreb ovog kolovoza postaje galerija na otvorenom: „Okolo“ donosi umjetnost na ulice grada, a evo gdje je možete pronaći

Ovogodišnje izdanje pritom ide korak dalje jer Zagreb ne promatra samo kao fizičku pozornicu, nego kao živi organizam sastavljen od ljudi, uspomena, navika, odnosa i osobnih priča koje se svakoga dana ispisuju preko njegovih ulica, pročelja i trgova. U središtu programa zato se nalazi tema „Grad kao emocionalna mreža“, koju kustoski potpisuje Tena Bakšaj, a koja otvara pitanje zbog čega pojedini gradski prostori za nas nikada nisu samo prostori, nego mjesta vezana uz ljude koje smo ondje sreli, razgovore koje smo ondje vodili, ljubavi koje su ondje počele ili završile, razdoblja života koja su ondje ostala zauvijek sačuvana i sitnice kojih se često sjetimo tek kada ponovno prođemo istom ulicom.

U tome je i najveća vrijednost ovogodišnjeg „Okola“, jer festival ne pokušava Zagreb uljepšati niti od njega napraviti umjetno konstruiranu razglednicu, nego ga promatra iznutra, kroz ono što mu daje stvarni karakter. Grad se tako pojavljuje kao mjesto osobnog i kolektivnog iskustva, kao prostor koji nije dovršen jednom kada su izgrađene njegove ulice i zgrade, nego se neprestano mijenja kroz ljude koji ga nastanjuju i kroz tragove koje ostavljaju jedni drugima.

Šest umjetnika i umjetnica u programu „Grad kao emocionalna mreža“ upravo zato različitim umjetničkim pristupima istražuju odnos čovjeka i prostora, pa Ana Kovačić kroz osobna sjećanja, prirodne motive i elemente svakodnevice promišlja osjećaj pripadnosti gradu, dok Apolonija Lučić javni prostor pretvara u mjesto bliskosti, nježnosti i predaha, podsjećajući nas na to koliko je rijetko da u gradu zaista zastanemo i dopustimo sebi da samo budemo prisutni.

Alba Miočev i Josipa Tadić dodatno pomiču granicu između umjetničkog djela i publike jer njihov rad uključuje posjetitelje kao aktivne sudionike, čime se umjetnost više ne događa negdje pred nama, nego zajedno s nama. Takav pristup posebno je zanimljiv u kontekstu javnog prostora jer prolaznik prestaje biti samo promatrač i postaje dio samoga rada, što znači da se konačno iskustvo ne može unaprijed potpuno predvidjeti, nego nastaje kroz susret konkretnog čovjeka, konkretnog mjesta i konkretnog trenutka.

Ana Ratković Sobota u jednom od radova svakodnevni otpad pretvara u umjetnički materijal, koristeći odbačene plastične vrećice za izradu tapiserije koja istodobno govori o potrošnji, odnosu prema okolišu i vrijednosti materijala koje prečesto prestajemo primjećivati onoga trenutka kada ih više ne smatramo korisnima. Upravo takva intervencija dobro funkcionira izvan galerije jer predmet koji bismo u svakodnevnom životu gotovo instinktivno odbacili dobiva novu vrijednost tek kada ga pogledamo drugim očima.

Posebnu priču nastavlja Lav Paripović, koji se vraća svom muralu na ulazu u Tunel Grič i nadograđuje ga novim slikarskim slojem, dopuštajući da u radu ostanu vidljivi tragovi vremena i promjena koje su se u međuvremenu dogodile gradu. Time umjetničko djelo više nije nešto statično, jednom dovršeno i zauvijek isto, nego postaje svojevrsni vizualni zapis grada koji se mijenja zajedno s prostorom u kojem postoji.

Drugi važan dio ovogodišnjeg programa nosi naziv „Slojevi sjećanja“, a njegovu koncepciju potpisuje Ana Mikin, koja Zagreb promatra kroz fotografiju i odnos između vizualne baštine i suvremenog autorskog pogleda. Polazište čine radovi Marije Braut, Toše Dabca, Šime Radovčića i Slavke Pavić, čije fotografije nisu samo dokumenti nekog prošlog Zagreba, nego i svojevrsni zapisi o tome kako se grad mijenja, što iz njega nestaje i što unatoč vremenu ostaje prepoznatljivo. U novim radovima Inije Herenčić i Sanje Bistričić Sriće prošlost tako ulazi u razgovor sa sadašnjošću, otvarajući prostor za razmišljanje o tome kako fotografije koje su nastale prije desetljeća i dalje utječu na način na koji zamišljamo i pamtimo grad.

Zagreb je pritom osobito zahvalan prostor za ovakav festival jer njegovu svakodnevicu čine brojni kontrasti koji se najbolje vide upravo tijekom šetnje, od reprezentativnih trgova i zelenila Zelene potkove do skrivenih prolaza, starijih pročelja, gornjogradskih ulica i mjesta koja svakoga dana prolazimo bez razmišljanja. I upravo je šetnja jedan od najvažnijih elemenata iskustva „Okola“, jer umjetničke intervencije nisu zamišljene kao izolirane točke koje samo treba pronaći, nego kao povod da grad promatramo sporije i pažljivije.

To je ujedno razlog zbog kojeg „Okolo“ funkcionira drugačije od klasičnog festivalskog programa, jer ovdje nije potrebno planirati cijeli dan, kupovati ulaznicu ili čekati određeni termin kako biste došli u kontakt s umjetnošću. Dovoljno je krenuti gradom i dopustiti da vas neki detalj zaustavi, promijeni smjer kojim ste krenuli ili barem na nekoliko minuta prekine automatizam svakodnevice. Takav koncept već je ranijih godina učvrstio reputaciju projekta koji umjetnost približava građanima upravo ondje gdje je najmanje očekuju, a turističke i poslovne organizacije Zagreb su prepoznale i kao zanimljiv način otkrivanja grada izvan klasičnih razgledničkih ruta.

Deveto izdanje „Okola“ zato se može čitati i kao poziv na svojevrsni mali ljetni reset, jer u trenutku kada grad tijekom kolovoza često djeluje sporije, tiše i prozračnije, umjetničke intervencije mogu postati razlog da ponovno pogledamo mjesta koja mislimo da poznajemo. Ono što inače prođemo bez pogleda odjednom postaje zanimljivo, običan zid može dobiti novu priču, prolaz može postati scena, a trg koji nam je godinama služio samo kao orijentir može postati mjesto na kojem ćemo prvi put primijetiti nešto što prije nismo vidjeli.

Festival pritom nastavlja tradiciju projekta koji se godinama razvija upravo kroz ideju umjetnosti u javnom prostoru, a njegova aktualna forma potvrđuje da takav koncept i dalje ima snažan potencijal u Zagrebu. Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske među odobrenim programima za 2026. godinu navodi i projekte povezane s ovogodišnjim „Okom“, uključujući program „Grad kao emocionalna mreža“ i fotografski program, što dodatno potvrđuje institucionalnu potporu ovogodišnjem festivalskom konceptu.

Ono što „Okolo“ čini posebno zanimljivim upravo je njegova jednostavnost, jer od publike ne traži predznanje o suvremenoj umjetnosti niti pretpostavlja da će svatko jednako čitati pojedini rad. Umjetničko djelo može nekome biti snažna osobna asocijacija, drugome tek zanimljiv prizor na putu prema kavi, a trećemu povod za razgovor o gradu, sjećanju, ekologiji ili odnosima koje stvaramo s prostorom u kojem živimo. U tome i jest njegova vrijednost, jer javni prostor dopušta umjetnosti da bude neposredna, otvorena i pomalo nepredvidiva.

Od 20. do 30. kolovoza Zagreb će tako ponovno dobiti jednu dodatnu, privremenu dimenziju, onu u kojoj se svakodnevne gradske rute pretvaraju u male umjetničke ekspedicije, a poznati prostori dobivaju nova značenja. Festival „Okolo“ organizira udruga Nas dve uz podršku Turističke zajednice grada Zagreba, Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, dok aktualni gradski turistički kanali projekt predstavljaju kao priliku da se Zagreb upozna kroz umjetničku šetnju i izvan uobičajenih načina razgledavanja.

Ako ovog ljeta tražite razlog da Zagreb ne samo prođete nego ga ponovno pogledate, „Okolo“ je možda upravo ono što vam treba, jer njegova najveća vrijednost nije u tome da grad učini drugačijim nego da nas podsjeti kako je Zagreb cijelo vrijeme pun detalja koje prestajemo primjećivati čim ih dovoljno dugo gledamo. Od 20. do 30. kolovoza zato vrijedi usporiti, krenuti u šetnju i dopustiti da vam grad sam pokaže ono što ste možda predugo gledali, a zapravo niste vidjeli.